Inisitituti
Lesona 3: Mauaina Mai o le Faamaumauga


“Lesona 3: Mauaina Mai o le Faamaumauga,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 3,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 3

Mauaina Mai o le Faamaumauga

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ona sa faaauau pea ona tautino e Iosefa Samita sa vaai o ia i se faaaliga, sa faapea ona sauaina ai o ia i le aluga o le periota e tolu tausaga lea na sosoo ma le Uluai Faaaliga. Sa faamatala mulimuli ane e Iosefa Samita e faapea, i le aluga o lea taimi, sa “paʼū atu soo [o ia] i sese valea e tele” ma “sa ou lagona soo ai le tausalaina i oʼu vaivaiga ma lē atoatoa” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28–29). I le tali mai i le tatalo a Iosefa i le po o le aso 21 o Setema, 1823, na faaali mai ai le agelu o Moronae ma ta’u atu ia Iosefa e faapea, ua faamagaloina o ia e le Atua, ma na i ai se galuega mo ia e fai (tagai Iosefa Samita, “History, circa Summer 1832,” 4, josephsmithpapers.org). Sa ia ta’u atu ia Iosefa e faapea, sa i ai se faamaumauga anamua na tusia i luga o papatusi auro sa teuina i se maupuepue e lata i le fale o le au Samita. O le aso na sosoo ai, sa vaai ai Iosefa Samita i papatusi, peitai sa faasa e Moronae ona ia aveina. I le isi fa tausaga na sosoo ai, sa tapena ai e le Alii ia Iosefa Samita mo le taimi o le a mafai ai ona ia mauaina papatusi. I le aso 22 o Setema, 1827, na maua ai e le Perofeta papatusi mai le agelu o Moronae.

21--22 Setema, 1823E faalima ona faaali mai le agelu o Moronae ia Iosefa Samita.

1823--27Sa tapena e le Alii ia Iosefa Samita ina ia maua mai papatusi auro.

19 Novema, 1832Na maliu ai le uso matua o Iosefa Samita o Alavini.

Oketopa 1825Sa fetaui ai Iosefa Samita ia Ema Hale i Harmony, Penisilivania, a o faigaluega ai mo Josiah Stowell.

18 Ianuari, 1827Na faaipoipo ai Iosefa Samita ma Ema Hale.

22 Setema, 1827Na maua ai e Iosefa Samita ia papatusi auro mai ia Moronae.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 3–4

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua asiasi mai le agelu o Moronae ia Iosefa Samita

Faaali atu le ata o le lesona:

Ata
Ata o le Uluai Faaaliga ma le agelu o Moronae
  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 3 o le Au Paia: Voluma 1 ma lou malamalama i le soifuaga o Iosefa Samita, o a ituaiga o luitau sa oo i ai Iosefa i le aluga o le tolu tausaga ma le afa i le va o le Uluai Faaaliga ma lana feiloaiga muamua i le agelu o Moronae?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau na faaaoga e Iosefa Samita e faamatala ai nsi o luitau ma lagona sa oo i ai i le aluga o le tolu ma le afa tausaga ina ua uma le Uluai Faaaliga.

  • O a upu po o fasifuaitau o loo i le fuaiupu 28 e faamatala ai nisi o luitau ma lagona sa oo i ai Iosefa Samita a o avea o se alii talavou?

  • E faapefea ona tutusa luitau o Iosea i luitau o loo feagai ma le autalavou ma talavou matutua o le Ekalesia i aso nei?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:29 . Fai i le vasega e vaavaai mo mea na faia e Iosefa Samita e faatoilalo ai lagona o le ta’usalaina na oo ia te ia. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faaali atu le tala sa faamaumauina e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44), ma fai i se tagata aoga na te faitaua leotele. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e Iosefa lona aafiaga i lena po.

Ata
Iosefa Samita

“I le pe a o le 17 o o’u tausaga … , ina ua ou taoto i lo’u moega, ou te le’i moe ae sa ou mafaufau loloto i lo’u olaga ma aafiaga ua tuanai. Sa matuai o’u iloa lelei lava, ou te le’i tausia poloaiga, ma sa ou salamo ai ma le loto atoa i a’u agasala ma solitulafono uma, ma faamaualalo ai a’u lava i luma o Ia o lē ua silafia mea uma” (Joseph Smith, Journal, 1835–1836, 24, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga ma faasa’oga).

“Sa ou toe valaau atu i le Alii ma na ia faaali mai ia te au se faaaliga vaaia faalelagi, aua faauta, na sau se agelu a le Alii ma tu i o’u luma, … ma na ia valaau ia te a’u i lo’u igoa, ma fai mai, ua faamagaloina e le Alii a’u agasala” (Joseph Smith, i le “History, circa summer 1832,” 4, josephsmithpapers.org; ua faatulagaina faasa’oga).

  • O le a se mea ua tatou aoao mai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:29 ma mai le tala a Iosefa o loo faailoa mai ai, sa faamaoni o ia i lona salamo?

  • E tusa ai ma le tali a le agelu o Moronae i le talosaga a Iosefa, o le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le salamo faamaoni? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: A tatou salamo faamaoni i a tatou agasala, o le a faamagalo i tatou e le Alii. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mataupu faavae lenei, faaali atu le saunoaga lenei a Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:

Ata
Dale G. Renlund

“O le mea moni faapea, e mafai ona tatou salamo o le tala fiafia lea o le talalelei! O le tausalaga e mafai ona ‘tafi ese.’ E mafai ona faatumulia i tatou i le olioli, maua se faamagaloga o a tatou agasala, ma maua le ‘filemu o le mafaufau.’ E mafai ona faasaolotoina i tatou mai lagona o le faanoanoa ma le nofopologa i le agasala. E mafai ona faatumulia i tatou i le malamalama ofoofogia o le Atua ma ‘le toe tiga ai.’ O le salamo e le gata ina mafai, ae o se mea faafiafiaina foi ona o lo tatou Faaola” (Dale G. Renlund, “Salamo: O Se Filifiliga Fiafia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 124).

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou lagonaina ai le faamagaloina o i latou e le Alii ina ua latou salamo faamaoni i a latou agasala.

Uunaia tagata aoga ia faaauau pea ona salamo faamaoni ma saili le faamagaloga a le Alii pe a manaomia i o latou olaga.

Ata
Ua faaali mai Moronae ia Iosefa Samita
Ata
O Iosefa Samita o loo asia e Moronae i le fanua

Faaali atu ata o le lesona, ma fai atu i se tagata aoga e aotele ia asiasiga muamua e fa a Moronae ia Iosefa Samita i le aso 21–22 o Setema, 1823. Afai e manaomia, faasino atu tagata aoga i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:30–53.

  • O a nisi o faatonuga na tuuina mai e Moronae ia Iosefa Samita i le taimi o nei asiasiga?

Faamalamalama atu e faapea, i le taimi o asiasiga lona lua ma le tolu a Moronae, sa ia tuuina mai ai ni faatonuga ia na te le’i tuuina mai i le taimi o lana asiasiga muamua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:44–46 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faatonuga faaopoopo a Moronae ia Iosefa.

  • O a faamatalaga faaopoopo na tuuina mai e Moronae ia Iosefa i nei asiasiga mulimuli ane ai?

  • Aisea e te manatu ai na taua le lapataia o Iosefa e faapea, e le mafai ona i ai se isi lava ona faamoemoe i le aumaiga o papatusi, ae ina ia fausia ai le malo o le Atua?

Faailoa atu i tagata aoga e faapea, ina ua uma ona ia ta’u atu i lona tama e uiga i le agelu, sa faapea ona alu loa Iosefa i le Mauga o Kumora. Faaali atu le saunoaga lenei a Oliva Kaotui, ma fai atu i se tagata aoga e faitau leotele. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tupu i a Iosefa a o savali atu i le mauga.

Ata
Oliva Kaotui

“E lua ni mana e le vaaia sa galulue i lona mafaufau i le taimi sa savali atu ai o ia mai lona fale e agai atu i Kumora, ma o le tasi lea na uunaia o ia i le mautinoa o le tamaoaiga ma le faigofie o le olaga, sa matuai malosi lana galue i ona luga, na faapea ona aluese atoa ai mai lona manatuaga le mea faitino maoae lea na ta’uina mai ma le faaeteete ma le manaia e le agelu” (Oliver Cowdery, “Letter VIII,” Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Oct. 1835, 197).

Valaaulia tagata aoga e sue i le mataupu 3 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau 25, e amata i le parakalafa e amata i le “O le taunuu atu i le mauga …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau 26 e amata i le “Na faliu Iosefa ma vaaia ai Moronae. …” Fai atu i tagata aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le auala na aafia ai e mafaufauga ma manaoga o Iosefa Samita lona agavaa e maua mai papatusi.

  • O a auala na le usitaia ai e Iosefa ia poloaiga a le Alii?

Faamalamalama atu e faapea, ina ua iloa e Iosefa ua le mafai ona ia aumaia papatusi ma amata loa ona tatalo, sa faapea ona matala le lagi ma ia vaai ai i le mamalu o le Alii. Sa ia vaai foi i le tiapolo ma ana agelu (tagai Oliver Cowdery, “Letter VIII,” 198). O le eseesega sa matuai faagaeetia tele ai Iosefa. Faaali atu le saunoaga lenei a le tina o Iosefa, o Lusi Maka Samita, o le na tusitusi e uiga i lenei aafiaga, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele: Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na faaalia atu ia Iosefa.

Ata
Lusi Maka Samita

“Na faaali atu e le agelu ia te ia, i se eseesega, le eseesega i le va o le lelei ma le leaga ma taunuuga ia [o le a] mulimuli mai i le usiusitai ma le le usiusitai i poloaiga a le Atua, i se faiga na matuai mataina ma malosi, o lea sa susulu ai lava e le aunoa lea lagona i lona manatuaga, seia oo lava i le iuga o lona ola. Ma i le tuuina mai o se fesootaiga e uiga i lenei tulaga, a o le’i leva ae maliu o ia, sa ia fai mai ai e faapea, talu mai lava lena taimi sa naunau ai lava o ia e tausi poloaiga a le Atua.

“… Sa ta’u atu foi e le agelu ia te ia e faapea, sa le’i oo i le taimi e avatu ai i le lalolagi ia papatusi; ma e le mafai ona ia avea mai le nofoaga na teuina ai, seiiloga na te iloa ona tausi i poloaiga a le Atua—e le na’o le naunau, ae ia mafai ona ia faia” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 85, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga ma faasaoga).

  • O le a le mea na faaali atu e Moronae ia Iosefa, na faapea ona i ai se aafiaga loloto ia te ia?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le tala lenei i le aafiaga o Iosefa i luga o le Mauga o Kumora? (Atonu e tuu mai e tagata aoga ni nai tali sa’o, e aofia ai ma lenei: E mafai e le Alii, e ala mai i Ana auauna, ona fesoasoani ia tatou malamalama i taunuuga o a tatou filifiliga lelei ma filifiliga leaga. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

  • O a ni auala e mafai ona aoga ai mo i tatou le malamalama i taunuuga o a tatou filifiliga?

  • O a ni faataitaiga i o tatou aso, o ni auala e mafai e le Alii, e ala mai i Ana auauna, ona fesoasoani ia tatou malamalama i taunuuga o a tatou filifiliga? (O faataitaiga e mafai ona aofia ai faamanuiaga faapeteriaka, fautuaga mai taitai o le Ekalesia i le lotoifale, ma lapataiga ma aoaoga mai Pulega Aoaoga ma Taitai o le Ekalesia, ae maise lava o perofeta soifua, tagatavaai, ma talifaaaliga.)

Sa tapena e le Alii ia Iosefa Samita mo le taimi o le a mafai ai ona ia mauaina papatusi.

Faamalamalama atu e faapea, i le isi fa tausaga na sosoo ai, sa tapena ai e le Alii ia Iosefa Samita i le tele o itu ina ia maua ai faamaumauga ma ausia ai le galuega na valaauina o Ia e le Alii e fai. Na toe foi atu Iosefa i le mauga i tausaga uma lava i le aso 22 Setema ina ia aoaoina ai e le agelu o Moronae. I tausaga ia, na ia maua ai foi “asiasiga e tele mai agelu a le Atua e faailoa mai ai le silisili ese ma le mamalu o mea o le a tutupu i aso gataaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 59).

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama, o le fa tausaga na sosoo ai, sa aumaia ai foi suiga i le olaga o Iosefa, e aofia ai le nuu na nofo ai ma le galuega. Faaali atu le faafanua o loo i le lesona, “O le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le ISA,” ma fai atu i tagata aoga e su’e Manchester, Niu Ioka, ma le nuu o Harmony, Penisilevania (tagai foi faafanua 3, talafaasolopito o le Ekalesia, “O le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le ISA”).

Ata
O le faafanua o le eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio
  • E tusa ai ma lau faitauga o le Au Paia: Voluma 1, aisea na alu ai Iosefa Samita e faigaluega mo Josiah Stowell i Harmony, Penisilevania? (Sa faafaigaluega e Mr. Stowell ia Iosefa e fesoasoani ia te ia i le sailia o oa Sepania sa ia talitonu na tanumia i Harmony. E toatele tagata o le eria sa i ai ni talitonuga taumatemate e uiga i ni oa na tanumia ma sa auai i ni taumafaiga faapena i aso o Iosefa.

Faailoa atu e faapea, na iu lava ina mafai e Iosefa Samita ona faatalitonuina Josiah Stowell e taofi le sailiga o le oa (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:56).

Ata
Iosefa ma Ema Samita

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona: Faamalamalama atu e faapea, i lenei taimi taua o tapenapenaga, a o faigaluega Iosefa mo Josiah Stowell, sa fetaui ai o ia ia Ema Hale. Ina ua te’a laitiiti ma se tausaga talu ona feoai, na faaipoipo loa i laua i le aso 18 Ianuari, 1827. Sa avea Ema Samita ma se faatosinaga lelei ia Iosefa. Sa ia faatinoina se matafaioi sili ona taua i le Toefuataiga, e le gata i le fesoasoani ma le lagolago i lana tane i ni auala eseese (tagai MFF 25:5–6) ae na ala foi i lona tuuto patino ma le lototele i le feagai ai ma tofotofoga sa masani ona ogaoga.

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma le la faaipoipoga, sa me’i atu Ema ma Iosefa i le fale o Lusi ma Iosefa Samita le Matua i Manchester, Niu Ioka. I se tasi o afiafi i le amataga o Ianuari 1827, sa tuai mai ai Iosefa i le fale, nai lo o le taimi sa fuafuaina.

Faaali atu le saunoaga lenei a Lusi Maka Samita, ma fai i se tagata aoga e faitau leotele. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta’u atu e Moronae ia Iosefa Samita.

Ata
Lusi Maka Samita

“A o sau i totonu, sa faapalasi e [Iosefa] o ia lava i luga o se nofoa, na iloa lelei lava le lelavā tele. Sa vave ona … alaga atu la’u tane, ‘Iosefa, aisea na umi tele ai ona e nofo? E i ai se mea ua tupu [ia] oe? Na matou popole tele mo oe i nei itula e tolu.’ Ina ua le tali mai Iosefa, sa faaauau ana tu’ifesili seia oo lava ina ou fai atu, ‘Se, Tamā … tuu sei fai sina ana koma—aua e te faalavelave i ai i le taimi lenei—vaai o lea ua i ai saogalemu o ia i le fale, ma ua matuai vaivai lava, o lea, se faatali laitiiti.’ … O le taimi lea na ataata [Iosefa] ma fai mai i se leo sili ona malū, ‘Faatoa ou maua a lea o se otegiaga sili ona mamafa i lo’u olaga atoa.’ O lo’u toalua, na manatu sa mai i nisi o tuaoi, sa fai si le fiafia tele ma faapea mai, ‘Ou te fia iloa po o le a le feau a se tagata e saili masei ai ia te oe!”

“‘Taofi, tamā, taofi,’ sa fai atu ai Iosefa, ‘o le agelu a le Alii—a o ou ui ane i le mauga o Kumora i le mea o loo i ai papatusi, sa faafetaui a’u e le agelu ma fai mai, sa le o lava lo’u faia o le galuega a le Alii; ma ua oo mai le taimi e aumai ai papatusi i fafo; ma e tatau ona ou tu i luga e gaoioi ma ia ou alu e fai mea na poloaiina a’u e le Atua e fai’” (Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” pages 103–4, O josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga, faamataitusi lapopoa, ma faasa’oga).

  • O le a se mea e foliga e sili ona taua ia te oe i lenei aoaiga na tuuina atu e Moronae ia Iosefa?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le savali a Moronae ia Iosefa? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: Ina ia maua avanoa ma faamanuiaga ua teuina e le Alii mo i tatou, e ao ona tatou galulue malosi i Lana galuega.) Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou galulue malosi ai i le galuega a le Alii ina ia mafai ona tatou agavaa mo faamanuiaga ma avanoa ua Ia teuina mo i tatou?

Ua maua e Iosefa Samita papatusi auro

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:59 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tupu i le asiasiga lona fa faaletausaga a Iosefa i le Mauga o Kumora.

  • E tusa ai ma le faaiuga o le fuaiupu 59, o le a le folafolaga na tuuina mai e Moronae ia Iosefa?

  • Aisea o le a taua ai mo Iosefa ona iloa o le a fesoasoani le Alii ia te ia e puipui ia papatusi?

Faamalamalama atu e faapea, i le taimi na aumai ai e Iosefa papatusi i le fale, sa i ai ni tamaloloa sa lalafi i le togavao sa fuafua e aveese papatusi mai ia te ia. E ui ina sa osofaia faatolu o ia a o alu atu i le fale, sa sola ese o ia mai le au osofai i ia taimi taitasi ma taofi saogalemu ai i papatusi. Ina ua taunuu o ia i le fale, sa naunau lava lona aiga ia vaai mai ia te ia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a le uso o Iosefa o Viliamu. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na talosagaina e le tamā o Iosefa mai ia te ia ma le ala na ia tali atu ai.

Ata
Viliamu Samita

“Ina ua aumai i totonu papatusi, sa afifiina i se peleue mafanafana mafiafia. Ona tuu lea e lo’u tamā i totonu o se taga aluga. Na fai mai tamā, ‘E a, Iosefa, e le mafai ona matou tilotilo i ai?’ [Sa tali atu Iosefa:] ‘Leai. Sa ou le usitai i le taimi muamua, ae ua ou fuafua e faamaoni i le taimi lenei” (William Smith, “The Old Soldier’s Testimony,” The Saints’ Herald, vol. 31, no. 40 [Oct. 4, 1884], 643–44).

  • E faapefea e le tali a Iosefa ona faaalia ai ua saunia nei o ia e maua papatusi?

Toe faamanatu mataupu na lisiina i le laupapa ma fesili atu:

  • O a ni auala e te manatu atonu na saunia ai e nei mataupu faavae Iosefa Samita ia maua papatusi auro?

Faaali atu le fesili lenei, ma valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i a latou apitalaaga o suesuega: E ono mafai faapefea e le faaaogaina o mataupu faavae ua tatou talanoaina i le aso, ona fesoasoani e tapena ai oe mo le galuega ua teuina e le Atua mo oe?

Uunaia ia tagata aoga e faatino nei mataupu faavae na outou talanoaina.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai i le faitauina o mataupu 5-6 o le Au Paia: Voluma 1.