Faaolaina o La’u Pisinisi: O Lo’u Faavae: Saili e Aoaoina: Filifili Poo Fea E te Agai i ai ma Pe Faapefea ona Oo iai iina,” Amataina ma le Faaolaina o La’u Pisinisi mo le Ola Tutoatasi (2017)
“Faaolaina o La’u Pisinisi: O Lo’u Faavae: Saili e Aoaoina: Filifili Poo Fea O E Agai i ai ma Pe Faapefea ona Oo ai Iina”
O Lo’u Faavae: Saili e Aoaoina: Filifili Poo Fea O E Agai i ai ma Pe Faapefea ona Oo ai Iina
Taimi Aofai: 20 minute
Gaoioiga — Fausiaina o Sini(i le faagasologa o le vaiaso)
Laasaga 1: Faitau le upusii mai ia Peresitene Howard W. Hunter. E ala i le galue agai atu i sini faamoemoeina, tatou te suia ai o tatou faamoemoega i ni faatinoga.
Peresitene Howard W. Hunter
“O le talalelei lenei o le salamo, ma e tatau ona tatou salamo ma faaleleia. E moni, o le faagasologa o le salamo, faia o tautinoga, ma le faatulagaina o sini e tatau ona avea ma se mea e faifai pea. … Ou te fautuaina le faatinoga ia te oe.”
“The Dauntless Spirit of Resolution” (Brigham Young University devotional, Ian. 5, 1992), 2, speeches.byu.edu
O sini e tatau ona:
-
Ia patino ma mafai ona fuaina.
-
Ia tusia i lalo ma tuu i se mea e mafai ona e vaai iai i aso taitasi.
-
Ua faatulaga taimi e faamaea ai.
-
E manaomia ai le ausia o faatinoga patino.
-
Ia iloiloina, lipotia, ma toe faafou e le aunoa.
Laasaga 2: I se isi fasipepa, tusi ai ni sini se lua pe tolu o le a fesoasoani e te ausia ai le “misiona o lou olaga.” Mulimuli i le faataitaiga o lo o i lalo. Faapipii pepa i se mea e te vaai iai i aso taitasi.
Sini |
Aisea? |
Laasaga Faapitoa e Ausia ai le Sini |
Faasologa o Taimi |
O Ai Ou te Lipoti i Ai Lou Alualu i Luma? |
---|---|---|---|---|
FAATAITAIGA: Faitau le Tusi a Mamona mo le 30 minute i aso taitasi. |
Ina ia mafai ona ou maua le taitaiga i aso uma mai le Agaga Paia. |
1. Ala i luga i le 6:30 i le taeao. 2. Faitau ae lei faia le taumafataga i le taeao. 3. Faamaumau lou alualu i luma i luga o se siata. |
O le a ou iloiloa lou alualu i luma i po taitasi ae ou te lei moe. |
O le a ou faasoa atu lau siata o le alualu i luma i se tasi o le aiga i Aso Sa taitasi. |
Gaoioiga — Sailia o se faiaoga fesoasoani (i le faagasologa o le vaiaso)
Laasaga 1: Faitau le upusii mai ia Elder Robert D. Hales.
Elder Robert D. Hales
“I o’u tausaga o se talavou matua, sa ou sailia ai se fautuaga mai o’u matua ma mai faufautua faamaoni, ma faatuatuaina. O se tasi o se taitai perisitua; o le isi o se faiaoga na talitonu ia te a’u. … Ia saili ma le agaga tatalo ni faufautua o e o iai le manuia faaleagaga i o latou loto.”
“Fetaiai ma Luitau o le Lalolagi i Lenei Vaitaimi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 46
Atonu e te manaomia se tasi o i ai le tele o tomai e tali au fesili—se tasi sa faia se mea e te manao e fai. O isi faufautua e mafai ona avea o ni uo amiotonu po o ni tagata o le aiga. O tagata nei e naunau e faaalu le tele o le taimi e faamalosiau ai oe e faia suiga i lou olaga ma tuu atu ia te oe e alualu i luma.
Laasaga 2: Mafaufau i le ituaiga o fesoasoani e te manaomia. Tusi se lisi o tagata e mafai ona avea ma au faufautua. Mafaufau loloto ma tatalo e uiga i lau lisi o igoa.
Laasaga 3: Tali fesili o lo o i lalo e amata ai se sootaga faafaufautua. Ina ia valaaulia se tasi ia avea ma au faufautua, e mafai ona tau lava o lou fai atu, “O lo o ou taumafai e faia se suiga i lo’u olaga. Pe e te manao e fesoasoani ia te a’u?”
O La’u Faufautua |
---|
O ai e te manao e avea ma au faufautua? |
O le a se aso o le a e fai atu ai ia te ia e avea ma au faufautua? |
O afea e mafai ona oulua feiloai ai e faasoa atu lau “misiona o le olaga” ma au sini? |
E faafia ona e manao e te lua feiloai ma lau faufautua? |
Laasaga 4: Ia manatua o oe lava e nafa ma lau “misiona o le olaga.” Pe a e feiloai i lau faufautua:
-
Toe iloilo lou alualu i luma.
-
Toe iloilo ni puniala i lou alualu i luma ma mea o lo o e faia e faatoilalo ai.
-
Ia faapitoa ona toe iloilo mea ua e fuafua e faia ae lua te lei toe feiloai ma lau faufautua.
Aoga mo se Olaga Sili Atu
Afai e le mafai ona e matamata i le vitio, filifili se tasi o le vaega e faitau le tusiga lenei.
Elder Joseph W. Sitati Ina ua 13 [ou tausaga] sa ou nofo ai i se itu maotua lava o Kenya. O tagata na laiti ni mea sa latou maua. Ae o i latou o e na foliga mai e gafatia mea na faamemelo i ai isi, o i latou na sa maua se aoaoga lelei. Na ou iloa ai o le aotauina o le ki lea i se olaga e sili atu.
Sa tumau pea le oo mai o le manatu ia te au ou te alu atu ma fai i le puleaoga i se tasi o aoga sa ou manao lava ia auai. Sa ou manaomia ai le uila a lou tama e faia ai lenei malaga lea na alu ai le afa o le aso. Ou te lei alu ese atu lava ma lou nuu. Ou te lei iloa pe faapefea ona tautala lelei i le faaperetania, ma o lenei puleaoga o se tamalii paepae. Ou te lei feiloai muamua pe talanoa sao i se tamalii paepae, o lea o se manatu taufaamatau lea.
Sa i ai se mea i totonu ia te au na tuleia au ma fai mai ia te au ou te faia lenei mea, lea na ou alu atu ai e asiasi i le puleaoga. A o ou vaai atu ia te ia sa ou iloa sa fai sina tei o ia e vaai i lenei tama talavou o lo o tu e pei o se fitafita i ona luma. Sa ia te ia ni fofoga agalelei, o lea sa oo mai ai ia te au le lototele. Sa ou tau atu ia te ia ou te matua manao lava e auai i lana aoga ma o le a ou fiafia pe a ia talia au. Ona ia fai mai lea, “Ia, sei o ta iloa pe a maua faaiuga o suega.” Sa ou fai atu, “Faafetai lava, i lau susuga.” I le itiiti ifo ma le fa minute sa ou i fafo mai le ofisa.
O na minute e fa na ou faaaluina i lena ofisa o ni taimi taua i lou olaga. Sa na o au le tamaitiiti aoga mai i lau aoga maualalo na filifilia i se tasi o aoga sili ona lelei i la matou eria. O le mea moni sa tuuina mai e lenei tamalii lelei ia te au lenei avanoa sa ou faafetai ai, ma sa uunaia au e taumafai ia avea ma se tamaitiiti aoga sili ona lelei i lau vasega.
Sa tatalaina e lena mea ni avanoa fou mo au e alu ai i se isi aoga lelei ma saunia ai mo le iunivesite. O lou aotauina na mafai ai ona ou maua lou toalua i le iunivesite. Sa mafai ai ona maua se galuega i le taulaga. A o nofo ai i Nairobi, sa ma maua ai se ulugalii faifeautalai sa valaaulia i maua i lo la aiga, lea sa latou faia ai ni fonotaga ma i latou o tagata o le Ekalesia. Ana ou le iai i Nairobi i lena taimi, semanu ou te le maua lava le talalelei. O le mea moni sa ou i ai i se galuega malupuipuia sa mafai ai ona ou auauna atu i le Ekalesia.
Ou te molimau atu o le aotauina o se ki lea i le ola tutoatasi. O le a tatala ai ni auala mo oe e mafai ai ona e saunia mo oe lava i le faaletino ma ola tutoatasi ai foi faaleagaga.