2011
Ko e Hala ki he Temipalé
Tīsema 2011


Ko e Hala ki he he Temipalé

Neongo kuo fou atu e kāingalotú ʻi he ngaahi hala kehekehe, ka ʻoku ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIukuleiní ʻoku fakatau ʻa e ngaahi hala kotoa pē ʻo e māʻoniʻoní ki he temipalé.

ʻOku fakaʻuli fakalongolongo atu e kau fonongá ʻi he Hala Kilisiva ʻi Kivi, ʻIukuleiní, kimuʻa pea mafoa e atá, ke nau aʻu ai ki he Temipale Kivi ʻIukuleiní. Ko e ngaahi maama siʻisiʻi pē ʻoku ulo ʻi he kakapu ʻo e pongipongí ʻi he lele afeafe atu ʻa e ngaahi meʻalelé ʻi he ngaahi luoluo iiki he halá.

ʻOku hoko ʻa e ulo ʻa e temipalé mei muʻá ko ha maama kamo, ko ha maama fakahinohino kiate kinautolu ʻoku fononga ki he temipalé ʻo fakahā ange ai e feituʻu ʻoku fie maʻu ke nau ō ki aí.

Neongo kuo monūʻia ha niʻihi ke muimui ʻi he hala nonga ko ʻeni ki he temipalé talu hono fakatapui ʻi ʻAokosi ʻo e 2010, ka ʻoku lava ke fakamoʻoni ha niʻihi kehe ia naʻe ʻikai ke fuʻu nonga pehē honau ngaahi hala ʻonautolu ki he temipalé.

ʻI he maama hake ʻa e pongipongí pea hā mai e laʻaá ʻi he tafatafalangí, ʻoku fonu e Hala Kilisivá ʻi he kaá mo e pasí. Kuo fonu e ngaahi meʻalelé, pea hoko ʻeni e hala ia naʻe nongá ko ha tauʻanga meʻalele longoaʻa.

ʻOku ʻiloʻi ʻe he niʻihi tokolahi ʻoku ō ki he temipalé ko e konga pē ia ʻo e fonongá ke lahi ʻa e meʻalelé, pea māmālie ka nau kātaki pē mo ngaʻunu ʻi ha lau fute siʻi pea kiʻi tuʻu. ʻOku nau kei fakataumuʻa pē ki he temipalé, ka ʻoku tuai e fakaʻuli ki aí.

ʻOku fili ʻe he niʻihi kehe ia ha ngaahi hala kehe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi hala kelekele mo ha fanga kiʻi hala iiki pē he tafaʻaki ki mui ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai ke fuʻu ʻilonga e halá, pea ʻoku faingofua pē ke hē ʻa kinautolu ʻoku lele atu aí pea nau afe ki ha feituʻu kehe. Neongo iá, kapau ʻe sio hake ʻa e tokotaha ʻoku fakaʻulí ki ʻolunga, te ne lava ʻo sio ki he taua ʻo e temipalé, te ne toe hoko pē ko ha fakahinohino, ʻo fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke haʻu ki he temipalé.

ʻOku faitatau pē ʻa e ngaahi hala fakalaumālie ʻoku ʻalu ai e kāingalotu ʻIukuleiní ke nau aʻu ki he fale ʻo e ʻEikí mo e ngaahi hala ʻoku nau ʻātakaiʻi e temipalé.

Neongo kuo monūʻia ha kāingalotu kei talavou ke tupu hake ʻi he Siasí pea nau lava ke ʻalu ki he Temipale Kivi ʻIukuleiní he taimí ni mo fakahoko ʻenau ngāue ouau pē ʻanautolú, ka ʻoku tokolahi ha niʻihi kuo nau foua ha ngaahi hala fakalaumālie mohu faingataʻa ke aʻu ki ai.

Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) e temipalé ʻi he 1998 pea naʻe kakato hono langa ʻi he 2010. Lolotonga e ngaahi taʻu ko ia ʻe 12, naʻe nofo pē ha kāingalotu ʻo e Siteiki Kivi ʻIukuleiní ʻi he hala lausiʻi—mo hā ngali fuʻu tuaí—ʻo tatali ʻi he faʻa kātaki ke ʻosi hono langa ʻo e temipalé. Naʻe fononga ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi hala kehe, ʻo faʻa puli ai meiate kinautolu ʻenau ngaahi taumuʻa ki he temipalé.

Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi hala fakalaumālie ʻoku fou ai e kāingalotú ke nau aʻu ki he temipalé, ka ʻoku ʻilo ʻe he kāingalotu faivelenga ʻi ʻIukuleiní ʻoku tataki kinautolu ʻe he ngaahi hala kotoa pē ʻo e māʻoniʻoní ke nau foki ki he temipalé.

Ko e Hala Hangatonú

Naʻe tokolahi ha kāingalotu lalahi kei talavou ne tākiekina kinautolu ki he ongoongoleleí ʻi ʻIulope Hahake ʻi heʻenau kei talavoú. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene tupu mei heʻenau ʻiloʻi ʻa e ongongoleleí ʻo tupulaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻenau kei talavoú, ka naʻe mālohi ange ai foki ʻenau fakapapauʻi te nau mali ʻi he temipalé.

Naʻe fakatou fakafeʻiloaki ʻa Nikolai Kemisova mo hono uaifi ko ʻAsiá, ʻo e Uooti Kakivisikií, ki he ongoongoleleí ʻi heʻena kei īkí—naʻe taʻu valu ʻa Nikolai kae taʻu hongofulu tupu ʻa ʻAsia.

ʻOku pehē ʻe Misa Kemisova, “Talu pē mei hono papitaiso aú mo ʻeku ʻiloʻi ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní ko e hala ia ʻo e hakeakiʻí. Naʻe mahuʻinga maʻu pē kiate au ʻa e ngaahi akonaki fekauʻaki mo e misiona ʻo e fāmilí.”

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Sisitā Kemisova ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá ʻi heʻene kei siʻí pē. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku ʻalu ki he lotú heʻeku kei finemuí, naʻe akoʻi kiate au ʻa hono mahuʻinga ke fakahoko e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé. Ne u fakaʻānaua maʻu pē ke u mali temipale, pea ne u feinga maʻu pē ke u moʻui taau ke u lava ʻo mali ʻi he temipalé.”

Ne kamata teiti e ongomeʻá ni ʻi he 2009. ʻI he fakaʻau ke na feʻofaʻaki pea kamata ke na talanoa malí, ne na ʻosi ʻiloʻi ʻa e meʻa te na hoko atu ki aí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Kemisova, “ʻI heʻenau fakahā pē ʻe fakatapui ʻa e Temipale Kiví ʻi ʻAokosi ʻo e 2010, naʻá ma fakapapauʻi te ma sila ai.”

Ne toe pehē mai ʻe Misa Kemisova, “Meʻa lelei ko e ʻikai ke ma tatali fuoloá.”

Naʻe sila e mali ʻa e ongomeʻá ni ʻi he ʻaho 1 ʻo Sepitema, 2010.

ʻOku pehē ʻe Misa Kemisova, “Ko e ʻaho fakaʻofoʻofa taha ia ʻo ʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi mohu tāpuekina ke u puke mai ʻa e nima hoku ʻofaʻanga ko ʻAsiá pea ʻave ia ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku lelei pē ke u pehē ne hoko ʻo moʻoni ʻeku fakaʻānauá ʻi he ʻaho ko iá—ʻa ʻeku fakaʻānaua ke faʻu ha fāmili taʻengatá.”

Ko e Hala Lōloá

Neongo naʻe hangatonu tatau pē ʻa e hala ki he mali taʻengatá ki he ongo mēmipa ʻo e Uooti Vainohatasikií ko Pita mo ʻAtalina Mikailenikoó, ka naʻe toe lōloa ange ʻa e halá ia. Ne kau ʻa Misa mo Sisitā Mikailenikō ʻi he ngaahi fuofua fāmili ke kau ki he Siasí ʻi ʻIukuleiní, he naʻe papitaiso kinaua ʻi he 1993—hili pē ha taʻu ʻe ua hono fokotuʻu ʻo e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi Kiví.

Neongo ʻení, naʻe hanga ʻe he mamaʻo ʻa e temipalé mo ha ngaahi meʻa kehe pē ʻo taʻofi ʻa e sila ʻa e ongomeʻá ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe ʻikai te na lotosiʻi ai, ka na kei fetauhiʻaki pē ki heʻena fakaʻānaua ki ha mali taʻengatá.

ʻOku pehē ʻe Misa Mikailenikō, “Ne u kātaki pē ʻo tatali ki he temipalé. Ne ʻikai pē ha taimi ia ne u fakakaukau ke u mavahe ai mei he Siasí. Naʻe mahino maʻu pē ʻa e halá.”

Hili hono fakatapui ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e temipalé ʻi ʻAokosi ʻo e 2010, naʻe ʻikai kei faʻa tatali e ongomeʻá ni ke na sila. ʻOku pehē ʻe Sisitā Mikailenikō, “Naʻá ma vave mai ʻaupito ʻi he ʻaho ne teu ke fai ai ʻema silá ʻoku teʻeki ke ava e temipalé ia.”

Naʻe ʻikai ko e ongomeʻá ni pē. Naʻe haʻu e kāingalotu tokolahi ʻo e uōtí ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá, ko ʻenau fiefia ke kau fakataha mo Misa pea mo Sisitā Mikailenikō.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Mikailenikō, “Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e silá. Naʻá ke ongoʻi ʻofa ai ki ho hoá ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa.”

Talu mei he ʻaho ko iá mo e ʻi ai maʻu pē ʻa e ongoʻi ʻofá. ʻOku pehē ʻe Misa Mikailenikō. “ʻOku fuʻu makehe ʻaupito ʻema feohí. Kuo fuoloa ʻema nofo-malí, ka ʻoku ʻi ai ha ongo kehe ia he taimí ni. ʻOkú ma loto ke toe lahi ange ʻa e meʻa ʻokú ma fai ki he tokotaha ko ē, pea ʻokú ma fakahoko ia ʻi ha ʻofa ʻoku toe lahi angé.”

Toe Foki ki he Halá

Naʻe fakafeʻiloaki ʻa ʻAnitelū mo Valenitina Tuka ʻo e Uooti Vainohatasikií ki he ongoongoleleí ʻe hona kaungāʻapí ʻi he 2003. Hili ʻena fakataha mo e ongo faifekaú ʻi ha ngaahi uike lahi, naʻá na fakakaukau ke na kau ki he Siasí.

Neongo ne fiefia ʻa Misa mo Sisitā Tuka ke na ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko e fie maʻu ko ia ʻo ha ngaahi temipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní mo e malava ke maʻu ha fāmili taʻengatá, ka naʻá na mavahe māmālie atu ʻo māmālohi pē ʻi he Siasí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Tuka, “Naʻe ʻi ai pē ʻema ngaahi ʻuhinga ke ʻoua naʻá ma maʻulotu ai. Naʻá ma tuku ke hoko ha ngaahi meʻa—hangē ko haʻama fuʻu helaʻia pe naʻe ʻi ai ha polokalama he TV ne ma fie sio ai.”

Naʻe uesia e fiefia ʻa Misa mo Sisitā Tuká ʻe he ʻikai ke na mālohi he Siasí. Naʻe pehē ʻe Misa Tuka, “Hili pē ʻema mavahe mei he Siasí, naʻe kamata ke ma sio ki he faikehekehe moʻoni ʻi he moʻui he Siasí pea mo e moʻui fakamāmaní. Naʻe ʻikai ke ma fiefia.”

Hili ha māhina ʻe fā ʻo e ʻikai ke maʻulotu ʻa Sisitā Tuká, naʻe aʻu ki he taimi naʻá ne faingataʻaʻia ʻaupito ai. ʻOkú ne pehē, “Ne aʻu ki ha Sāpate ʻe taha, peá u pehē ai, ‘Kapau he ʻikai ke u ʻalu he ʻahó ni, mahalo he ʻikai ke u moʻui. Ne u hangē ha taha kuo fuoloa ʻene taʻe inú. Naʻá ku fie maʻu ʻa e vai ko iá.”

Hili e foki ʻa Sisitā Tuka ʻo toe mālohi he Siasí, naʻá ne kātaki mo lotua pea fakalotolahiʻi hono husepānití ke na foki ki he siasí. Hili ha vaeua taʻu ʻo ʻene foki ki he lotú, ne foki mo hono husepānití.

ʻOku pehē ʻe Misa Tuka, “Ne ʻaonga e lotu ʻa hoku uaifí kiate au. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻi ai hoku fatongia ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ke u hoko ko ha mēmipa mālohi he siasí. Ne u ʻiloʻi he ʻikai te u lava ha meʻa taʻekau ai ʻa e ʻOtuá.”

Hili e foki ʻa e ongomeʻá ni ki he Siasí, naʻe foki ʻena fakakaukaú ki he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e temipalé. Naʻá na kaungā fiefia fakataha mo e Kāingalotu kehe ʻo e Siasí ʻi he tanupou he 2007.

“Hili ʻenau kamata langa e temipalé, ne ma faʻa omi pē ʻo sio ki he ngāue naʻe faí,” ko e lau ia ʻa Misa Tuká.

ʻOku tānaki mai ki ai ʻe Sisitā Tuka, “Ne u punopuna fiefia ʻaupito heʻeku mamata ki heʻenau fakatoka e ʻuluaki maká.”

ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai e ʻāngelo ko Molonaí ʻi he tumuʻaki ʻo e temipalé, naʻe lahi e fefāʻofuaʻakí mo e tō ʻa e loʻimatá ʻi he Kāingalotú kae fakatautefito ki he fāmili Tuká.

ʻOku pehē ʻe Misa Tuka, “ʻI he faifai pea ʻosi ʻenau langa e temipalé, ne mau ongoʻi ʻa e fiemālie ʻi heʻemau ʻiloʻi naʻa mau moʻui taau ke hū ki ai.”

Naʻe pehē ʻe he ongomeʻá kuo hanga ʻe heʻena sila ʻi he temipalé ʻo fakatupu ʻiate kinaua ha ʻilo mālohi ange ki he taʻengatá fekauʻaki mo e moʻuí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Tuka, “ʻOku mahino kiate koe ʻoku ʻikai ko ho fāmilí pē koe mo ho husepānití—ʻoku toe kau ʻeni mo e ʻEikí ki ai. ʻOkú ma fesiofaki he taimí ni ʻaki ʻa e mata ʻoku taʻengata.”

Mei ʻolungá: Naʻe sila ʻa ʻAsia mo Nikolia Kemisova ʻi he Temipale Kivi ʻIukuleiní hili ha ʻaho ʻe tolu mei hono fakatapuí. ʻOku fakamālō ʻa Pita mo ʻAtalina Mikailenikō ʻi he hanganaki atu hona mokopuna fefine ko Masá, ki haʻane hū ʻi he temipale ʻi honau fonua tupuʻangá. Naʻe faʻa ʻaʻahi ʻa ʻAnitelū mo Valenitina Tuka ki he feituʻu naʻe tuʻu ai e temipalé lolotonga hono langá.

Faitā ʻa Marina Lukach

Taupotu ki ʻolungá: taá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Kemisová; ʻū tā kehé ʻa Chad E. Phares