Inisitituti
Lesona 6: Lolomiga o le Tusi a Mamona ma le Faatulagaina o le Ekalesia


“Lesona 6: Lolomiga o le Tusi a Mamona ma le Faatulagaina o le Ekalesia,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 6,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 6

Lolomiga o le Tusi a Mamona ma le Faatulagaina o le Ekalesia

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ia Iuni 1829, ina ua lata ina uma le faaliliuga o le Tusi a Mamona, na faakonekarate ai e Iosefa Samita ma Matini Harisi ia Egbert B. Grandin, o se lomitusi i Palmyra, Niu Ioka, e lolomi ai tusitusiga. Na amata lolomi e Grandin i le tautoulu o le 1829, ma sa maua ia Mati 1830 ia kopi na muai lolomiina ia Mati 1830. E le’i leva lava, ae faatulagaina loa e Iosefa Samita le Ekalesia a Keriso, i Feiete, Niu Ioka, e tusa ai ma le poloaiga a le Alii i le aso 6 Aperila, 1830 (tagai MFF 20:1) I le faaiuga o Iuni 1830, sa malaga ai Iosefa Samita i Kolesavile, Niu Ioka, ma papatiso ai nisi o tagata na talitonu. Ona toe foi lea o le Perofeta i Harmony, Penisilivenia, lea sa ia mauaina ai nisi o faaaliga. Ia Setema 1830, i le taimi o le konafesi lona lua a le Ekalesia, na fetalai mai ai le Alii e uiga i faaaliga ia sa faapea na maua e Hiram Page, ma valaauina ai Oliva Kaotui (ma nai isi tagata i se taimi mulimuli ane) e talai le talalelei i sa Lamana po o Initia Amerika (tagai MFF 28:8; tagai foi MFF 3032). I le taimi o le latou malaga, sa afe ai faifeautalai i le eria o Katelani, Ohaio, lea sa latou talai atu ai le talalelei ia Sini Rikitone o le sa avea ma faifeau i le taimi lea, ma lana aulotu.

Setema 1829–Mati 1830Na lolomiina ai le Tusi a Mamona i Palmyra, Niu Ioka.

6 Aperila, 1830Na faatulaga ai e Iosefa Samita le Ekalesia i Feiete, Niu Ioka.

26–28 Setema 1830Na faia le konafesi lona lua a le Ekalesia i Feiete, Niu Ioka.

Oketopa 1830Na malaga ese atu ai faifeautalai mo le latou misiona i sa Lamana.

Novema 1830Sa talai atu ai e faifeautalai le talalelei i Mentor ma Katelani, Ohaio.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 8–9

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua lolomiina le Tusi a Mamona, ma ua faatulagaina le Ekalesia

Ata
falelomitusi a Grandin

Faaali atu i tagata aoga le ata lea, ma faamatala atu, o le fale piliki lanumumu e i ai le faailo lanumoana i luga a’e o le faitotoa o le falelomitusi lea a Grandin i Palmyra, Niu Ioka, lea na lolomiina ai uluai kopi o le Tusi a Mamona.

Ata
masini lomitusi

Ona faaali atu lea o le ata e sosoo ai, ma faamatala atu, o loo faaalia ai le masini lomitusi i totonu o le falelomitusi na toefaafouina a Grandin.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 8 o le Au Paia: Voluma 1, o a ni mea faalavefau na feagai ma Iosefa Samita a o taumafai ia lomia le Tusi a Mamona?

Afai e manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama e faapea, ona sa le’i i ai ia Iosefa Samita le tupe na manaomia e lolomi ai le Tusi a Mamona, sa mokesi ai e Matini Harisi se vaega o lana faatoaga o se totogi mo le lolomiga. Sa faia e Iosefa ma Matini ni tuutuuga ma Egbert Grandin e lolomi ni kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona mo le $3,000. Ma le isi, o se alii na igoa ia Abner Cole, o lē sa faaaogaina le falelomitusi i le po e lolomi ai lana nusipepa, sa ia lomia i se faiga e le tusa ai ma le tulafono ni fuaitau mai le Tusi a Mamona faatasi ai ma ni faamatalaga faalumaluma e taufaifai ma taufaaleaga ai le tusi. Sa taofi lona faiga o lea mea ina ua faamata’u atu Iosefa Samita e avatu se faiga faaletulafono e faasaga ia te ia mo le solia o le puletaofia o le tusi.

  • E ui lava i lenei teteega, o a auala na aafia ai tagata taitoatasi e pei o Thomas Marsh ma Solomon Chamberlin i talafeaveai e uiga i le Tusi a Mamona? (Sa o mai uma i laua i le falelomitusi o Grandin ina ua la faalogo e uiga i le Tusi a Mamona. Sa laua mauaina ma suesueina nisi o itulau na lomiaina o le Tusi a Mamona, talitonu i le moni o mea sa laua faitauina, ma faasoaina atu i isi.)

Faamalamalama atu e faapea, e ui ina sa faaliliu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i le pe a ma le 65 aso faigaluega, ae na toeitiiti alu le fitu masina ina ia lolomiina ia uluai kopi; o kopi sa lomiaina sa avanoa mo le faatauina atu i le aso 26 Mati, 1830.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994):

Ata
Ezra Taft Benson

“O se … molimau malosi i le taua o le Tusi a Mamona o le matauina lea o le tulaga na tuuina ai e le Alii lona oo mai taimi atofaina o le oo mai o le Toefuataiga. Na o le pau lava le mea na muamua mai ai, o le Uluai Faaaliga …

“Mafaufau i lena mea i se tulaga e faatatau i ai. O le o’o mai o le Tusi a Mamona na muamua mai i le toefuataiga o le perisitua. Sa lomia … a o lumanai le faatulagaina o le Ekalesia. Sa tuuina atu i le Au Paia le Tusi a Mamona e faitau a o lei tuuina atu ia i latou faaaliga sa otooto mai ai mataupu faavae maoae e pei o tikeri e tolu o le mamalu, faaipoipoga faaselesitila po o galuega mo e ua maliliu” (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4).

  • Aisea e te manatu, sa taua ai ona oo muamua mai le Tusi a Mamona ao le’i faavaeina le ekalesia, ma a’o le’i tutupu le tele o isi mea taua o le Toefuataiga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

O le vave e pei o le tautotogo o le 1829,na maua ai e Ie Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga sa talanoaina ai le faatuina o se ekalesia (tagai MF&F 10:53). Na amata tapenapenaga mo le faatuina o le Ekalesia i le amataga o Iuni 1829, ina ua faatonuina e le Alii ia Oliva Kaotui e fesoasoani i le fausiaina o Lana Ekalesia e ala i le faalagolago i aoaoga o le Tusi a Mamona (tagai MF&F 18:3–5). Ona sosoo ai lea, ma le tuufaatasi e Oliva Kaotui o se Mulimuli ane, na tuufaatasia e Oliva se pepa o faamatalaga lea na aofia ai faamatalaga auiliili e uiga i sauniga, tofi o le perisitua, ma taualumaga a le Ekalesia e pei ona maua i le Tusi a Mamona (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed.Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–74). Atonu o le vave e pei o le taumafanafana o le 1829, na amata ai e le Alii ona faamatuu ai ia Iosefa Samita vaega o le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20.

Valaaulia tagata aooga e faitau leleoa le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 ma fuaiupu 1–4, ma vaavaai mo mea na faaali mai e le Alii e uiga i le faatulagaga o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso e gata ai.

  • O a upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le faaulutala o le vaega ma nei fuaiupu e uiga i le faatulagaga o le Ekalesia? (E ui atonu e faailoa mai e le tagata aoga ni nai upumoni, ae ia mautinoa latou te faailoa mai faapea, Sa faatulagaina e Iosefa Samita le Ekalesia e tusa ai ma le finagalo o le Atua.)

  • Aisea e taua ai le iloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faatulagaina e tusa ai ma le finagalo o le Atua?

Ata
maota o Uitimera

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau i le nofoaga sa faatulagaina ai le Ekalesia, mafaufau e faaali atu le ata lea o le maota na toefausia o Uitimera i Feiete, Niu Ioka. E mafai foi ona e faaali atu ia i latou vaaiga [faataamilo] 360 tikeri o le maota i le history.ChurchofJesusChrist.org.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le ala na faamatalaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44), le aso na faatulagaina ai le Ekalesia.

Ata
Iosefa Samita

“Sa liligi mai i o matou luga ae le Agaga Paia i se tulaga matua maoae lava—o nisi na perofeta ane, a o matou vivii uma atu i le Alii, ma faatumuina i le olioli. …

“Ina ua mavae se taimi fiafia sa matou faaaluina e molimauina ma lagonaina ai mo i matou lava ia mana ma faamanuiaga o le Agaga Paia, e ala i le alofa tunoa o le Atua sa tuuina mai i o matou luga, sa matou taape loa ma le malamalama ua faamalieina e faapea o i matou o tagata taitoatasi, ma ua silafiaina e le Atua, ‘O le Ekalesia a Iesu Keriso,’ sa faavaeina e tusa ai ma poloaiga ma faaaliga na tuuina mai e Ia ia i matou i nei aso amuli, e faapea foi ma le faatulagaga o le Ekalesia e pei ona tusia i le Feagaiga Fou” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 138).

  • E tusa ai ma le faamatalaga lenei, na faapefea ona faa-aafia e le Agaga Paia i latou o e sa auai i le aso na faatulagaina ai le Ekalesia? (Sa faamautu atu e le Agaga Paia e faapea, ua toefaatulagaina le Ekalesia a le Alii i luga o le fogaeleele.)

Faamatala atu, ina ua faaiu le sauniga, sa faapea ona papatisoina ni nai tagata taitoatasi lea na aofia ai ma matua o le Perofeta. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Lusi Maka Samita, le tina o le Perofeta:

Ata
Lusi Maka Samita

“Na tu Iosefa i le pa’umatū ina ua sau i luga lona tama mai le vai, ma a o ia uuina lona lima na ia alaga ai, ‘… Ua ou ola ou te vaai i lo’u tama ua papatiso i le ekalesia moni a Iesu Keriso,’ ma sulu atu ai ona foliga i le fatafata o lona tama ma tagi leotele i le olioli” (Lucy Mack Smith, sii mai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 90).

Faamatala atu e faapea, i se taimi mulimuli ane o lena afiafi, sa faapotopoto atu ai tagata taitasi o e sa auai i taualumaga o le aso i le maota o Uitimera. Sa savali i fafo le Perofeta ina ia tuua na o ia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Joseph Knight Sr.:

‘Sa foliga mai [le Perofeta] sa manao e alu ese atu mai tagata uma, ma tagi lotulotu ma masusu ai, ma sa pei na faatumulia o ia [i le ootia], na pei ai e le mafai ona ola. Sa ma o atu ma Oliva ia te ia, ma tau atu ia te ia, ma ina ua mavae sina taimi, sa toe sau o ia i totonu, peitai, o ia o se alii na matuai ootia, ua faapea ona ou vaai i ai. … Sa foliga mai na matuai tumu lona olioli” ((Joseph Knight, Joseph Knight reminiscences, undated, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi lapopoa, ma faailoga).

  • Aisea e te manatu, na avea ai le papatisoga o ona matua o se aafiaga olioli tele mo le Perofeta o Iosefa?

Atonu e te manao e faasoa atu lau molimau e faapea, na faavaeina e Iosefa Samita le Ekalesia a Iesu Keriso e tusa ai ma le finagalo o le Atua, faapea foi ma lou talisapaia o faamanuiaga ua maua ona o le toefuataiina o le Ekalesia.

Ua fetaiai le Ekalesia na faatoa faavaeina ma teteega

Faamatala atu e faapea, i le aso na faavaeina ai le Ekalesia, sa folafola mai ai e le Alii i le Au Paia le puipuiga e faasaga i “mana o le pouliuli” pe afai o le a latou faalogo ma usitai i upu a le Perofeta (MFF 21:6; tagai MFF 21:4–6). O le a manaomia e le Au Paia lenei puipuiga e faasaga i le faateteleina o le tetee o le a latou oo i ai.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 9 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o auala na aafia ai tagata o le Ekalesia fou na faatoa faavaeina i teteega? (Atonu e ta’ua mai e tagata aoga e faapea, sa osofaia Newel Knight e le tiapolo, sa taumafai vaega faatupu vevesi i Colesville e taofi papatisoga o tagata fou liliu mai, sa faalua ona taofia Iosefa Samita, ma sa faafoliga Hiram Page a ia mauaina faaaliga mo le Ekalesia.)

  • O a ni faafitauli e ono aliae mai i le Ekalesia ona o faaaliga ia sa faafoliga e Hiram Page na ia mauaina?

Faamalamalama atu e faapea, ina ua iloa e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga ia na fai mai Hiram Page sa ia mauaina, sa faaalu e Iosefa le tele o le taimi o le po i le tatalo, e saili ai le taitaiga a le Alii. O le tali a le Alii i le tatalo a le Perofeta ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:2 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le matafaioi a le Perofeta o Iosefa Samita i totonu o le Ekalesia. Fai i tagata aoga e lipoti mai mea na latou mauaina.

  • O le a se aoaoga faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei fuaiupu? (O le faaaogaina o a latou lava upu, e tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: E na’o le Peresitene o le Ekalesia e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa.)

  • Aisea o le a taua ai ona malamalama tagata o le Ekalesia anamua i lenei aoaoga faavae?

  • Aisea e taua ai mo tatou ia malamalama ma manatua lenei aoaoga faavae i aso nei?

Ua talai atu e faifeautalai le talalelei i Ohaio

Faamalamalama atu, i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, na faatonuina ai e le Alii ia Oliva Kaotui e ta’u atu ia Hiram Page e faapea, ua faaseseina Hiram e Satani (tagai MFF 28:11). Ma le isi, na valaauina e le Alii ia Oliva Kaotui e folafola atu le talalelei a Iesu Keriso i sa Lamana, po o Initia Amerika (tagai MFF 28:8–9). I le isi masina na sosoo ai, na valaauina ai Pita Uitimera le Itiiti., Pale P. Palate, ma Ziba Peterson e auauna atu faatasi ma Oliva (tagai MFF 30:5; 32:1–3).

Ata
Pale P. Palate

Faaali atu se ata o Pale P. Palate.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 9 o le Au Paia: Voluma 1, na faapefea ona iloa e Pale P. Palate e uiga i le talalelei toefuataiina? (Sa fetaui o ia i se tiakono o le lotu Papatiso o le sa i ai se kopi o le Tusi a Mamona ma faatagaina Pale e faitau i ai.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Pale P. Palate (1807–57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo pe faapefea ona aafia Pale i le Tusi a Mamona.

Ata
Pale P. Palate

“Sa ou susueina [le Tusi a Mamona] ma le naunautai, ma faitau lona itulau autu. Ona ou faitauina lea o molimau a nisi o molimau e faatatau i lona mauaina ma le faaliliuina. Ina ua mavae lenei mea, sa ou amata faitauina ona anotusi mai le amataga. Sa ou faitau i le aso atoa; o le ai, sa o se avega mamafa, sa leai so’u manao i se meaai; o le moe sa o se avega mamafa pe a oo mai le po, aua sa sili atu ia te a’u le faitau i lo o le moe.

“A o ou faitauina, sa i o‘u luga le agaga o le Alii, ma sa ou iloa ma malamalama ua moni le tusi, e pei lava lona manino ma le iloagofie o le malamalama ma le iloa e se tagata o loo i ai o ia” (Autobiography o Pale P. Palate, ed. Pale P. Palate Jr. [1938], 37).

  • O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe e uiga i le aafiaga o Pale i le faitauina o le Tusi a Mamona?

  • E faavae i le aafiaga a Pale P. Palate, o le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le mea o le a tupu pe a tatou suesue ma le naunautai i aoaoga o le Tusi a Mamona? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: A o tatou suesue ma le naunautai i ona aoaoga, e mafai e le Tusi a Mamona ona faatalitonuina i tatou i le upumoni ma faaliliuina i tatou i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.)

Faamalamalama atu e faapea, a o malaga Oliva Kaotui, Pale P. Palate, ma laua soa e faataunuu a latou misiona i Initia Amerika, sa latou afe ai i Mentor ma Katelani, Ohaio, e faalauiloa atu i tagata le Tusi a Mamona. Sa talia lelei le latou savali, ma e silia ma le selau tagata na papatiso ai.

Tusi fesili nei i luga o le laupapa:

  • O le a se aafiaga o le Tusi a Mamona na i ai ia Sini ma Phebe Rikitone?

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai oe i le suesue i le Tusi a Mamona?

Vaevae tagata aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Fai atu i le vasega e su’e le mataupu 9 o le Au Paia: Voluma 1. Fai atu ia i latou e faitau i a latou vaega le tala o le faalauiloaina atu o le talalelei ia Sini ma Phebe Rikitone o loo i itulau 100–101, amata i le parakalafa o loo amata i le “I le tautoulu …” ma faaauau atu ai seia oo i le faaiuga o le mataupu. Valaaulia i latou e talanoaina i a latou vaega a latou tali i fesili e lua o loo i luga o le laupapa.

Ina ia faaiu, atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata aoga e tuuina mai ni molimau e uiga i le mana o le Tusi a Mamona i o latou olaga. Ia uunaia tagata aoga e suesue i le Tusi a Mamona i aso taitasi ina ia mafai ona faaauau pea ona faamanuiaina i latou i lenei mana.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai i le faitauina o mataupu 10–11 o le Au Paia: Voluma 1.