Inisitituti
Lesona 4: Faaliliuga o le Tusi a Mamona


“Lesona 4: Faaliliuga o le Tusi a Mamona,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 4,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 4

Faaliliuga o le Tusi a Mamona

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua uma ona maua e Iosefa Samita ia papatusi auro ia Setema 1827, sa feagai o ia ma le galuega faigata o le faaliliuga ma le lolomiga o le faamaumauga. Ia Tesema 1827, sa siitia atu ai Iosefa ma Ema mai Manchester, Niu Ioka i Harmony, Penisilevania, ina ia mafai ona sao le ulugalii mai sauaga faateteleina, ma ina ia mafai e Ema, o le na maitaga i lena taimi, ona fanau ao latalata atu i lona aiga. Ia Fepuari 1828, na taunuu atu ai Matini Harisi i Harmony e fesoasoani i le Perofeta. E oo ane ia Iuni, ua faaliliu e le Perofeta itulau e 116, ma na avea Matini Harisi ma ana tusiupu. Sa talosagaina e Matini le faatagaga a Iosefa e toe foi atu ai i Niu Ioka ma faaali atu itulau ua faaliliuina i lona toalua ma nai tagata toalaiti, peitai, na faasaina e le Alii. Ona o le viga soo o Matini, na toe fesili faalua ai Iosefa i le Alii, ma na faatagaina e le Alii ia Matini e ave tusitusiga pe afai e ioe o ia i ni tuutuuga faapitoa. Ae peitai, ona o le faatamala o Matini, na ave ai e ‘tagata amioleaga” itulau o tusitusiga (MFF 10:8). Ona o lenei mea sese, na aveesea ai mo se taimi mai ia Iosefa Samita le meaalofa o le faaliliu. Ina ua toefuatai mai le meaalofa a le Perofeta, sa auina mai e le Alii ia Oliva Kaotui e fesoasoani ia te ia i le galuega o le faaliliuga.

22 Setema, 1827Na maua ai e Iosefa Samita ia papatusi auro mai le agelu o Moronae.

Tesema 1827Na siitia atu Iosefa ma Ema Samita i Haremoni, Penisilevania, lea na amata faaliliu ai ma le filiga e Iosefa le Tusi a Mamona.

Fepuari 1828Na ave ai e Matini Harisi se tusitusiga o nisi o togitogiga ma kopi mai papatusi auro i ni tagata atamamai i le Aai o Niu Ioka.

Iuni–Iulai 1828Na leiloloa ai ia Matini Harisi itulau e 116 sa faaliliu e Iosefa Samita mai le Tusi a Mamona.

5 Aperila, 1829Na taunuu ai Oliva Kaotui i Haremoni Penisilevania e fesoasoani ia Iosefa Samita i le faaliliuga o papatusi auro.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 5–6

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua fesoasoani Matini Harisi ia Iosefa Samita i le faaliliuina o le Tusi a Mamona

Ata
Ua fai Iosefa Samita ma tausimea o papatusi

Faaali atu le ata lenei. Faamalamalama atu o le ata lenei o se faaalia o le mauaina e Iosefa Samita o papatusi auro i le taeao po o le aso 22 Setema, 1827.

  • E faavae i lou faitauga o le mataupu 5 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o luitau na oo ia Iosefa Samita ina ua ia maua papatusi mai ia Moronae? (O le sauaga na oo i ai Iosefa “sa oo ina matua faateleina le oona ma le malosi o sauaga,” ma e toatele tagata sa taumafai e gaoi papatusi mai ia te ia [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:60].)

Faamalamalama atu e faapea, o lenei sauaga ma le faasoesaga, na faapea ona me’i ai Iosefa ma Ema mai Manchester, Niu Ioka, i Haremoni, Penisilivenia, ia Tesema 1827 (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:60–61). O lenei me’i na mafai ai e Ema o lē sa ma’itaga i lana pepe muamua, ona latalata i lona aiga.

Ata
Matini Harisi

Faaali atu se ata o Matini Harisi. Faamalamalama atu, o Matini Harisi sa o se faifaatoaga faaaloalgoia tele ma faamanuiaina mai Palemaira, Niu Ioka, o le sa 22 tausaga na matua ai nai lo Iosefa Samita. O le taimi muamua sa masalosalo Matini i mea sa ia faalogo i ai e uiga ia Iosefa Samita ma papatusi auro.

Faaali atu le fuaitau lenei ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele: Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na oo ia Matini Harisi na faaosofia ai o ia e fesoasoani i le galuega a le Alii.

Ata
Matini Harisi

“Sa ou alu i lo’u potumoe ma tatalo i le Atua e faaali mai ia te a’u e uiga i nei mea, ma sa ou osifeagaiga e faapea, afai o lana galuega ma o le a ia faaali mai lea mea ia te a’u, o le a tuu atu lo’u mafai e sili ona lelei e avatu ai i le lalolagi. Ona Ia faaali mai lea ia te a’u, o lana galuega lea. … Sa Ia faaali mai ia te a’u lenei mea e ala i le leo filemu ma le itiiti e tautala mai i le loto” (Martin Harris, i le “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 170).

  • O a nisi o auala na fesoasoani ai Matini Harisi i le galuega a le Alii? (Ia mautinoa e ta’ua ai mea nei: Sa ia tuuina atu le fesoasoani faaletupu e fesoasoani ai ia Iosefa ma Ema e siitia atu i Penisilivania, sa ia avea se tusitusiga o nisi o togitogiga na kopi mai papatusi auro i le au atamamai i le Aai o Niu Ioka, ma sa avea o ia ma tusiupu a o faaliliu e le Perofeta se vaega o le Tusi a Mamona mai ia Aperila–Iuni 1828.)

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 5 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau 51, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le “I se tasi o aso, o Matini …” ae faaiu i le parakalafa e amata i le “Ina ua alu ese Matini …” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le talosaga a Matini ia Iosefa.

  • Aisea e te manatu na faaauau ai pea Iosefa Samita ia ole atu i le Alii le fesili lava e tasi ae ua uma ona ia mauaina se tali?

Ua leiloa ia Matini Harisi ia tusitusiga, ma ua aoai e le Alii ia Iosefa Samita

Faamalamalama atu, ina ua aluese Matini mai Harmony, sa faapea ona fanauina e Ema se atalii, o lē na maliu i se taimi puupuu mulimuli ane. Sa toetoe foi a maliu ai Ema, ma sa faaalu e Iosefa le lua vaiaso na sosoo ai e tausi o ia. Ina ua amata ona toe maua lona malosi, sa ia faailoa atu lona popole e uiga i tusitusiga. Sa ia tauanauina Iosefa e alu i Palemaira e siaki ia Matini.

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 5 i le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai itulau 52–53, e amata i le parakalafa o loo amata i le “Na alu Iosefa i le taavale solofanua la’upasese …” ma faaauau ai e oo i le faaiuga o le mataupu. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoaoina e Iosefa e uiga i tusitusiga ma le ala na aafia ai o ia.

Nai lo o le faitauina mai le mataupu 5 o le Au Paia: Voluma 1, mafaufau e faaali atu le vaega o le vitio “O Le Galuega a le Atua,” lea o loo faaalia ai uiga faaalia o Matini Harisi ma Iosefa Samita ina ua leiloloa itulau e 116 o tusitusiga. Faaali atu le vitio mai le taimi faailo 6:52 i le 8:35. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

  • Aisea e te manatu na lagona ai e Iosefa le faapea ua leiloa mea uma?

Faamalamalama atu e faapea, o le taeao na sosoo ai, na faatofa atu ai Iosefa i ona matua ae alu i Harmony. I le aluga o le lua masina na sosoo ai, sa le’i toe faalogo ai matua o Iosefa mai ia te ia. Sa oo ina faateteleina lo laua popole e uiga i lona soifua manuia ma filifili ai loa e malaga atu i Harmony e asi o ia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44). Faamalamalama atu e faapea, o se faamaumauga lea o le mea na faasoa atu e Iosefa Samita i lona tina e uiga i lona toe foi atu i le fale ina ua leiloloa tusitusiga.

Ata
Iosefa Samita

“Ina ua ou aluese mai ma oulua … na amata ona ou faamaualalo au lava i le tatalo faatauanau i luma o le Alii, … a fai e mafai ou te fia mauaina le alofa i [Ona] aao ma maua ai se faamagaloga o mea uma lava ua ou faia e le tusa ai ma Lona finagalo” (Joseph Smith, i le Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 8–9, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le faamataitusi lapopoa ma le faasaoga).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iosefa Samita mai lenei faamatalaga?

Faamalamalama atu e faapea, i lenei periota o le salamo, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45 3. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:5–8 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u atu e le Alii ia Iosefa Samita.

  • O le fea upu po o ni fasifuaitau e tulaga ese ia te oe? (A o tali mai tagata aoga, valaaulia i latou e faamatala mai pe aisea e tulaga ese ai na upu po o fasifuaitau ia i latou.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 6–7, o le a le mea na taitai atu ai Iosefa Samita e soli “poloaiga ma tulafono a le Atua”? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: O le sili atu o le fefe i isi nai lo o le fefe i le Atua e mafai ona taitai atu ai i tatou e fai le agasala. Afai e manaomia, faamatala atu i tagata aoga e faapea, o le fefe i le anotusi lenei e mafai ona faauiga o le manatu po o le faaaloalo.)

  • O a ni auala na sili atu ai le fefe o Iosefa Samita ia Matini Harisi nai lo le fefe i le Atua?

  • O a nisi o faataitaiga o le sili atu o le fefe i isi nai lo o le Atua, e mafai ona taitai atu ai i tatou e soli le agasala?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:10 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le isi mea na ta’u mai e le Alii ia Iosefa a o ia sailia le faamagaloga.

  • Ana faapea sa e i ai i le tulaga o Iosefa, mata o a ni ou lagona ina ua faaali mai e le Alii upu nei ia te oe?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou iloa mai i le fautuaga a le Alii ia Iosefa i le fuaiupu e 10? (E tatau i tagata aoga ona faailoa mai se mataupu faavae e pei o lenei: O le Atua e alofa mutimutivale ma o le a faamagaloina i tatou pe afai tatou te salamo.)

  • Aisea e te manatu e taua ai ona tatou malamalama i lenei mataupu faavae?

Molimau atu, a tatou agasala, e le leiloa mea uma aua o le Atua e alofa mutimutivale ma finagalo e faamagalo i tatou pe afai tatou te salamo.)

Na auina mai e le Alii ia Oliva Kaotui e fesoasoani i le Perofeta i le faaliliuga o le Tusi a Mamona

Ata
Oliva Kaotui

Faamalamalama atu e faapea, ina ua salamo Iosefa Samita, sa toe faafoi atu e Moronae ia papatusi auro ma le Urima ma le Tumema i le Perofeta ma ta’u atu ia te ia e mafai ona toe faaliliu o ia. Nai lo o le fesoasoani ia Iosefa i le avea ma se tusiupu, sa nofo ai lava Matini Harisi i lona aiga i Palemaira, sa mafatia i ana measese ma amioga a lona toalua e ta’uleaga le Perofeta. Sa fesoasoani Ema ia Iosefa i le avea ma se tusiupu a o ia faaauauina le faaliliuga. Ae peitai, sa folafola atu e Moronae ia Iosefa, o le a auina atu e le Alii ia te ia se isi tusiupu.

Faaali atu le ata lenei, ma faamalamalama atu o se ata o Oliva Kaotui. Faamanatu i tagata aoga, o Oliva sa avea o se faiaoga o le na faalogo e uiga i papatusi auro ao nofo i matua o Iosefa Samita i Manchester.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele parakalafa nei:

“Sa tatalo faalilolilo Oliva ina ia iloa pe mo’i mea na faalogo i ai e uiga i papatusi auro. Sa faaali mai e le Alii ia te ia se faaaliga vaaia e uiga i papatusi auro ma taumafaiga a Iosefa e faaliliu ia mea. Na oo ifo i ona luga se lagona toafilemu, ona ia iloa ai lea e tatau ona ia ofo atu e avea ma tusiupu a Iosefa.

“E le’i i ai se tasi na faamatala i ai e Oliva e uiga i lana tatalo. Ae o le taimi lava na tuua ai le kuata o le aoga, sa savavali loa i laua ma le uso o Iosefa o Samuelu e o atu i Harmony, e silia i le selau maila le mamao” (Au Paia: O Le Tala i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 60).

  • O le a se mea e tulaga ese ia te oe e uiga i le ala na faataunuu ai e le Alii Ana folafolaga ina ia auina atu ia Iosefa se tusiupu?

Faamalamalama atu, na amata e Iosefa ma Oliva le la galuega o le faaliliuga i le aso 7 Aperila, 1829, i le lua o aso talu ona taunuu atu Oliva i Harmony. Sa galulue Iosefa ma Oliva i se televave faavavega, ma faamaea ai le faaliliuga i le faaiuga o Iuni 1829. E matea sa faamaeaina e Iosefa Samita le faaliliuga i le “onosefulu-lima pe itiiti ifo i aso faigaluega,” na faaliliuina ai “se averesi e valu itulau i le aso” (Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 61)

Faaali atu le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita, ma valaaulia tagata aoga e faitau leleoa:

Ata
Iosefa Samita

“Ou te faailoa atu ia te outou, sa ou faaliliuina [le tusi], e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua” (faatomuaga i le Tusi a Mamona [1830], iii).

  • O le a le mea na molimau mai ai Iosefa Samita e uiga i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: Na faaliliu e Iosefa Samita le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tagata aoga e faitau leotele:

Ata
Neal A. Maxwell

“O le toatele o e faitau i le Tusi a Mamona e malamalama lava i lo latou manao e fia iloa atili e uiga i lona oo mai, e aofia ai le faagasologa moni lava o le faaliliuga. E faapena tonu lava ia le tagata faatuatua ma le lotonuu o Ailama Samita. Ina ua [ia] fesili atu, sa tau atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia Ailama ‘e lei fuafuaina e ta‘u atu i le lalolagi ia mea auiliili uma e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona’ ma ‘sa le tatau ai mo ia ona faamatala atu nei mea’ [i le “Minutes, 25–26 October 1831,” Minute Book 2, 13, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le faamataitusi lapopoaina]. O lea la o le mea ua tatou iloa e uiga i le oo moni mai o le Tusi a Mamona ua lava, ae le o atoatoa. …

“Po o a lava faamatalaga o le faagasologa, sa manaomia ai ni taumafaiga malosi ma le patino a Iosefa faatasi ai ma le fesoasoani a meafaigaluega faalelagi” (Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:34-35 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na aoao ai e Moronae ia Iosefa Samita e uiga i meafaigaluega ia sa i ai faatasi ma papatusi apamemea.

  • O le a le mea na aoao mai e Moronae ia Iosefa Samita e uiga i meafaigaluega ia sa i ai faatasi ma papatusi apamemea. (Na saunia e le Atua le Urima ma le Tumema mo le faamoemoega o le faaliliuga o papatusi. Faamalamalama atu, o loo faatatau le Tusi a Mamona i le Urima ma le Tumema o ni “faamatalaupu” [Alema 37:21, 24].)

Faamalamalama atu, sa ta’ua e Oliva Kaotui, o le “vaai atu” i le Urima ma le Tumema, sa “mafai ai e [Iosefa] ona faitau i le faaPeretania, ia togitogiga faaAikupito faafouina, mea sa vaneina i luga o papatusi” (“Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). O nisi o tala o anamua mai tagata taitasi sa i ai a o faaliliuina e Iosefa Samita, e aofia ai Ema Samita, ma Matini Harisi, sa faailoa mai ai e faapea, o nisi taimi sa faaaoga ai e Iosefa se isi meafaigaluega e faaliliu ai le Tusi a Mamona. O lenei meafaigaluega o se tamai maa lapotopoto faalaumiumi, lea sa ta’ua o se maa a le tagatavaai na maua e Iosefa i ni nai tausaga na muamua atu, ae na te le’i mauaina papatusi auro. Ua faaalia i nei tala e faapea, e tuu e Iosefa a le o faamatalaupu po o le maa a le tagatavaai i totonu o se pulou e pupuni ai le malamalama, lea na mafai ai ona ia iloa lelei atu upu na faaali mai i luga o le meafaigaluega. (Tagai “Book of Mormon Translation,” topics.ChurchofJesusChrist.org; tagai foi Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 51.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Neal A. Maxwell:

Ata
Neal A. Maxwell

“Ioe, o le faagasologa moni faafaaaliga na aofia ai le mafaufau ma le faatuatua o Iosefa, lea e le mafai ona vaaia e isi i soo se tulaga lava. …

“Aisea ua le tele ai ni mea ua tatou iloa e uiga i le faagasologa o le faaliliuga o le Tusi a Mamona? Atonu sa le faailoaina mai le faagasologa atoa ona o le a tatou le saunia e malamalama i ai, e tusa lava pe faailoa mai. Atonu, foi, na finagalo le Alii ia faavae lo tatou talitonu i le Tusi a Mamona i le faatuatua, e ui ina tumu i faamaoniga talafeagai. O le mea lava ia, na faatonuina e Keriso ia Mamona, o le na toe iloiloina aoaoga a le Faaola lava ia i sa Nifae, e aua le faamaumauina ia mea uma i luga o papatusi, aua ‘o le a Ou tofotofoina le faatuatua o lo’u nuu’ (3 Ni 26:11). Atonu o loo taofia foi faamatalaga o le faaliliuga aua ua faamoemoe ia faatofu i tatou lava i le mea o le tusi nai lo o le soona popole fua i le faagasologa lea ua ala ai ona tatou mauaina” (Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 40–41).

  • Aisea e te manatu ai, o le iloa na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, e sili atu le taua nai lo o le iloaina o faamatalaga auiliili o le faagasologa o le faaliliuga?

Tuu atu i tagata aoga taitoatasi se kopi o le pepa e tufa atu lenei, “O Le Tusi a Mamona Sa Faaliliuina e ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua.” Valaaulia tagata aoga e faitau leotele i paga po o ni vaega toalaiti ia parakalafa o le pepa e tufa atu ona talanoa lea i a latou tali i fesili o loo i le pepa e tufa atu.

O le Tusi a Mamona Sa Faaliliuina e ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua

Sa tuuina mai e Ema Samita, o le sa fesoasoani ia Iosefa i le avea ma se tusiupu ao ia faaliliuina le Tusi a Mamona, le faamatalaga lenei i se faatalanoaga ma lana tama o Iosefa Samita III, i ni nai masina a o le’i maliu o ia. A o e faitau i lenei faamatalaga, vaavaai mo ni faamaoniga na talitonu Ema na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.

“Sa le’i i ai ia [Iosefa Samita] ia tusitusiga po o le tusi e faitau mai ai [a o ia faia le faaliliuga]. …

“A na fai sa i ai se mea o na mea, semanu e le mafai ona ia nanaina mai ia te au. …

“O Iosefa Samita [i le avea ai o se alii talavou] … sa lei mafai ona ia tusi pe faalau se tusi e manino ona faaupu, ae le ta’ua ai foi le faalauina mai o se tusi e pei o le Tusi a Mamona. Ma, e ui o au sa auai i taimi uma lava i mea sa tutupu, … e ofoofogia ia te au, ‘o se vavega taua ma le ofoofogia,’ e pei lava ona o le a i ai i soo se tasi. …

“O lo’u talitonuga o le Tusi a Mamona e moni a’ia’i lona paia—e leai ma sina o’u masalosalo i ai. Ua faamalieina a’u e leai se tagata e mafai ona ia faalauina ia tusitusiga o faamaumauga sei vagana ua musuia o ia; aua, ina [ua ou] galue e avea ma ana tusiupu, e faalau mai ia te au e [Iosefa] mai lea itula i lea itula; ma pe a toe foi mai i le maea ai o se taumafataga, pe uma foi se mea sa faalavelaveina ai, e toe amata tonu lava i le mea sa gata ai, e aunoa ma se vaai i le faamaumauga pe faitau atu foi ia te ia se vaega. O se mea masani lea mo ia e fai. Atonu e le masalomia le moni e mafai e se tagata aoaoina ona faia lenei mea; ae, mo se tagata e vaivai tele ma le’i aoaoina e pei ona sa i ai o ia, sa matuai le mafai lava” (Emma Smith, in “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90; tagai foi “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • O a upu po o fasifuaitau mai le faamatalaga a Ema e lagolago ai le molimau a Iosefa e faapea, o le Tusi a Mamona sa faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua?

  • E mafai faapefea e le iloa na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, ona aafia ai le ala tatou te manatu ma suesue ai i le tusi?

  • Ua faapefea ona e iloa na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua?

Ata
Pepa e Tufa Atu: O Le Tusi a Mamona Sa Faaliliuina e ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua

Faauma le lesona i le faasoa atu o lau molimau i le moni o le Tusi a Mamona. Valaaulia tagata aoga e faaali lo latou agaga faafetai i le Atua mo le Tusi a Mamona, e ala i le suesue i ai i aso uma ma faaaoga ona aoaoga.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega e sosoo ai i le faitau o le mataupu 7 o le Au Paia: Voluma 1.

Ata
Pepa e Tufa Atu: O Le Tusi a Mamona Sa Faaliliuina e ala i le Meaalofa ma le Mana o le Atua