Inisitituti
Lesona 7: Faapotopotoina i Ohaio


“Lesona 7: Faapotopotoina i Ohaio,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 7,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 7

Faapotopotoina i Ohaio

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le tautoulu o le 1830, o faifeautalai na valaauina e talai atu i sa Lamana, sa afe atu i le eria o Katelani, Ohaio e faasoa atu le talalelei toefuataiina. I se taimi puupuu lava, e silia ma le selau tagata, e aofia ai Sini Rikitone ma le toatele o tagata o lana aulotu na papatisoina. Ia Tesema 1830, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia na nonofo i Niu Ioka e faapotopoto i Ohaio (tagai i le MFF 37). Sa malaga atu Iosefa Samita ma lona faletua o Ema, i Katelani, ma sa taunuu ia Fepuari 1831. A o le’i taunuu atu Iosefa Samita, sa faaseseina nisi o le Au Paia i Ohaio i ni faaaliga faaleagaga sese. Na ala mai i faaaliga i le Perofeta, sa fesoasoani ai le Alii i le Au Paia ia iloatino ma aloese i taufaasese (tagai MFF 4650).

Oketopa–Novema 1830Sa talai atu e Oliva Kaotui, Pale P. Palate, Ziba Peterson, ma Pita Uitimera le Itiiti le talalelei i matu i sasae o Ohaio mo ni nai vaiaso.

2 Ianuari, 1831Sa faia ai le konafesi lona tolu o le Ekalesia i Feiete, Niu Ioka, ma na fofogaina ai e Iosefa Samita le faaaliga ua poloaiina ai le Au Paia e faapotopoto i Ohaio (tagai MFF 37–38).

4 Fepuari, 1831Na taunuu ai Iosefa ma Ema i Katelani, Ohaio.

Aperila--Me 1831Sa malaga ese ai le Au Paia na nonofo i Niu Ioka, mo Katelani, Ohaio.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 10–11

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio

Tusi le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018) i le laupapa:

“O le tofotofoga sili o le olaga lenei o le usiusitai” (Thomas S. Monson, “O Le Usiusitai e Aumaia ai Faamanuiaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 92).

  • Aisea e te manatu ai o le usiusitai i le Alii o le tofotofoga sili lea o le olaga lenei?

Fai i tagata aoga e mafaufau e uiga i nisi o luitau na latou fetaiai pe ono fetaiai i ai i le usitaia o mataupu faavae ma poloaiga o le talalelei. Valaaulia i latou e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesue e uiga i le faapotopotoina o le Au Paia i Ohaio e mafai ona fesoasoani e faamalosiau ai i latou ia usitai faamaoni i le Alii.

Faaali atu le faafanua “Misiona ia sa Lamana, 1830–1831.”

Ata
faafanua o le misiona i le au sa Lamana

Faamanatu i tagata aoga e faapea, i le tautoulu o le 1830, sa valaauina ai Oliva Kaotui, Pita Uitimera le Itiiti, Ziba Peterson, ma Pale P. e talai atu le talalelei i sa Lamana, po o Initia Amerika. A o latou agai atu i laueleele o Initia i sisifo o Misuri, sa latou afe i Mentor ma Katelani, Ohaio. I le latou nonofo ai iina, sa latou faasoaina atu le talalelei toefuataiina i le uo a Pale o le sa avea ma ana faifeau muamua, o Sini Rikitone, faapea ma le toatele o isi tagata.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 10 o le Au Paia: Voluma 1, na faapefea ona aafia malosi le Ekalesia fou na faatulagaina i le talaiga a nei faifeautalai i Ohaio? (E silia i le 100 tagata na papatisoina. O le tuputupu a’e o le Ekalesia i le eria o Katelani sa saunia ai le ala mo le Au Paia ia faapotopoto i Ohaio.

Faamatala atu e faapea, e le’i leva ona mavae le faamanuiaina o le talaiga i Ohaio, ae maua e le Perofeta o Iosefa Samita ni faaaliga se lua o le a tele se aafiaga i le lumanai o le Ekalesia. O le tasi o se faaaliga na maua e le Perofeta a o galue o ia i lana faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai. O le faaaliga, ua faamaumauina i le Tusi o Mose, na toe ta’u mai ai le ala na faapotopoto faatasi ai e le perofeta o Enoka se nuu amiotonu ma fausia ai se aai o le paia na ta’ua o Siona, lea sa faapea ona “aveina a’e i le lagi i le aluga o taimi” (Mose 7:21). Sa faailoa mai foi i le faaaliga e faapea, a o le’i oo i le Afio Mai Faalua, o le a toe faapotopoto faatasi ai le nuu o le Alii ma fausia se isi aai o Siona (tagai Mose 7:62). I le isi faaaliga, ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia i Niu Ioka e faapotopoto i Ohaio (tagai MFF 37:3).

Fai atu i tagata aoga e vaevae i ni paga ma su’e i le mataupu 10 o le Au Paia: Voluma 1. Fai atu i ai e faitau leotele faatasi ma a latou paga mai le itulau 109, e amata i le parakalafa o loo amata i le “I le faaiuga o Tesema …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 110 o loo amata i le “Ao le taitai o …” Fai atu i tagata aoga e vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Au Paia i Niu Ioka i faaaliga a le Alii ua poloaiina ai i latou e faapotopoto i Ohaio.

  • O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe e uiga i auala eseese na tali atu ai tagata o le Ekalesia i le poloaiga a le Alii e faapotopoto i Ohaio?

  • E faapefea ona talitutusa nei tali eseese ma auala atonu tatou te tali atu ai i poloaiga ma fautuaga e tuuina mai e ala mai i perofeta a le Alii i aso nei?

  • O a ni osigataulaga na faia e le Au Paia ina ia faapotopoto atu ai i Ohaio? (Tagai MFF 38:37.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Newel Knight, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele. Fai i tagata aoga e vaavaai mo mea sa naunau Newel Knight ma le Au Paia i Colesville e ositaulaga ina ia usitai ai i le Alii:

“I le usiusitai ai i le poloaiga lea sa tuuina mai, sa amata ai ona ou faia, faatasi ma le Paranesi i Colesville, ia tapenapenaga e o atu i Ohaio. …

“E pei ona atonu sa faamoemoeina, sa faamalosia i matou e faia ni osigataulaga tetele o a matou meatotino. …

“O le faia ai o tuutuuga aupito sili ona lelei na matou mafaia mo le malaga, sa matou faatofa atu ai i mea uma sa matou umia ma le alofa i lenei lalolagi … [ma] sa matou amata loa i le [amataga] o Aperila [1831] mo Ohaio” (Newel Knight autobiography and journal, circa 1846–1847, 28–29, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi lapopoa, ma faailoga).

  • O a faamanuiaga na folafola mai e le Alii i le Au Paia pe afai latou te usitaia Lana poloaiga e faapotopoto atu i Ohaio? (O le a tuuina mai e le Alii i le Au Paia “oa e tele atu” pe afai latou te usitaia Lana poloaiga e faapotopoto atu i Ohaio [MFF 38:18; tagai foi MFF 38:19, 32]. Ua fautua mai i lenei mea e faapea, o faamanuiaga folafolaina a le Alii sa sili atu ona tele nai lo o osigataulaga sa talosagaina le Au Paia e fai.)

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai lenei tala e uiga i le ala o le a faamanuia ai e le Alii i tatou pe afai tatou te naunau e faia osigataulaga ia usitai ia te Ia? (E ono faaaoga e tagata aoao ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai se mataupu faavae e pei o lea: Afai tatou te ositaulaga e usitai i le Alii, o le a Ia tuuina mai faamanuiaga e sili atu ona maoae nai lo o le ositaulaga ua tatou faia. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

Sa le’i malamalama atoatoa le Au Paia i le tele o faamanuiaga folafolaina a le Alii i le taimi na poloaiina ai i latou e faapotopoto atu i Ohaio. E le’i umi, ae manino mai le faataunuuina o faamanuiaga folafolaina a le Alii: E le’i leva ona taunuu atu i Katelani, ae maua e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, lea na faatulagaina mai ai le tulafono a le Alii e fesoasoani ai i le Au Paia e faatu Siona. Sa maua e le Perofeta le silia ma le limasefulu o isi faaaliga i Ohaio lea na i ai faatonuga mai le Alii ma upumoni faapelepele o le talalelei. Sa faapea foi ona “faaeeina [le Au Paia] i le mana mai luga” (MFF 38:32) ina ua latou maua se liligiina mai o meaalofa faaleagaga ma faaaliga i le taimi o le fauga, faapaiaga, ma le faaaogaina o le Malumalu o Katelani. Sa toefuataiina mai ki e taua o le perisitua i le Malumalu o Katelani, e aofia ai le mana e faamau ai aiga mo le faavavau.

  • E faapefea ona sili atu nei faamanuiaga nai lo o osigataulaga sa faia e le Au Paia Niu Ioka ia usitai i le Alii?

Faaali atu le fesili lenei, ma valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i ai ma tusi lea o se tali i a latou apitalaaga o suesuega: O a ni faamanuiaga ua e maua mo le filifili e ositaulaga e usitai i le Alii?

A uma se taimi talafeagai, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai mea na latou tusia i le vasega.

Molimau atu, afai tatou te tausisia se vaaiga e faavavau, o faamanuiaga tatou te maua mo a tatou osigataulaga o taimi uma e sili atu ai nai lo soo se mea tatou te lafoaia (tagai Guide to the Scriptures, “Ositaulaga,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o a osigataulaga atonu e manaomia ona latou faia ia atili usitai faamaoni ai i se mataupu faavae po o se poloaiga o le talalelei. Fautuaina i latou e faatino soo se uunaiga e mafai ona latou maua.

Ua taunuu Iosefa ma Ema Samita i Katelani, Ohaio

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona maua o le poloaiga a le Alii ia faapotopoto atu i Ohaio, sa lagona e le Perofeta “se manao faanatinati e alu atu i Katelani” (Au Paia: Voluma 1, 111). O le naunau ai e faia osigataulaga ia usitai i le Alii, sa tuua ai loa e Iosefa ma Ema ia Feiete, Niu Ioka, i le ogatotonu o le taumalulu, e ui lava ina sa maitaga Ema ma sa suesue malosi pea mai se gasegase faaumiumi. Sa latou taunuu atu i le faleoloa o Newel K. i le aso 4 Fepuari, 1831.

Ata
Faleoloa o Newel K. Whitney

Faaali se ata o le Faleoloa o Whitney i Katelani.

Faamatala atu e faapea, o Newel K. Whitney o se faipisinisi iloga, ma o i laua ma lona faletua o Elisapeta Ana (sa lauiloa ia Ana), sa o ni tagata fou liliu mai i le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele mai le itulau 113 o le Au Paia: Voluma 1, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le “I le aso 4 Fepuari, 1831, o se fatatoso …” ae faagata i le parakalafa o loo amata i le “‘O a’u o Iosefa …’” Fai atu i tagata aoga e vaavaai mo le mea na tupu i le taimi na feiloai ai Newel K. Whitney i le Perofeta o Iosefa Samita.

  • O le a se mea na e iloa e manaia pe taua e uiga i le talanoaga i le va o le Perofeta ma Newel K. Whitney?

  • E faavae i le mea na fai atu ai le Perofeta ia Newel, o le a se mafuaaga e tasi na sau ai Iosefa Samita e asi Newel ma Ana i Katelani?

Faamatala atu e faapea, o se taimi a o le’i papatisoina i laua, sa tatalo faatauanau ai Newel ma Ana Whitney mo le taitaiga mai le Alii ma maua ai se faaaliga mamana faaleagaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Ana Whitney:

Ata
Elisapeta Ana Whitney

“O le vaeluapo—sa ma i ai ma lo’u toalua i totonu o le matou fale i Katelani, o tatalo i le Tama e faaali mai le ala, ae oo mai loa le Agaga i o ma’ua luga ae faamalumalu ifo se ao i le fale. … Sa faatumulia i ma’ua i se maofa a’ia’i. Sa ma vaai i le ao ma lagonaina le Agaga o le Alii. Ona ma faalogoina ai lea o se leo mai le ao o faapea mai, ‘Sauniuni e talia le afioga a le Alii, aua ua oo mai’” (Elizabeth Ann Whitney, i le Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia [1901], 1:223; tagai foi “Newel K. Whitney: A Man of Faith and Service,” Museum Treasures series, Mar. 25, 2015, history.ChurchofJesusChrist.org).

Faamatala atu e faapea, o le folafolaga a le Alii e faapea, ua oo mai Lana afioga, atonu sa faataunuuina se vaega i le taimi na folafola muamua atu ai e faifeautalai le talalelei toefuataiga i le eria i Katelani. Ma le isi, sa fai atu Ana i lona toalua, na talitonu o ia o le taunuu atu o le Perofeta i lo laua fale i Katelani na faataunuuina ai lenei folafolaga. A o nofo ai faatasi ma le au Whitney, sa maua ai e le Perofetra ia faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41–44. (Tagai Elizabeth Ann Smith Whitney, “A Leaf from an Autobiography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1878, 7:51; tagai foi Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 1:224.)

  • O a ni mea o loo aoao atu e nei tala ia te oe e uiga ia Iosefa Samita? (Atonu e tuuina mai e tagata aoga ni nai tali sa’o, e aofia ai lenei: O Iosefa Samita o se Perofeta musuia a le Atua.)

  • O a mea o loo taʻu mai e nei tala e uiga ia Newel ma Ana Whitney?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai nei tala e uiga i se auala e tasi e tali mai ai le Atua i a tatou tatalo mo le taitaiga faalelagi? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Pe a tatou tatalo mo le taitaiga faalelagi, e mafai e le Atua ona faaali mai ia i tatou le ala e ala mai i Ana auauna filifilia.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mataupu faavae lenei, faamalamalama atu e faapea, e mafai e le Tama Faalelagi ona tali i au tatalo ma manaoga mo le taitaiga a o tatou suesue i tusitusiga paia ma aoaoga a taitai o le Ekalesia, faalogo ma le toto’a i konafesi aoao, ma saili fautuaga mai taitai o le Ekalesia i le lotoifale.

Ua maua e Iosefa Samita le faaaliga e fesoasoani ai i le Au Paia ia iloatino faaaliga faaleagaga sese ma aloese ai i le faaseseina.

Faamatala atu, e le’i leva ona taunuu atu le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) i Katelani, sa ia ta’ua e faapea “o nisi o manatu ese lava ma agaga sese na fetolofi mai i totonu i” tagata o le Ekalesia na faatoa papatisoina (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org). O nisi sa le malamalama e uiga i faatosinaga ma galuega a le Agaga Paia.

Valaaulia ni tagata aoga e toalua e auaua’i e faitau leotele mai faamatalaga nei mai ia Ioane Uitimera ma Ioane Corrill, o ni tagata e toalua muamua o le Ekalesia. Fai atu i le vasega e faalogologo mo faataitaiga o amioga na tutupu i nisi o uluai tagata liliu mai i Katelani.

Ata
Ioane Uitimera

“O nisi sa i ai ni faaaliga ma sa le mafai ona ou iloa mea na latou vaaia, sa manatu nisi ia i latou lava, sa ia i latou le pelu a Lapana, ma sasau solo ai [pei o se fitafita o tietie i se solofanua], o nisi sa fai ni amioga faapei o se Initia o faatinoina le saeina o se vaega o le pa’u o le ulu, o nisi e faasesee pe masasau solo i [luga] o le fola, faapei o le televave o se gata. … Sa faapena ona faatauasoina e le tiapolo mata o nisi o soo lelei ma le faamaoni” (John Whitmer, i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 38; ua faalaugatasia le faamataitusi lapopoa).

“[O nisi o uluai tagata liliu mai] sa latou faia e i latou lava ni amioga uiga ese, … o nisi taimi latou te taufetuli ai i fafo i malae, e o i luga o laau ma latou folafola mai ai iina e faapei o loo siomia i latou e se potopotoga, o lea taimi atoa e matua lofituina i vaaiga e peiseai latou te le o iloa tagata uma o loo fepasia’i ia i latou” (John Corrill, i le The Joseph Smith Papers: Histories, Volume 2, Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 143; ua faalaugatasia le faailoga).

  • O le a sou manatu i le matautia po o le afaina e mafai ona i ai i le Ekalesia pe afai e faaauauina pea e le Au Paia nei ituaiga amioga?

Faamalamalama atu e faapea, sa fesili atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e uiga i nei amioga ma maua ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:2–3 . Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faaali mai e le Alii e uiga i nei faaaliga ese lava faaleagaga.

  • O le a le mea na aoao mai e le Alii i le Au Paia e uiga i nei faaaliga faaleagaga?

  • O a nisi o auala o loo taumafai ai le fili e faasese tagata o le Ekalesia i aso nei?

Faaali atu le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i “manatu ese lava” ma “agaga sese” sa i ai i le Au Paia, ma valaaulia se tagata aoga e faitauina leotele:

Ata
Iosefa Samita

“Faatasi ai ma se faaeteete laitiiti ma sina atamai, sa le’i umi ae ou fesoasoani atu i le usoga ma tuafafine e faatoilalo ia mea. … O agaga sese sa faigofie ona iloatino ma teena e le malamalama o faaaliga” (Joseph Smith, i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 93, josephsmithpapers.org).

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le saunoaga a le Perofeta e uiga i le mea o le a fesoasoani i le Au Paia o Aso e Gata Ai ia iloatino faiga sese ma taufaasese? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: E ala mai i le malamalama o faaaliga, e mafai ai ona tatou iloatino faiga sese ma taufaasese.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili:

Ata
James E. Faust

“O loo i ai … se talita malosi e tali atu i le mana o Lusifelo ma ana au. O lenei puipuiga o loo taoto lea i le agaga o le iloatino e ala i le meaalofa o le Agaga Paia. O lenei meaalofa e oo mai e le aunoa e ala i faaaliga patino ia i latou o e taumafai e usitai i poloaiga a le Alii ma ia mulimuli i fautuaga a perofeta soifua” (James E. Faust, “The Great Imitator,” Ensign, Nov. 1987, 35–36).

  • Aisea e te manatu ai, o le usitaia o poloaiga ma fautuaga a perofeta soifua e fesoasoani tatou te maua ai ma faaaoga le meaalofa o le iloatino?

  • O a ni isi mea e mafai ona tatou faia e valaaulia ai le malamalama o faaaliga ina ia mafai ona tatou iloatino faiga sese ma le taufaasese? (Tagai MFF 50:21–23, 29–32, 35.)

Faaiu le lesona i le faasoa atu o lau molimau e uiga i upumoni sa aoaoina i lenei lesona, ma uunaia tagata aoga e faatino nei upumoni. Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega e sosoo ai i le faitauina lea o le mataupu 12 o le Au Paia: Voluma 1.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Manatu na ese lava ma agaga sese

Sa faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805--44) le matautia na tuuina mai e le soonafai o mea faalelotu ma faaaliga faaleagaga sese i Katelani mo le Ekalesia:

Ata
Iosefa Samita

E le’i leva ona uma ona faatulagaina le talalelei i Katelani, ma i le taimi lea sa leai ai ni pulega o le ekalesia, e tele agaga sese sa faalauiloa mai, e tele faaaliga ese lava sa vaaia, ma o manatu le faavaea ma le soonafai sa mafaufauina … , sa fuafuaina e aumai ai le tauvalea i luga o le ekalesia a le Atua, ia mafua ai le aveesea o le agaga o le Atua, ma ia aveesea ai ma faatamaia ai na mataupu faavave matagofie ia na atiinaeina mo le faaolataga o le aiga o tagata (Joseph Smith, “Try the Spirits,” Times and Seasons, Ape. 1, 1842, 747, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia faailoga).