Inisitituti
Lesona 28: Ua Faamae’a e le Au Paia le Malumalu i Navu, ma e Toatele le Au Paia Ua Maua Faaeega Paia ma Faamauina


“Lesona 28: Ua Faamae’a e le Au Paia le Malumalu i Navu, ma e Toatele le Au Paia Ua Maua Faaeega Paia ma Faamauina,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 28,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 28

Ua Faamae’a e le Au Paia le Malumalu i Navu, ma e Toatele le Au Paia Ua Maua Faaeega Paia ma Faamauina

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua mavae le maliu faamaturo o le Perofeta o Iosefa Samita, sa toe faaauau ai e le Au Paia le fausiaina o le Malumalu o Navu. Sa latou ositaulaga ma galulue ma le ma’elegā e faamae’a le malumalu. Ia Tesema 1845, na amata ai e taitai ma tagata o le Ekalesia ona tuuina atu faaeega paia o le malumalu i isi o le Au Paia i totonu o le potu pito i luga o le malumalu a’o le’i mae’a ona fausiaina. Sa latou galulue e aunoa ma le faavaivai e fesoasoani i le silia ma le 5,500 tagata ia maua o latou faaeega paia a‘o le’i faamalosia le Au Paia e teteega ma sauaga faateteleina e tuua Navu. Na faatinoina foi e Aposetolo ia sauniga o faamauga e faatasia ai tane, ava, ma fanau mo le faavavau. Ia Fepuari 4, 1846, na tuua ai e le vaega muamua o le Au Paia ia Navu mo le Vanu o Sate Leki.

Iulai 8, 1844Ua toe faaauau e le Au Paia galuega o le Malumalu o Navu.

Novema 30, 1845Ua faapaiaina e Polika Iaga le fogāfale pito i luga o le Malumalu o Navu.

Tesema 10, 1845Ua amata e le Au Paia galuega o sauniga o faaeega paia i le potu pito i luga o le Malumalu o Navu.

Fepuari 4, 1846Ua amata e le vaega muamua o le Au Paia la latou faigamalaga tele mai Navu.

Aperila 30–Me 1, 1846Ua faapaiaina le Malumalu o Navu ua mae’a.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 46

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua faaauau e le Au Paia a latou taumafaiga ina ia faamae’aina le Malumalu o Navu

A o le’i amata le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Faamata e faape‘ī lou olaga pe ana faapea e lē maua faamanuiaga o le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto ia latou tali i lenei fesili. Mafaufau e fesili atu i se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai o la aafiaga i le vasega.

Faamalamalama atu faapea, ina ua mavae le maliu faamaturo o le Perofeta o Iosefa Samita, o le toatele o le Au Paia latou te le’i mauaina o latou sauniga o le malumalu ona e le’i mae’a le Malumalu o Navu. Ia Oketopa 1844, na faasalalau ai e le Korama a Aposetolo e Toasefululua se tusi i le Au Paia faatatau i le uelefea o le Ekalesia ma le tāua o le faamae’aina o le malumalu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le tusi. Fai atu i le vasega e faalogo pe o a mea na tau atu e Aposetolo i le Au Paia.

“O le malumalu, i le avea o se galuega tele ma mamalu faalauaitele, na fesootai sa’o i le taimi lava lea ma le mae’a ai o a matou tapenapenaga, ma sauniga, e faatatau i lo matou faaolataga ma le faaeaga, ma o matou tagata oti, e manaomia i ai la matou faamuamua ma se taulaiga sili na tuutasi i ai. …

“Tuu atu le au paia i le taimi nei e auina atu o latou alii talavou o e e malolosi, faatasi ai ma tupe, sapalai, lavalava, mea faigaluega, (povi) toso taavale, ma soo se mea e manaomia, e pei ona latou iloa o le a latou manaomia pe a latou taunuu, mo le faamoemoe o le faaaga’i i luma o lenei galuega” (“An Epistle of the Twelve,” Times and Seasons Oke. 1, 1844, 668).

  • Aisea e te manatu sa matuā avea ai le galueaiina o le malumalu o se faamuamua maualuga mo le Au Paia i lena taimi?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele se isi vaega mai le tusi lea e tasi:

“Ioe, uso e, e matou te matuā iloa ma molimau atu ai, o le ao o faamanuiaga, ma faaeega paia, ma o ki o le atoaga o le perisitua, ma o mea faatatau i le ola faavavau, o loo faamalumalu mai i o tatou luga, ma ua sauni e matala mai ia i tatou; po o i luga o le toatele o e e ola agavaa faatatau i ai, i le vave lava e maua ai se nofoaga i le lalolagi e talia ai. … Aua nei i ai se mea e ave ese maia o outou mafaufau mai lenei galuega taua lava” (“An Epistle of the Twelve,” Times and Seasons, Oke. 1, 1844, 668).

  • O a faamanuiaga mai le Atua ua na’o malumalu e maua ai? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O faamanuiaga aupito maualuga mai le Atua e aofia ai le ola faavavau, ua na’o sauniga o le malumalu e maua ai.)

  • E mafai faapefea e le malamalama i lenei upumoni ona tosina ai lau vaai i le tāua o le malumalu i lou olaga?

Sa ositaulaga le Au Paia ia faamae’a le Malumalu o Navu ma ia maua o latou lava faaeega paia, e ui ina faatupulaia pea sauaga.

Ata
Malumalu o Navu

Faaali atu le ata lea o le Malumalu o Navu, ma fesili atu:

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 46 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o luitau na feagai ma le Au Paia i le fausiaina o le Malumalu o Navu? (Na feagai le Au Paia ma faamata’u ma sauaga mai le au taupulepule leaga o le lotoifale, ma sa tau le maua ni taimi avanoa ma punaoa.)

Faamalamalama atu faapea e oo mai i le tautoulu o le 1845, ua amata ona matuā faateleina le osofa’ia soo o tagata o le Ekalesia e le au taupulepule leaga o le lotoifale. O Levi Williams, o se tasi o alii na faasaolotoina mo le tagatavaleina o le Perofeta o Iosefa Samita, na ia taitaia se au taupulepule leaga e toa luaselau alii ma latou susunuina faato’ato’a ia faatoaga ma fale maotua o Mamona. Sa talosagaina e taitai o le Ekalesia tagata e ofo fua mai lo latou taimi e fesoasoani e ave ese mai le Au Paia ma aumai i latou i Navu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Perrigrine Sessions, o se tagata o le Ekalesia sa soifua i Navu i le taimi lea:

Ata
Perrigrine Sessions

“O masina o Setema ma Oketopa o ni vaaiga faaauau o taua ma fevesiaiga, ma na toetoe lava a taofia ai galuega o le malumalu, ma o le aufaigaluega, o le toatele o i latou, sa ia i latou ni auupega laiti i taimi uma ma sa latou teuina a latou fana i se mea e mafai ona fetagofi vave atu i ai i le sekone o se lapataiga” (Perrigrine Sessions, in Exemplary Elder: The Life and Mission Diaries of Perrigrine Sessions, 1814 - 1893, ed. Donna Toland Smart [2002], 88-89; sipelaga, faailoga, ma kalama ua faalaugatasia).

  • O le a le mea e te manatu na uunaia le au paia e faaauau pea ona fausia le malumalu e ui i nei sauaga?

Faamalamalama atu faapea, ia Oketopa 1845 sa faatalatalanoa ai le Au Paia ma pulega a le malo i le lotoifale ma malilie ai e tuua Navu i totonu o le ono masina. I se konafesi a le Ekalesia ia Oketopa 6, na faasalalau ai e Polika Iaga o le a tuua e le Au Paia Navu ae agai atu i sisifo. E ui lava i le faaiuga a le Au Paia e malaga i sisifo, sa latou galulue ma le maelega e faamae’a pea le fausiaina o le malumalu ina ia mafai ona maua o latou faaeega paia a o lei malaga ese atu.

Vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Ave i vaega taitasi se tasi o pepa tufa ia. Fai atu i vaega e faitau faatasi la latou pepa e tufa atu ma talanoaina a latou tali i fesili o loo i luga o le latou pepa e tufa atu.

Pepa e Tufa Atu 1: Na Ositaulaga le Au Paia e Fausia le Malumalu

Na filifili le Au Paia i Navu e faia ni osigataulaga sili e faamae’a ai le fausiaina o le Malumalu o Navu.

Na toe manatua e Louisa Barnes Pratt o se tagata o le Ekalesia e faapea:

Ata
Louisa Barnes Pratt

“O o matou lima ma loto na faafaigaluega ina ia faanatinati ai le faamae’aina o le Malumalu. O tamaitai sa latou malilie lava e totogi atu le limasefulu sene a le tagata e faatau ai fao ma tioata. I le faatautaia poto o le tamaoaiga na ou maua ai le aofaiga. Na amata na ou alu ma faamoemoega lelei i le ofisa o le Malumalu e tuuina atu la’u taulaga. A’o ‘ou alu atu, na faafuase’i ona o’o mai ia te a’u se faaosoosoga. Sa ou faatali. Ua feliua’i i lo’u mafaufau, faapefea le tele o mea ou te manaomia e faaaoga e le aiga, ma o lena tupe o le a tuuitiitia ai mea o loo ‘ou manaomia i le taimi lea. I se taimi vave lava na ou teena ai. Sa ‘ou faapea ifo, ‘afai na o se pa’u falaoa ou te maua i aso taitasi mo se vaiaso, o le a ‘ou totogi atu lenei tupe i le fale e teu ai tupe.’

“Sa ‘ou alu i luma i ni la’a faanatinati, ma totogi atu le tupe ma ou fo’i mai ma se lagona lilo o le faamalieina. I le taeao na sosoo ai a o ‘ou nofo lata i lo’u faitotoa i lumā fale, sa savali ane se tuagane ma togi mai se talā siliva i luga o la’u kapeta. … Sa ‘ou lagona le loto faafetai o’oo’o. Na ‘ou alu i le faleoloa ma faatau mea sa sili ona ‘ou manaomia” (Louisa Barnes Pratt, i le The History of Louisa Barnes Pratt, ed. S. George Ellsworth [1998], 72–73).

Na tusia e Elizabeth Kirby Heward o se tagata o le Ekalesia e faapea:

“Sa le mafai ona ‘ou mafaufau i se mea totino ia te a’u e ono oo mai ai le faanoanoa pe a aveese atu ma a’u, sei vagana ai le uati (a lo’u to’alua ua maliu). O lea, na ou tuuina atu ai e fesoasoani i le fausiaina o le Malumalu o Navu ma isi mea uma lava sa mafai ona ou tuuina atu ma ni nai talā mulimuli lava na ia te a’u i le lalolagi, lea na maua ai le aofai e toeitiiti lava $50” (Elizabeth Kirby Heward, in Carol Cornwall Madsen, In Their Own Words: Women and the Story of Nauvoo [1994], 180).

Sa tele lava ina popole ta’ita’i o le Ekalesia ma le komiti o le malumalu e faapea o le a faalavelavea le galuega o le malumalu ona o le lē lava o tupe. Mulimuli ane na faamanatu mai ai e Peresitene Polika Iaga (1801–77) le aafiaga lenei e faatatau ia Joseph Toronto, o se alii seila mai Italia o lē na papatiso i le 1843:

Ata
Polika Iaga

“E tele nauā galuega na matou faia i lena taimi i le malumalu, ma sa faigata ona maua falaoa mo le aufaigaluega e ai. Sa ou fai atu i le … komiti o ē na vaaia mea o le malumalu e tufa uma atu falaoa mata sa ia i latou ma o le a tuu atu ia i latou e le Atua ni isi faaopoopoga, ma sa latou faia, ma i se taimi puupuu na o’o mai ai Uso Toronto ma aumai ia te a’u le luaafe limaselau talā tino i auro. … Sa ou fai atu [i le Epikopo], ‘I le taimi lenei, alu loa e faatau falaoa mata mo le aufaigaluega o loo i lena malumalu, ma ‘aua nei toe lē faatuatuaina le Alii, auā o le a tatou maua lava mea tatou te manaomia“ (Brigham Young, i le Willford Woodruff, Wilford Woodruff’s Journal, ed. Scott G. Kenney [1984], 5:19–20; sipelaga, mataitusi tetele, faailoga, ma kalama ua faalaugatasia).

  • Aiseā e te manatu ai sa naunau nei tagata e ositaulaga le tele o mea mo le fausiaina o le Malumalu o Navu?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i le ositaulaga mai nei tala?

Ata
Pepa tufa 1: Ua Ositaulaga le Au Paia e Fausia le Malumalu

Pepa tufa 2: Na Ositaulaga le Au Paia e Fesoasoani le Tasi i le Isi e Maua Faaeega Paia

Ia Novema 30,1845, na faapaiaina ai e Polika Iaga le potu pito i luga o le Malumalu o Navu, ma ia Tesema 10, 1845, na amata ai ona faia faaeega paia i le malumalu.

Na faamanatu mai e Erastus Snow e faapea: “I le aso sefululua o Tesema, na maua ai e a’u ma [lo’u] toalua o Artimesia, uluai sauniga o faaeega paia, ma valaauina ai e galulue ma faia galuega i totonu o le malumalu mai lena taimi agai i luma; ma ou lē alu ese ai mai le malumalu i le ao po o le po, ae faaauau ona galue i tiute ia— faatasi ma le toasefululua ma isi na filifilia mo lea faamoemoe—pe a ma le ono vaiaso. Na faaauau le faletua o Snow … pe a ma se masina” (“From Nauvoo to Salt Lake in the Van of the Pioneers: The Original Diary of Erastus Snow,” ed. Moroni Snow, Improvement Era, Fep. 1911, 285).

Na tusia e Elizabeth Ann Whitney: “Na ‘ou tuuina atu a’u lava, lo’u taimi ma le manatu atoa i lena misiona. Na ou faigaluega i le Malumalu i aso uma e aunoa ma se malōlō seia oo ina tapuni” (“A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Fep. 15, 1879, 191).

Na faamauina e Mercy Fielding Thompson e faapea o ia sa “valaauina e Peresitene Iaga ou te nofo ai iina [i totonu o le malumalu] e fesoasoani i le matagaluega a tamaitai, lea sa ou faia, ma galue ai i po ma ao, ma tuu ai lava la’u tama ia te a’u” (i le Mathew S. McBride, A House for the Most High: The Story of the Original Nauvoo Temple. [2007], 285).

Na faamanatu mai e Peresitene Polika Iaga: “O lena le atugaluga e pei ona faaalia e le Au Paia ina ia maua sauniga o faaeega paia, ma o lo matou popolega foi lena ina ia latou [mauaina i latou], o lea sa ou tuuina atu ai a’u atoa i le galuega a le Alii i le Malumalu. Toetoe lava ou te faaaluina le po ma le Ao, [i totonu o le malumalu], e lē faaaluina le sili atu i le fa itula i lona averesi mai le 24 e moe ai—ma ae seāseā ona ou faatagaina mo a’u lava le taimi ma le avanoa e alu ai i le fale faatasi i se vaiaso.”(Brigham Young office files, Journal, Set. 28, 1844–Fep. 3, 1846, 101–2, Church History Library, Salt Lake City; sipelaga ma faailoga ua faalaugatasia).

  • Aisea e te manatu ai sa naunau nei tagata e ositaulaga le anoanoai o mea ina ia fesoasoani ai i isi ia maua o latou faaeega paia?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i le ositaulaga mai nei tala?

Ata
Pepa e Tufa Atu 2: Ua ositaulaga le Au Paia e Fesoasoani le Tasi i le Isi e Maua Faaeega Paia

A lava loa le taimi, fesili atu i ni tagata aoga se toalua na faitaua le pepa e tufa atu 1, ma ni tagata aoga se toalua na faitaua le pepa tufa 2 e otooto mai mo le vasega tala sa latou faitaua i a latou pepa e tufa atu.

  • O a ni upu moni e uiga i le ositaulaga e mafai ona tatou iloa mai nei faataitaiga? (Atonu e tuuina mai e tagata aoga ni nai tali sa’o. A uma ona latou tali mai, tusi upu moni nei i luga o le laupapa: Pe a tatou iloa le tāua o sauniga o le malumalu, o le a tatou faia soo se osigataulaga e manaomia ina ia maua ai i latou. O le a faamanuia i tatou e le Alii a o tatou faia osigataulaga ina ia faatino ai Lona finagalo.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018):

Ata
Thomas S. Monson

“O i latou o ē malamalama i faamanuiaga e faavavau e maua mai i le malumalu, ua latou iloa e leai se taulaga e telē naua, leai se tau ua mamafa tele, leai se tauiviga ua faigata naua ia maua ai na faamanuiaga. E leai se mamao e le mafai ona laasia, leai ni mea faalavefau e le mafai ona foia, e leai foi ni faigata e le mafai ona onosaia. Latou te malamalama o sauniga faaola e maua i le malumalu e mafai ai i se aso ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi i se mafutaga faaleaiga e faavavau, ma faaeeina ai i faamanuiaga ma le mana mai luga, e matuai aoga ai lava a tatou osigataulaga uma ma taumafaiga uma” (Thomas S. Monson, “O le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 92).

  • O a nisi o osigataulaga e faia e tagata i aso nei lea e ono manaomia ina ia maua ai faamanuiaga o le malumalu?

  • O faapefea ona faamanuiaina oe a o e faia ni osigataulaga ina ia maua ai sauniga o le malumalu ma ia tapuai ai i le Alii i totonu o le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e tusi ia latou api talaaga se mea e latou te ono ositaulagaina ina ia maua atoatoa ai ma olioli ai i faamanuiaga e faavavau o le malumalu. Faamalosiauina le vasega e faatino mea sa latou tusia.

Ua tuua e le Au Paia ia Navu

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 46 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai e faitau leotele mai itulau 582, e amata i le parakalafa o loo amata i le “Ia Fepruari 2 …” ma faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 583 o loo amata “I aso ma vaiaso o le a oo mai …”

Nai lo o le faitauina mai le mataupu 46 o le Au Paia: Voluma 1, mafaufau e faaali atu le vaega o le vitio “Faaeeina i le Mana,” (12:17), lea o loo faaalia ai taumafaiga a Polika Iaga ia maua faaeega o le Au Paia a o lei malaga ese ma Navu. Faaali atu le vitio mai le taimi faailo 0:00 i le 4:13. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

  • O le a se mea o tulaga ese ia te oe i lenei tala?

  • O a ni auala e te manatu ai o feagaiga na osia e le Au Paia i Navu na saunia ai i latou mo la latou faigamalaga umi agai i Sisifo?

Faamalamalama atu, ia Fepuari 4, 1846, na tuua ai e le vaega muamua o taavale toso o le Au Paia ia Navu. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele mai le tala lea a Serah DeArmon Pea Rich. Fai atu i le vasega e faalogologo po o a mea na mafai ona ia faia ona o faamanuiaga o le malumalu.

Ata
Sarah DeArmon Pea Rich

“E tele faamanuiaga sa matou mauaina i le maota o le Alii, ua mafua ai ona matou olioli ma mafanafana i le lotolotoi o o matou faanoanoaga ma ua mafai ai ona matou maua le faatuatua i le Atua ma le iloa o le a Ia taialaina i matou ma tausia i matou i le malaga e le mailoa o loo faamalumalu mai i o matou luma.” (Sarah P. Rich, Autobiography and journal, 1885 - 1890, 66, Church History Library, Salt Lake City; mataitusi tetele ua faalaugatasia).

  • E tusa ai ma le tala faamauina a Sarah, e faapefea e faamanuiaga o le malumalu ona saunia le Au Paia mo la latou faigamalaga i sisifo?

  • O le a le upu moni e uiga i sauniga o le malumalu ma feagaiga e mafai ona tatou iloa mai le faamatalaga a Sarah? (E ui e ono eseese upu a tagata aoga, e tatau ona latou iloa se upu moni faapei o lenei: O sauniga ma feagaiga o le malumalu e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia lagonaina le olioli, mafanafana, ma faatupulaia le faatuatua i le Atua i taimi o le siomia ai e luitau.)

  • O faapefea e le tapuai ai i le malumalu ona tuuina atu ia te oe le olioli, mafanafana, ma le faatupulaia o le faatuatua e lavatia ai tauave ou tofotofoga?

Molimau atu o sauniga ma feagaiga o le malumalu e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia lagonaina le olioli, faamafanaga, ma le faatupulaia o le faatuatua i taimi o o tatou tofotofoga. Iloilo upumoni ia sa outou talanoaina i lenei lesona, ma faamalosiau tagata aoga ina ia faatino e tusa ma ia upumoni.

Ata
Pepa e Tufa Atu 1:Ua Ositaulaga le Au Paia e Fausia le Malumalu
Ata
Pepa e Tufa Atu 2: Ua Ositaulaga le Au Paia ina ia Fesoasoani le Tasi i le Isi e Maua Faaeega Paia