Inisitituti
Lesona 10: Femalagaa’i Iosefa Samita i le va o Ohaio ma Misuri, Faaauau le Faaliliuga o le Tusi Paia, ma Siitia Atu i Katelani


“Lesona 10: Femalagaa’i Iosefa Samita i le va o Ohaio ma Misuri, Faaauau le Faaliliuga o le Tusi Paia, ma Siitia Atu i Katelani,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 10,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 10

Femalagaa’i Iosefa Samita i le va o Ohaio ma Misuri, Faaauau le Faaliliuga o le Tusi Paia, ma Siitia Atu i Katelani

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii, i le aso 1 Aperila, 1832, na malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita ma isi mo Misuri e faatautai fuafuaga a le Ekalesia (tagai MFF 78:9). Ina ua toe taliu mai Iosefa Samita mai Misuri ia Iuni 1832, sa toe nofo o ia i Hairama, Ohaio ma galue ai i le faaliliuga o le Tusi Paia. I a Setema 1832, na siitia atu ai Iosefa Samita ma lona aiga i potu i luga a’e o le Faleoloa o Newel K. Whitney i Katelani, Ohaio. O potu aupito i luga o le faleoloa sa fai ma laumua o le Ekalesia seia oo ia Fepuari 1834. I le vaitaimi lea, sa faaauau e le Perofeta o Iosefa Samita lana faaliliuga o le Tusi Paia ma maua ai ni faaaliga faaopoopo na taialaina ai le Ekalesia i lona atinaega.

Aperila–Iuni, 1832Sa femalagaai ai le Perofeta o Iosefa Samita e alu ma sau i Misuri.

Iulai 1832Sa faamae’a ai e Iosefa Samita lona faaliliuga muamua o le Feagaiga Fou ae toe faaauau lona faaliliuga o le Feagaiga Tuai.

12 Setema, 1832Na faatulaga ai e Iosefa Samita lona nofoaga ma le laumua o le Ekalesia i totonu o le Faleoloa o le au Whitney i Katelani, Ohaio.

2 Fepuari, 1833Na faamae’a ai e Iosefa Samita lona faaliliuga ma le iloiloina o le Feagaiga Fou.

2 Iulai, 1833Na faamae’a ai e Iosefa Samita lona faaliliuga o le Feagaiga Tuai.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 15

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

I le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii, sa femalagaa’i ai Iosefa Samita e alu ma sau i Misuri

Ata
Ema Samita ma le pepe

Faaali atu le ata o loo avatu ai i le lesona, ma faamatala atu e faapea, o loo faaalia ai Ema Samita o siiina lana tamafai teine o Iulia, i le po na valitaina ai ma faafulumanuina ai Iosefa Samita.

  • E faavae i a outou faitauga o le Au Paia: Voluma 1, o le a le mea na tupu ia Iosefa le tuagane masaga o Iulia? (O le pepe, o le sa ma’i, na maliu i le po ao le’i leva lava ona uma le valitaina ma le faafulumanuina o Iosefa Samita. O le maluluina i le ea malulu i le taimi o le osofaiga atonu na saofaga i le maliu o le pepe.)

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, i le aso 1 Aperila, 1832, i le tolu o aso talu ona uma le maliu o lona atalii ae o le fitu o aso talu ona uma ona valitaina ma faafulumanuia o ia, sa usitaia ai e Iosefa le poloaiga a le Alii e malaga i le 800 maila mai Ohaio i Misuri e “tauaofia se fono ma le au paia” i le Itumalo o Siakisone (MFF 78:9).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei e uiga i le malaga toe foi atu o le Perofeta i Ohaio:

I le aso 6 Me, 1832, sa amata ai e le Perofeta o Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma Epikopo Newel K. Whitney la latou malaga e toe foi atu i Ohaio e ala i se taavale solofanua potutasi. Ina ua latou latalata atu i Greenville, Initiana, sa faapea ona fefefe solofanua. O le popole ai mo o latou ola, sa feosofi ai i fafo nisi o le pasese mai le taavale solofanua potutasi. Sa sao le oso a Iosefa, peitai a’o oso ese Newel, sa lāvea lona vae i le uili, ma na gaui ai ni vaega o lona ogavae ma le alofivae. Sa faaauau pea e Sini le malaga toe foi atu i Katelani ma le tala i le faalavelave ae nofo ai Iosefa i Greenville faatasi ma Newel, o lona manuaga sa tuga tele o lea sa le mafai ai ona aluese mai le moega mo ni nai vaiaso. (Tagai i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, p 215–16, josephsmithpapers.org.)

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe sili atu. Tuu atu i vaega taitasi se pepa e tufa atu o loo avatu ai i le lesona e uiga i le mea na tupu a o i ai le Perofeta i Greenville. Fai atu i vaega e faitau faatasi a latou pepa na tufa atu ma talanoa i a latou tali i fesili o loo ia latou pepa na tufa atu.

Pepa e tufa atu 1: O Tatalo a le Perofeta

Ata
togalaau i le vaitaimi o le tautotogo

A o nofo o ia i Greenville, sa asiasi ai le Perofeta o Iosefa Samita i le togalaau i fafo atu o le taulaga i le toetoe o aso uma lava e tatalo ma mafaufau loloto ai. Sa faamatalaina e Iosefa i se tusi i lona faletua o Ema, nisi o mea sa ia mafaufauina ma lagonaina a o ia mafaufau loloto ai ma tatalo.

Ata
Iosefa Samita

“Sa ou mafaufau e uiga i taimi uma ua mavae o lo’u olaga ma lagona ai lo’u faavauvau ma maligi loimata o le faanoanoa ona o lo’u faavalevalea i le faatigainaina o le fili o lo’u agaga, ina ia i ai se mana tele i o’u luga e pei ona sa ia faia ai i taimi ua tuanai. Ae peitai e alofa mutimutivale le Atua ma ua [Ia] faamagaloina a’u agasala. …

“… Ua ou saunia e alu i lana valaau. O lou manao ia faatasi ma Keriso. Ua le taua lo’u ola ia te a’u [vagana ai] ia fai lona finagalo” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 243–44).

  • O a ni lesona e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a Iosefa Samita?

  • O a ni auala e faaali mai ai i lenei tusi sa naunau Iosefa Samita e faia soo se mea e poloaiina ai o ia e le Atua?

Ata
Pepa e tufa atu 1: O Tatalo a le Perofeta

Pepa e tufa atu 2: O Se Faamanuiaga Faaleperisitua

A o nofo o ia i Greenville, atonu sa i ai se faiga na faaona ai le Perofeta o Iosefa Samita. I se tasi po na amata ai ona faasuati malosi o ia o lea sa faapea ona pi’o ai lona auvae. Sa uunai e Iosefa i ona lima lona auvae i le tulaga sa’o ma alu atu vave loa i le moega o Epikopo Newel K. Whitney. Sa tuuina atu e Newel ia Iosefa se faamanuiaga faaleperisitua, ma sa faamaloloina ai lava Iosefa i le taimi lena. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 240.) O le talafaasolopito a Iosefa Samita o loo aofia ai le faamatalaga lenei o le agaga faafetai: “Ia faafetaia lo’u Tama Faalelagi mo lona faasalavei mai mo a’u i lenei taimi lamatiaina, i le suafa o Iesu Keriso; Amene” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 215, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le faamataitusi lapopoaina).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i le sootaga a Iosefa Samita ma le Atua?

  • O le a se taimi na e lagonaina ai le faasalavei mai o le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe i taimi lamatiaina?

Ata
Pepa e tufa atu 2: O Se Faamanuiaga Faaleperisitua

Pepa e tufa atu 3: Tuua o Greenville

Ata
taavaletoso i luga o se auala maotua

I le mavae ai pe a o le fa vaiaso o le tausiga o Epikopo Newel K. Whitney i Greenville, sa lagona e le Perofeta o Iosefa Samtia ua tatau ona la tuumuli ma faaauau le malaga toe foi atu i Ohaio. Ae peitai, o le ogaoga o le manuaga o Newel o le a faigata ai le malaga. Fai mai le talafaasolopito o Iosefa Samita:

“Na ou alu atu i le potu o [Newel], i le mavae ai o se savaliga i le togavao, ma fai atu ia [Newel] pe ioe e amata loa ona ma o i le fale i le taeao, o le a ma o i le taavale toso e oo atu i le vaitafe, pe a ma le fa maila, ma o le a faatali mai ai iina se vaa e aveina faavave i ma’ua i le isi itu, lea o le a ma maua ai se [solofanua] e aveina atu sa’o i maua i le vaega mulimuli o le malaga, lea o le a ma maua ai se vaa, o loo faatali mai ai, ma o le a matou o atu [i luga] i le vaitafe a’o le’i taina le 10 ma maua ai se malaga fiafia i le fale. Sa lototele o ia ma fai mai ia te a’u o le a alu. Sa ma amata i le taeao na sosoo ai ma maua ai mea uma e pei ona sa ou ta’uina atu ia te ia” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 215, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga, faamataitusi lapopoaina, ma le faasaoina).

  • Pe ana faapea sa e i ai i le tulaga o Newel, o a ni ou mafaufauga e ono i ai e uiga i le Perofeta i le mavae ai o lenei aafiaga?

  • O le a se mea ua faamalosia ai lou talitonu mausali e faapea, o le a faataunuuina lava saunoaga a perofeta a le Atua?

Ata
Pepa e tufa atu 3: Tuua o Greenville

A uma se taimi talafeagai, fai atu i se tagata aoga mai vaega taitasi e fai se aotelega mo le vasega, o le mea na tupu lea sa latou faitau e uiga i ai.

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i le ituaiga tagata na i ai Iosefa Samita mai nei tala?

  • O a ni mataupu faavae po o ni upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai i nei tala? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga ni nai mataupu faavae po o upumoni, e aofia ai ma nei: E mafai ona tatou faamalolosia a tatou sootaga ma le Tama Faalelagi e ala i le faaavanoa o le taimi e tatalo ma mafaufau loloto ai. E ala i le faatuatua i le Alii ma le mana o le perisitua, e mafai ai ona faamaloloina i tatou. O le a faataunuuina lava upu a perofeta a le Alii.)

Ua toe foi atu Iosefa Samita i Hairama, Ohaio, ma faaauau ai lona faaliliuina o le Feagaiga Fou.

Faamalamalama atu e faapea, ina ua toe foi atu Iosefa Samita i Hairama, Ohaio, ia Iuni 1832, sa ia faaauauina le faaliliuga o le Feagaiga Fou. “Sa poloaiina [Iosefa Samita] e le Atua e fai le faaliliuga ma ia manatu i ai o se vaega o lona valaauga o se perofeta” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faaliliuga a Iosefa Samita (FIS),” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi MFF 35:17–20; Manuscript History, vol. A-1, i. 175).

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Na poloaiina e le Alii ia Iosefa Samita e faia se faaliliuga musuia o le Tusi Paia.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i se tasi o faamoemoega o le Faaliliuga a Iosefa Samita, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le 1 Nifae 13:28–29, 34 . Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na vaaia e Nifae i lana faaaliga vaaia e uiga i le Tusi Paia ma le ala e faatatau ai i le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia.

  • E faapefea ona fesoasoani le faaaliga vaaia a Nifae tatou te malamalama ai i le tasi o faamoemoega o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia? (O se tasi faamoemoega o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia o le, ia toefuatai mai ai “vaega manino ma le taua o le talalelei” [1 Nifae 13:34]. Tagai foi Mose 1:23, 40–41.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

Sa lei “faaliliuina” e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi Paia i le uiga masani o le upu. Na te lei suesue i gagana anamua ina ia mafai ai ona faaliliu anotusi o le afuaga i le gagana Peretania. Ae, o le Faaliliuga a Iosefa Samita “o se toe iloiloga po o le faaliliuga o le Lomiga a King James o le Tusi Paia i le gagana Peretania” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Faaliliuga a Iosefa Samita (FIS),” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). O toe iloiloga e ono faaalia ai ni nai ituaiga suiga eseese, e aofia ai le “toefuataiga o le anotusi o le afuaga, faaogatasia o feteenaiga i totonu o le Tusi Paia lava ia, ma faamatalaga musuia” e le Perofeta o Iosefa Samita (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi Robert J. Matthews, “A Plainer Translation”: Joseph Smith’s Translation of the Bible: A History and Commentary [1985], 253).

Faaali atu le faasologa o taimi o loo i le lesona, ma faamalamalama atu, sa amata ona faaliliu e Iosefa Samita le Tusi Paia ia Iuni 1830. Mai ia Iuni 1830 e oo ia Mati 1831, sa faaliliu ai e le Perofeta le Kenese 1–24. O le tusi a Mose i le Penina Tau Tele o se vaega o lena faaliliuga. Tofi atu i tagata aoga taitasi se mataupu se tasi pe sili atu mai le tusi a Mose. Fai atu i ai e toe iloilo ulutala o mataupu, e vaavaai ai mo upumoni sa toefuatai mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
faasologa o taimi
  • O a upumoni na toefuatai mai e le Perofeta o loo maua i le tusi a Mose? (Sa toefuatai mai e le Perofeta upumoni taua e faatatau i le sootaga o le Atua ma le tagata soifua, e aofia ai Lana galuega ma le mamalu ina ia faataunuuina le faaofuina o i tatou i le tino ola pea ma le ola e faavavau, o le muai olaga, o le Foafoaga, o le Pau o Atamu ma Eva, ma le Togiola a Iesu Keriso. Sa ia toe fuataiina mai foi upumoni e uiga ia Enoka ma lona nuu, Noa ma le lolo, ma aso amuli ma le iuga o le lalolagi.)

  • E tusa ai ma le faasologa o taimi, o anafea na poloaiina ai e le Alii le Perofeta e amata faaliliu le Feagaiga Fou?

Faamalamalama atu e faapea, a o faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita le Feagaiga Fou, sa ia maua ni faaaliga faaopoopo, e pei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76, 77, ma le 91. Sa faamae’a e le Perofeta lana faaliliuga muamua o le Feagaiga Fou ia Iulai 1832 ona toe faaauau ai lea o lana faaliliuga o le Feagaiga Tuai. Sa ia faamae’aina lana faaliliuga o le Feagaiga Tuai ia Iulai 1833, e ui ina sa ia faia mulimuli ane nisi o faasa’oga faaopoopo ma faamaninoga. Sa ia faamae’aina le iloiloina o lana faaliliuga o le Feagaiga Fou ia Fepuari 1833.

Molimau atu, o le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia o se vaega taua o le Toefuataiga aua na toefuatai mai ai le tele o upumoni e manaomia mo lo tatou faaolataga (tagai MFF 35:20).

Sa toe siitia atu Iosefa Samita ma lona aiga i Katelani, Ohaio.

Faaali atu le faafanua o loo i ai i le lesona, “O Le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete.” Faamalamalama atu e faapea, ia Setema 1832, na siitia atu ai le Perofeta ma lona aiga mai Hairama, Ohaio, e toe foi atu i Katelani ma nonofo ai i le Faleoloa o Whitney.

Ata
faafanua o eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio
Ata
faleoloa o ‘Newel K. Whitney

Faaali atu se ata o le Faleoloa o le Aiga o Whitney, ma faamatala atu, sa nonofo ai ii le aiga o Samita ma sa faaaoga e Iosefa Samita nisi o potu o le pito i luga o le faleoloa e fai ma laumua o le Ekalesia mo le isi 17 masina na sosoo ai. I le tautoulu o le 1832, sa o mai ai i Katelani ia nisi o tagata fou liliu mai, e aofia ai ma Polika Iaga, e feiloai i le Perofeta.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Polika Iaga (1801–77):

Ata
Polika Iaga

“Sa matou o atu i le fale o le tama o [Iosefa] ma iloa ai sa i ai [Iosefa] i le vao, e tatuu laau. Sa faavave ona matou o atu i le vao, lea sa matou maua atu i ai le Perofeta, ma le toalua pe toatolu o ona uso, o tatuu ma tatoso mai laau. O i sa matuai faatumulia ai a’u i le olioli i le avanoa e lulu ai le aao o le Perofeta a le Atua, ma maua ai le molimau mautinoa, e ala i le Agaga o valoaga, o ia lava o mea uma e mafai ona talitonu i ai soo se tagata o le ituaiga tagata e i ai o ia, o se Perofeta moni. Sa matuai fiafia lava o ia e vaai mai ia i matou, ma talotalo mai e faafeiloai i matou. Sa le’i umi ae matou foi atu i lona maota, sa sau o ia faatasi ma i matou.

“I le afiafi, sa o mai ai ni isi e toalaiti o le usoga, ma sa matou talanoa faatasi e uiga i mea e faatatau i le malo. Sa ia tofia a’u e tatalo; i la’u tatalo, sa ou tautala ai i gagana. O le taimi lava na matou tutulai ae ai, sa lolofi atu le usoga ia te ia, ma fesili mo sona finagalo e uiga i le meaalofa o le tautala i gagana lea sa ou mauaina. Sa ia ta’u atu ia i latou o le gagana moni lea faaAtamu. Sa fai atu nisi ia te ia sa latou faamoemoe o le a ia ta’usalaina le meaalofa sa i ai ia Uso Polika, ae sa ia fai atu, ‘Leai, e a le Atua, ma o le a oo mai le taimi o le a pulefaamalumalu ai uso Polika Iaga i lenei Ekalesia.’ O le vaega mulimuli o lenei talanoaga sa faia ae ou te le’o i ai (“History of Brigham Young,” Millennial Star, Iulai 1863, 439).

  • O le a le mea o lenei tala e tulaga ese ia te oe?

  • E te manatu o le a le uiga e faapea, na maua e Polika Iaga se molimau mautinoa “e ala i le Agaga o valoaga” e faapea o Iosefa Samita o se perofeta? (Afai e manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama “o le Agaga o valoaga” o se faaaliaina mai o le Agaga Paia [tagai Alema 5:47].)

Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: E mafai ona tatou iloa e ala i le mana o le Agaga Paia o Iosefa Samita o se perofea a le Atua.

Faamalamalama atu e faapea, e ui ina tatou le maua le avanoa e feiloai ai ia Iosefa Samita i lenei olaga e pei ona sa maua e Polika Iaga, e mafai lava ona tatou maua se molimau o ia o se perofetra. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Neil L. Andersen

“E mafai ona eseese tulaga e oo mai ai ia i tatou taitoatasi se molimau i le Perofeta o Iosefa Samita. Atonu e oo mai a o e tootuli e tatalo, ole atu i le Atua ina ia faamaonia mai o ia o se perofeta moni. E ono oo mai a o e faitau i le tala a le Perofeta e uiga i le Uluai Faaaliga. E mafai ona totoina se molimau i lou agaga a o e faitauina pea lava pea le Tusi a Mamona. E mafai ona oo mai a o e tuuina atu lau lava molimau e uiga i le Perofeta pe a o e tu i le malumalu ma iloaina ua toefuatai mai i le lalolagi le mana o faamauga e ala mai ia Iosefa Samita. O le faatuatua ma le loto faamaoni, o le a faamalosia ai lau molimau i le Perofeta o Iosefa Samita” (Neil L. Andersen, “Joseph Smith,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 30).

  • O le a se mea sa fesoasoani ia te oe e te iloa ai o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua?

Faasoa atu lau molimau e uiga i se auala ua e iloa ai o Iosefa Samita o se perofeta. Valaaulia tagata aoga e fai se mea e manaomia e maua ai pe faamalosia ai a latou molimau o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua.

Ata
totonu o le Faleoloa o Newel K. Whitney

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona o se tasi o potu i le pito i luga o le Faleoloa o le Aiga o Whitney, lea sa faia ai le Aoga a Perofeta mai ia Ianuari e oo ia Aperila o le 1833.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 15 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita a o nofo ai i le Faleoloa o le Aiga o Whitney? (Sa maua e le Perofeta se faaaliga e faatatau i le perisitua [tagai MFF 84]; o se valoaga e uiga i le taua, e aofia ai le Taua a Tagata o le Iunaite Setete [tagai MFF 87]; o le poloaiga e fau se malumalu i Ohaio ma faatu le Aoga a Perofeta [tagai MFF 88]; ma le faaaliga ua lauiloa o le Upu o le Poto [tagai MFF 89].)

Faaiu le lesona lenei i le molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina. Fautuaina tagata aoga e mulimuli i soo se uunaiga e mafai ona latou maua e faatino ai nei upumoni.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 16-17 o le Au Paia: Voluma 1.

Ata
Pepa e tufa atu 1: O Tatalo a le Perofeta
Ata
Pepa e tufa atu 2: O Se Faamanuiaga Faaleperisitua
Ata
Pepa e tufa atu 3: Tuua o Greenville