Inisitituti
Lesona 14: O Le Liliuese i Katelani


“Lesona 14: O Le Liliuese i Katelani,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 14,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 14

O Le Liliuese i Katelani

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

E oo ane i le ogatotonu o le 1836, ua feagai taitai o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, ma le aitalafu na faamalumalu ifo o se taunuuga o le fausiaga o le Malumalu o Katelani, o le faatauga o le fanua mo le Au Paia na faatoa taunuu atu, ma o faafitauli tautupe i le faatuina o Siona i Misuri. Sa faatuina e taitai o le Ekalesia le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani, o se faapotopotoga e talitutusa ma se faletupe, ma le faamoemoe o le a avea ma se auala o tupe maua sa manaomia tele. Ae peitai, sa lei manuia. E le’i atoa se tausaga talu ona tatala, ae toe tapunia le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani, o se vaega tele ona o le tetee mai nisi o tagatanuu e le o ni Mamona faapea ai ma se tulaga faigata o le tamaoaiga e faatatau i se popolega i le atunuu atoa i tulaga tautupe. O le amataga o le faaiuga o le 1836, na tupu ai se agaga o le liliuese ma le sailimasei i totonu o le Ekalesia, ma i le 1837 sa faaauau ona sosolo atu i le toatele o le Au Paia, e aofia ai nisi o taitai o le Ekalesia. E ui ina sa tali atu ma le faatuatua le toatele o tagata o le Ekalesia i le aluga o lenei vaitaimi faigata, ae sa tetee faaaliali lava isi ia Iosefa Samita—ma sa oo lava ina latou ta’ua o ia o se perofeta toilalo.

Amataga o Ianuari 1837Na tatala ai le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani mo faiga pisinisi.

Me 1837Ua faateteleina le salalau o le popolega ona o tulaga tautupe i le Iunaite Setete, na mafua ai le gau o le tele o faletupe ma pisinisi.

Taumafanafana 1837Sa faamavae ai Iosefa Samita mai lona tofiga o se teutupe o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani.

Faaiuiuga o le taumafanafana 1837Na tapunia ai le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani.

Tesema 1837E toatele tagata faasagatau i Ohaio, e aofia ai nisi o taitai o le Ekalesia, sa tapeina igoa [mai le Ekalesia].

12 Ianuari, 1838O le faatonuina e ala i le faaaliga, sa tuua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone ia Katelani ae o atu i Misuri.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 22–23

Faamatalaga: E ui o faitauga a tagata aoga mo le lesona lenei o mataupu 22–23 o le Au Paia: Voluma 1, o le lesona lenei o loo aofia ai faamatalaga mai mataupu 24–25 o le Au Paia: Voluma 1.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ina ua uma ona oo le Au Paia i Katelani i se vaitau o le faamanuiaina, sa faapea ona lapataia i latou e uiga ia latou agasala.

Faaali atu le fuaitau lenei mai ia Peresitene Polika Iaga (1801–77), ma faamalamalama atu, sa ia faamatalaina le tulaga o le Ekalesia i Katelani, Ohaio i le 1837:

Ata
Polika Iaga

“Ua vaivai tulivae o le toatele o tamalii aupito malolosi o le Ekalesia” (Polika Iaga, i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 317).

  • E faavae i lau faitauga o mataupu 22–23 o le AuPaia: Voluma 1, o le a se mea atonu na taitaia ai Polika Iaga e faia lenei saunoaga?

  • O a nisi o mafuaaga e ono vaivai ai se tagata o le Ekalesia i aso nei i lona faatuatua ma le molimau?

Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mataupu faavae i le aluga o le lesona i le aso e mafai ona fesoasoani ia tatou tumau faamaoni ai i le Alii ma Lana Ekalesia i taimi faigata.

Faamatala atu, i masina talu ona uma le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i le tautotogo o le 1836, sa faaauau ona vave le faatupulaia o Katelani a o faapotopoto atu tagata liliu mai ina ia faatasi atu i le tino autu o le Au Paia. Sa faatauina mai faatoaga ma sa fausia fale fou ma pisinisi. I le taimi o le taumafanafana o le 1836, sa auauna atu ai sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i ni misiona i matuisasae o le Iunaite Setete ma i Kanata.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Heber C. Kimball (1801–68) o le Au Peresitene Sili. O Heber C. Kimball sa avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua taliu mai o ia i Katelani mai lana misiona ia Oketopa 1836:

Ata
Heber C. Kimball

“Sa matou matuai faanoanoa lava … i le matou taunuu atu i Katelani, ma vaaia ai se agaga o tala feaveai [o se naunau e auai i taumafaiga faapisinisi e i ai ni lamatiaga ese lava] sa faapea ona taatele i le Ekalesia. O le faatau atu ma le faatau mai sa foliga mai sa alu uma ai le taimi ma taulaiga o le Au Paia. … O nisi o alii, o e, i le taimi sa ou aluese ai, sa tau le mafai ona maua ni meaai e aai ai, ae na ou iloa ina ua ou toe foi mai, ua avea o ni alii ua latou manatu ua tele a latou oa; o le mea moni, o mea uma lava i lea nofoaga sa foliga mai ua agai atu i le faamanuiaina tele, ma sa taumafai ai tagata uma ia mauoa” (Heber C. Kimball, i le Orson F Whitney, O le Soifuaga o Heber C. Kimball [1888], 111).

  • Aisea e te manatu na “faanoanoa” ai Heber C. Kimball ina ua ia toe foi atu i Katelani?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Sister Eliza R. Snow (1804–87), o le sa avea mulimuli ane ma Peresitene Aoao o le Aualofa. Sa faamatalaina e Eliza le mea sa ia maitauina na tupu i le vaitaimi lava lea e tasi i Katelani, Ohaio:

Ata
Eliza R. Snow

“O le toatele o e sa lotomaulalo ma faamaoni i le faatinoina o tiute uma—sa sauni e o ma o mai i valaauga uma o le Perisitua—sa amata ona faasausili i o latou agaga, ma siitia i luga i le faamaualuluga o o latou loto. A o inufano le Au Paia i le alofa ma le agaga o le lalolagi, sa aluese mai le Agaga o le Alii mai o latou loto” (Eliza R. Snow, i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 317; tagai foi Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 20).

  • O a ni mea sa faia e nisi o le Au Paia i Katelani na latou oo atu ai i le aveesea o le Agaga o le Alii?

Faamatala atu, sa tusia e Uilifoti Uitilafi ni faamatalaga ma ni mea e manatua o le mea na tupu i taimi o sauniga Lotu sa faia i le faaiuiuga o le 1836 ma le amataga o le 1837.

Faaali atu le fuaitau lenei mai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807–98), mai ana faamaumauga patino o fonotaga a le Ekalesia. Vaevae tagata aoga i ni paga, ma fai atu ia i latou e faitau faatasi ia tala. Fai i le vasega e vaavaai mo ni savali sa ta’uina soo mai i nei fonotaga.

Ata
Uilifoti Uitilafi

11 Tesema, 1836: “Sa ou alu atu i le maota o le Atua e tapuai ai, ae okaoka e, se fonotaga foi. Tau ina ia lolomia i luga o lo’u loto e avea o se mea e manatua e faavavau. Aua i le aso lea, sa matuai aoaia ai e le Atua o Isaraelu lenei siteki o Siona [i Katelani], e ala mai i perofeta ma aposetolo mo a matou agasala ma solomuliga uma, ma o se lapataiga talafeauga tonu lava ina ia mafai ona matou sao mai i Faamasinoga a le Atua lea o le a faapea ona pau ifo i o matou luga” (Wilford Woodruff’s Journal, ed. Scott G. Kenney [1983], 1:111; ua faalaugatasia le sipelaga ma mataitusi lapopoa).

10 Ianuari, 1837: “Sa matou fono i totonu o le maota o le Alii ma le Korama a le Au Fitugafulu. … Sa matou faia se fonotaga faaleagaga. Sa tuuina mai ia i matou e Elder Polika Iaga, o se tasi o le Toasefululua, se apoapoaiga manaia ma lapataia i matou e aua le muimui faasaga ia Mose (po o) Iosefa po o taitai o le Ekalesia” (Wilford Woodruff’s Journal, 1:121; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi lapopoa, ma faailoga).

19 Fepuari, 1837: “Ua toe foi mai Iosefa i Katelani, ma o le taeao lenei sa tulai ai i le tulaga. … Ina ua tulai o ia, sa ia faapea mai, ‘O loo avea lava a’u ma Peresitene, Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga ma Taitai o le ekalesia a Iesu Keriso.[’] … Sa ia faitioina malosi tagata ona o a latou agasala, pouliuli ma le le talitonu; sa afio i ona luga le mana o le Atua, ma molimau mai o upu ua ia saunoa mai ai e moni” (“History of Wilford Woodruff (from His Own Pen),” Deseret News, 14 Iulai, 1858, 85).

9 Aperila, 1837: “Sa saunoa [Peresitene] Samita i le aoauli, ma faapea mai i le suafa o le Alii e faapea, o le a oo ifo faamasinoga a le Atua i luga o na alii o e sa faapea mai o ana uo … ae ua liliu e avea ma faalata ia te ia, ma le tauleleia o le malo o le Atua, ma na tuuina atu le mana i lima o o tatou fili e faasagatau mai ia i tatou” (“History of Wilford Woodruff,” 86).

A uma ua lava se taimi, fesili atu:

  • O a savali sa ta’ua soo i nei fonotaga?

  • E faavae i mea na matauina e Uilifoti Uitilafi, o a mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le matafaioi a perofeta soifua ma aposetolo? (Atonu e faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae se tasi pe sili atu e pei o nei: E lapataia i tatou e le Alii e faatatau i mea matautia e ala mai i perofeta ma aposetolo. A tatou faalogo ma usitai i lapataiga e tuuina mai e perofeta ma aposetolo a le Alii, o le a tatou sao mai i faamasinoga a le Atua.)

Faaali atu le fuaitau lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili, ma fai atu i se tagata aoga e faitau leotele:

Ata
Henry B. Eyring

“Ona o le agalelei o le Alii, ua Ia valaauina ai [Ana] auauna e lapataia tagata e uiga i mea matautia. O lena valaauga e lapatai atu ua atili faigata ma sili atu ona taua ona o le mea moni e faapea, o lapataiga e aupito sili ona aoga ua faatatau lea i mea matautia ia e le i mafaufau i ai tagata e faapea e moni” (Henry B. Eyring, “O Se Leo o le Lapataiga,” Liahona, Ian. 1999, 32).

  • O a nisi o lapataiga ua tuuina mai e auauna a le Alii i o tatou aso?

Ua tapunia ai le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani

Ata
Tupe a le Sosaitele o le Saogalemu a Katelani.

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamalamalama atu, o se faataitaiga lea o le tupe mai le Saogalemu a Katelani.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

I Katelani, sa faatuina ai e Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia se kamupani na ta’ua o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani, o se faalapotopotoga e talitutusa ma se faletupe, ma le faamoemoe o le a fesoasoani ai i tagata o le ekalesia na faatoa taunuu atu e faatau ai fanua mo fale, ma fesoasoani ia maua ai se tupe e totogi ai aitalafu a le Ekalesia, e aofia ai le aitalafu na maua mai le fausiaina o le Malumalu o Katelani. Ae peitai, e le’i atoa se tausaga talu ona tatala, ae toilalo le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani, ona o le tetee mai o nisi o tagatanuu e le o ni Mamona faapea foi ma faafitauli o le tamaoaiga e faatatau i se popolega i le atunuu atoa i tulaga tautupe. E toatele tagata faaunetupe na gau ai a latou tupe uma, ma o Iosefa Samita sa sili ona tele lona gau. E ui lava sa le’i faatupeina e le Ekalesia le Sosaiete Saogalemu o Katelani, ae sa manatu i ai nisi o le Au Paia o se faletupe a le Ekalesia ma tuuaia ai Iosefa Samita mo o latou faafitauli tautupe.

Faamalamalama atu, o se agaga o le faitio sa oo ai ina tetee nisi o le Au Paia i le perofeta a le Alii. Valaaulia tagata aoga e su’e le mataupu 24 o le Au Paia: Voluma 1. Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele mai i le itulau 279, amata i le parakalafa o loo amata i le “E oo ane i le faaiuga o Iuni …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 280 o loo amata i le “O upu a Pale na tiga ai Maria …”

Faamatala atu, na faatoa foi atu lava Elder Pale P. Palate mai i se misiona i Kanata, lea sa ia aoaoina ma papatisoina ai Ioane Teila ma lona faletua o Leonora. A o asiasi atu Ioane Teila i Katelani, sa alu atu Pale ia Ioane ma talatala i ai masalosaloga e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.

Vaevae tagata aoga i ni vaega toalaiti, ma tuu atu i ai kopi o le pepa e tufa atu o loo i ai i le lesona, “Tali a Ioane Teila ia Pale P. Palate.” Fai atu i vaega taitasi e faitau le tali a Ioane Teila ia Pale Palate ma talanoa i a latou tali i fesili o loo i le pepa e tufa atu.

Tali a Ioane Teila ia Pale P. Palate

Faitau le tali lenei a Ioane Teila, o lē sa avea i lena taimi ma se tagata fou liliu mai, ia Pale P. Palate, o le sa aoaoina ma papatisoina Ioane i le tausaga na muamua atu, ae o lenei ua tautala atu e faasagatau i le Perofeta o Iosefa Samita:

Ata
Ioane Teila

“Ua ou ofo i lo’u faalogo atu o e tautala faapena, Uso Pale. Ae e te le’i tuua Kanata, sa e tuuina mai se molimau malosi e uiga ia Iosefa Samita, o se Perofeta a le Atua, ma le moni o le galuega sa ia amatalia; ma sa e faapea mai sa e iloaina nei mea i se faaaliga, ma le meaalofa a le Agaga Paia. Na e matua aoaoina au, e tusa lava po o oe po o se agelu mai le lagi e talaiina mai se isi mea e ese ai, ia aua nei ou talitonu i ai. O lea Uso Pale, e le o le tagata lea ou te mulimuli i ai, a o le Alii. O mataupu faavae na e aoao mai ia te au, ua taitai atu ai a’u ia te Ia, ma ua ia te au foi lena lava molimau, sa e olioli ai i lena taimi. Afai sa moni le galuega i le ono masina talu ai, o loo moni nei foi; afai o Iosefa Samita o se perofeta i lena taimi, o se perofeta foi i le taimi nei” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila [2001], 77).

  • Aisea na le aafia ai le molimau a Ioane Teila e uiga i le talalelei toefuataiina ina ua faasoa atu e Pale P. Palate ona masalosaloga e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le tali a Ioane Teila o le a faapea ona fesoasoani ia i latou o e o tauivi ma fesili, masalosaloga, po o atugaluga?

Ata
Pepa e tufa atu o le Tali a Ioane Teila ia Pale P. Palate

A ua lava loa se taimi, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai mataupu faavae na latou mauaina. Atonu e fesoasoani le aoteleina o a latou tali i le tusia o le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le faalagolago i molimau faaleagaga ua uma ona tatou mauaina e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata po o masalosaloga.

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i tagata aoga e faitau leotele:

Ata
Jeffrey R. Holland

“I taimi o le atuatuvale po o le le mautonu po o taimi e fesouaiina ai, tausisi i le faatuatua lena ua ia te oe, tusa lava pe itiiti lena faatuatua. … A alia’e mai na taimi ma oo mai faafitauli, ma a le vave ona maua se vaifofo, ia taofi mau i mea ua uma ona outou iloa ma tutu malolosi seia oo mai se malamalama faaopoopo” (Jeffrey R. Holland, “Le Alii e, Ua Ou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 93–94).

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e manatua ai molimau faaleagaga ua tuanai pe a tatou feagai ma tulaga faigata?

Fai i tagata aoga e mafaufau i se aafiaga o se taimi na tuuina atu ai e a latou molimau le lototele ma le malosi i taimi e fesouaiina ai. Valaaulia i latou e faaalu sina taimi e tusitusi ai e uiga i lena aafiaga i a latou api talaaga mo suesuega. E mafai foi e tagata aoga ona faamaumau mea o le a latou faia e manatua ai ma faalagolago ai i luga o a latou molimau pe a latou oo i faafitauli i le lumanai, Atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia, pe afai latou te maua lagona lelei e faia ai.

Ua faateteleina le Liliuese i Katelani

Ata
O totonu o le Malumalu o Katelani

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona o totonu o le Malumalu o Katelani.

Faamalamalama atu e faapea, i le 1837, sa salalau atu ai le agaga o feeseeseaiga ma le liliuese i le toatele o le Au Paia, e aofia ai Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona ma sui o le Korama a Aposetolo e Toasefullulua.

Valaaulia tagata aoga e su’e le mataupu 25 o le Au Paia: Voluma 1. Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele mai i le itulau 288, amata i le parakalafa o loo amata i le “Sa malaga Iosefa i le taumafanafana lena …” ae faagata i le parakalafa o loo i itulau 288–289 o loo amata i le “Na pa le vavaō i le malumalu …”

  • E faapefea ona faatusatusa lenei mea na tupu ma fonotaga a le Ekalesia lea na tupu faatasi ma le faapaiaga o le malumalu i le na’o le tasi le tausaga na muamua atu, i le tautotogo o le 1836?

  • E faapefea ona faaalia i lenei mea na tupu na le mafai e nisi o le Au Paia ona faalogo i le lapataiga na tuuina atu e perofeta ma aposetolo?

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Polika Iaga e uiga i se fonotaga lea sa talanoaina ai e nisi o taitai o le Ekalesia le auala e aveese ai Iosefa Samita o se Peresitene o le Ekalesia ae suia o ia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga, ma fai atu i le vasega e faalogologo pe na faapefea ona tali atu Polika Iaga i le au tetee.

Ata
Polika Iaga

“I se tasi o taimi faapitoa, sa faia ai e nisi o le Toasefululua, o molimau o le Tusi a Mamona, ma isi o le Pulega o le Ekalesia, se fonotaga i le afeafe pito i luga o le Malumalu. O le fesili sa folasia i o latou luma o le faamautinoa o le auala e mafai ona aveesea ai le tofi mai le Perofeta o Iosefa, ae tofia Tavita Uitimera e fai ma Peresitene o le Ekalesia. Sa auai ai Tama Ioane Samita, uso Heber C. Kimball ma isi, o e sa tetee i ia mea. Sa ou tulai, ma i se auala manino ma le malosi na ou fai atu ai ia i latou, o Iosefa o se Perofeta, ma sa ou iloaina, ma e mafai ona latou tetee malosi ma faia faamatalaga e ta’uleaga ai o ia, i le tele latou te mananao ai, ae e le mafai ona latou talepeina le tofiaina o le Perofeta a le Atua; e pau le mea e mafai ona latou faia o le faaumatia o o latou lava pule, motusia le manoa na fusia ai i latou i le Perofeta ma i le Atua, ma gogoto ai i latou lava i seoli” (Brigham Young, i le “History of the Church,” Juvenile Instructor, Mat. 1871, 37; ua faalaugatasia faailoga).

Nai lo o le valaauliaina o se tagata aoga e faitau le faamatalaga a Polika Iaga, mafaufau e faaali se vaega o le vitio “If They Harden Not Their Hearts” (11:20), lea o loo faaalia ai Polika Iaga i totonu o le Malumalu o Katelani o molimau atu e uiga i le valaauga paia o le Perofeta o Iosefa Samita. Faaali le vitio mai le taimi faailo 3:01 i le 4:03. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

  • O le a le uiga o le le mafai e tagata ona “talepeina le tofiaina o le Perofeta a le Atua?”

  • O le a le mea e tupu ia i latou o e filifili e “motusia le manoa na fusia ai i latou i le Perofeta ma i le Atua?” (O tali e tuuina mai e tagata aoga e mafai ona aoteleina i se mataupu faavae, e pei o le: O i latou o e motusia ese i latou lava mai le perofeta a le Alii o le a aveesea ai faamanuiaga o le talalelei toefuataiina.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lea a Peresitene Henry B. Eyring:

Ata
Henry B. Eyring

“O le a i ai taimi, e pei ona i ai i ona po o Katelani, o le a tatou manaomia ai le faatuatua ma le amiosa’o o Polika Iaga e tutu ai i le nofoaga ua valaauina i ai i tatou e le Alii, ia lotonuu i Lana perofeta ma taitai na Ia tofia” (Henry B. Eyring, “O Le Alii e Taitaia Lana Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 84).

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i upumoni sa outou talanoaina ma uunai tagata aoga e galulue i na upumoni.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 24-25 o le Au Paia: Voluma 1.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ua musuiaina perofeta ia ausia le galuega a le Alii ae e le faapea e atoatoa.

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, e ui lava ina sa i ai vaivaiga o Iosefa Samita e pei o isi tamalii, ae o ia o se perofeta moni ma sa faatinoina ma le faamaoni le galuega na tuuina mai e le Alii ia te ia e fai:

Ata
D. Todd Christofferson

“E tatau ona tatou faaeteete ia le faapea atu sa atoatoa Iosefa Samita, ae o ia lava na saunoa, e le atoatoa o ia. Sa le manaomia ona avea o ia ma se tagata e le mafai ona faia ni sese ina ia avea ai ma se meafaigaluega i aao o le Atua, lea ua tatou iloa ua avea ai o ia. Ia Me o le 1844 sa tautino mai ai e Iosefa: “Ou te lei fai atu lava ia te outou o au e atoatoa; ae e leai se measese i faaaliga ua ou aoaoina atu’ [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 522]. Ma sa ia saunoa i se taimi na muamua atu: ‘E ui ina ou faia mea sese, ou te le’i faia mea sese ua tuuaia ai a’u i le faia: o mea sese ou te faia, e mafua lea i le vaivai o le natura o le tagata ola e pei foi o isi tamalii. E leai se tagata e ola e aunoa ma ni sese. Tou te manatu ea, e oo lava ia Iesu, pe ana i ai o Ia iinei, o le a leai ni [Ona] sese i la outou vaai? Sa fai atu e Ona fili ia ituaiga o mea leaga uma e faasaga ia te ia—sa latou taufai tilotilo uma mo ona faaletonu’ [Teachings: Joseph Smith, 522]. O Iosefa sa o se tagata faaletino sa taumafai e faataunuu se misiona lofituina na totofi mai le lagi, e ui lava i tulaga e sili ona faigata. O le mea e ofo ai e le faapea na ia faaalia vaivaiga faaletagata, ae sa faamanuiaina lana misiona. O ona fua e le mafaafitia ma e le mafaatusalia” (D. Todd Christofferson, “The Prophet Joseph Smith” [faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho, 24 Sete. 2013], byui.edu).

Ata
Pepa e tufa atu o le Tali a Ioane Teila ia Pale P. Palate