Inisitituti
Lesona 9: Faaaliga ma Sauaga i Ohaio


“Lesona 9: Faaaliga ma Sauaga i Ohaio,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 9,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 9

Faaaliga ma Sauaga i Ohaio

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

O Aokuso 1831 na toe taliu mai ai Iosefa Samita i Katelani, Ohaio mai Misuri. O Oketopa 1831, na amata lolomi ai e Ezra Booth ni tusi e faitioina ai le Perofeta ma le Ekalesia. I le taimi o se konafesi a le Ekalesia sa faia i Hiram, Ohaio, ia Novema 1831, sa soalaupuleina ai e Iosefa Samita ma isi au toeaiina o le Ekalesia ni fuafuaga e lolomi ai se voluma na ta’ua o le Tusi o Poloaiga, lea o le a aofia ai faaaliga na tuuina mai e le Alii i le Perofeta e oo mai i lena taimi. O Fepuari 1832, a o faaauau ona galulue Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faaliliuga o le Tusi Paia, sa la maua ai se faaaliga vaaia e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma malo o mamalu e tolu (tagai MFF 76). Pe tusa o se masina mulimuli ane, sa matuai sasa faamo’amo’a, fasia, valitāina ma faafulumanuina Iosefa ma Sini e se vaega o tagata faatupu vevesi.

13 Oketopa, 1831Sa amata ai ona lolomi e Ezra Booth ni tusi e faitioina ai le Perofeta ma le Ekalesia.

1–2 Novema, 1831I se konafesi a le Ekalesia, sa soalaupuleina ai e Iosefa Samita ma isi au toeaiina o le Ekalesia ia fuafuaga e lolomi ai le Tusi o Poloaiga.

16 Fepuari, 1832Sa maua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faaaliga vaaia e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma malo o mamalu e tolu (tagai MFF 76).

24–25 Mati, 1832Sa valitāina ma faafulumanuina ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone e ni tagata feita faatupu vevesi i le leva o le po.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 13–14

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua toe taliu atu Iosefa i Ohaio ma faia se konafesi e soalaupule ai le lolomiina o faaaliga ua ia mauaina.

Fai atu le fesili lenei:

  • O le a sau tala e fai atu e fesoasoani ai i se tasi ua lagona le le mautonu ina ua ia iloa e uiga i vaivaiga o Iosefa Samita pe i ai ni fesili e uiga i nisi o ana aoaoga?

Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo upumoni i le taimi o le lesona i le asō, e mafai ona aoga pe a i ai ni a latou fesili, po o ni fesili a i latou latou te iloa e uiga i aoaoga po o amioga a Iosefa Samita ma isi perofeta a le Atua.

Faamanatu i tagata aoga, o Iuni 1831, na poloaiina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e alu i Misuri, lea o le a faaali mai ai le nofoaga o le a i ai le aai o Siona (tagai MFF 52:3–4). O nisi o tagata o le Ekalesia—e aofia ai Epikopo Edward Partridge ma Ezra Booth—sa saili masei ia Iosefa Samita ma faatonuga a le Alii e uiga i le laueleele o Siona. I ni nai taimi, o feeseeseaiga sa oo atu ai i finauga i le va o nisi o nei tama ma le Perofeta (tagai MFF 64:1–7; tagai foi The Joseph Smith Papers, Documents, Voluma 2: Iulai 1831–Ianuari 1833, ed. Matthew C. Godfrey ma others [2013], 61–62).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

“E le’i leva ona toe foi mai o ia i Ohaio, ae faamavae Ezra Booth mai le Ekalesia i se faiga na matuai faalauaitele lava. Talu ai sa le’i tutusa ona aafiaga ma ona faamoemoega i le mea e tatau ona foliga a’i Siona, pe o le ala foi e tatau ona amioa’i Iosefa Samita, sa muamua vaivai lona [faatuatua] ona ia tuua ai lea o lana faatuatuaga. Na amata atu ia Oketopa lena, ona amata lolomi e le Ohio Star, o se nusipepa sa i Ravenna, Ohaio, ni faasologa o tusi na tusia e Booth, na faitioina malosi ai Iosefa Samita ma le Ekalesia” (Matthew McBride, “Ezra Booth and Isaac Morley,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride ma James Goldberg [2016], 134, po o le history.ChurchofJesusChrist.org).

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 13 o le Au Paia: Voluma 1, o le a le auala na saofaga ai tusi a Ezra Booth na lomiaina i le faaiuga a taitai o le Ekalesia e lolomi ia faaaliga a le Alii?

Pe a manaomia, faamalamalama atu, i se tasi o tusi a Ezra Booth sa lomiaina, sa ia tuuaia ai Iosefa Samita “i le faia o valoaga pepelo ma le nanaina o ana faaaliga mai tagata lautele” (Au Paia: Voluma 1, 141). E masalo, ina ia faamaonia le sese o lenei tuuaiga ma ia tali atu i talosaga mai tagata o le Ekalesia o e sa naunau e suesue i faaaliga, “na fautuaina ai e Iosefa le lolomiina o faaaliga i se tusi” (Au Paia: Voluma 1, 141).

Ata
Maota o Ioane Ioanesone

Faaali atu le ata o loo avatu ai i le lesona, ma faamatala atu, o se ata o le maota o Ioane ma Elsa Ioanesone i Hiram, Ohaio, e tusa ma le tolusefulu maila i saute i sasae o Katelani.

Faamalamalama atu, ina ua foi mai Iosefa Samita mai Misuri, sa nonofo o ia ma lona aiga i le maota lenei o ni malo a le au Ioanesone. I le amataga o Novema 1831 sa talo ai e Iosefa Samita se konafesi a toeaiina i le maota o Ioanesone e soalaupule ai le lolomiga o faaaliga. O se tasi o toeaina sa auai o William E. McLellin.

Ata
William E. McLellin

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona o William E. McLellin.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 13 o le Au Paia: Voluma 1, na faapefea ona iloa e William McLellin le moni o le talalelei toefuataiina ma e uiga i le valaauga paia o le Perofeta o Iosefa Samita? (Sa suesue ma tatalo William e uiga i le Tusi a Mamona ma maua ai se molimau i lona moni. Mulimulu ane, e ala i se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, na tuuina mai ai e le Alii tali i fesili e lima sa fesili faalilolilo atu ai William i le Alii [tagai MFF 66, ulutala o le vaega]. O lenei aafiaga sa atili faamalosia ai le molimau a William.)

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, e ui na maua e William McLellin ma isi o e sa auai i le fonotaga ni molimau e faapea na fetalai mai le Atua e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, ae sa eseese ni manatu e uiga i le lolomiga o faaaliga.

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 13 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai le itulau 141, amata i le parakalafa o loo amata “Sa soalaupuleina e le aufono le mataupu …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 142 o loo amata i le “Ina ua uma ona saunoa Iosefa …” Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na tupu i le fonotaga.

Faamatala atu o le upu tomua a le Alii ua faamaumauina nei i le vaega 1 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  • I le faatulagaga o le konafesi, o le a le taua o le folafolaga a le Alii e faapea, “pe i loʼu lava leo po o i le leo o aʼu auauna, ua tutusa lava” (MFF 1:38)?

  • Aisea na le mananao ai nisi o toeaiina e molimau atu i le moni o faaaliga?

Fai atu i tagata aoga e vaevae i paga po o ni vaega toalaiti, ma tuu atu i tagata aoga taitoatasi se kopi o le pepa e tufa atu o loo i ai i le lesona, “‘O Se Molimau i le Moni o Nei Poloaiga’ (MFF 67:4).” Valaaulia i latou e mulimuli i faatonuga o loo i le pepa e tufa atu ma talanoa i a latou tali i fesili o loo i le pepa e tufa atu.

“O Se Molimau i le Moni o Nei Poloaiga” (MFF 67:4)

Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:4–9 , ma vaavaai mo auala na tali mai ai le Alii i le atugaluga o toeaiina e uiga i faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5, o le a le mea sa taulai i ai le au toeaina? O le a le aafiaga o lenei mea i le ala na latou manatu ai i faaaliga sa maua e le Perofeta?

  • O le a le mea na valaaulia e le Alii le au toeaina e fai?

Faitau le faamatalaga lenei mai le talafaasolopito o Iosefa Samita e uiga i le mea na tupu ina ua uma ona maua e Iosefa le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:

“O [William] E. M’Lellin, i le avea ai ma se tagata sili ona poto, i lona lava manatu, na sili atu mea na ia iloaina nai lo lona faautauta, sa taumafai e tusi se poloaiga e faapei o se tasi o poloaiga a le Alii, ae sa toilalo; sa o se tiutetauave mataga tele le tusitusi i le suafa o le Alii. O le au toeaina ma i latou uma na auai sa molimauina lenei taumafaiga lē aoga a se tagata e faataitai i le gagana a Iesu Keriso, na faafouina ai o latou faatuatua i le atoatoaga o le talalelei, ma i le moni o poloaiga ma faaaliga lea na tuuina mai e le Alii i le ekalesia e ala mai i le avea o a’u ma se meafaigaluega; ma sa faaalia e toeaiina se naunautai e molimau atu i le moni [o nei mea] i le lalolagi atoa” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, i. 162, josephsmithpapers.org).

  • E mafai faapefea i le talitonu i nei upumoni ona fesoasoani ia i tatou e faaaoga ai le faatuatua sili atu i tuleiga a perofeta soifua?

Ata
Pepa e tusa atu, “O Se Molimau i le Moni o Nei Poloaiga” (MFF 67:4)

A ua lava loa le taimi, valaaulia tagata aoga e lipoti atu upumoni na latou mauaina. A uma ona latou tali mai, tusi le upumoni lenei i le laupapa: E faaali mai e le Atua ia upumoni e ala mai i Ana perofeta e ui lava i o latou vaivaiga ma le le atoatoa.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44). A o le’i faitauina le faamatalaga, faamalamalama atu, sa faia e le Perofeta le folafolaga lenei i le pe a ma le ono vaiaso a’o le’i maliu o ia.

Ata
Iosefa Samita

“Ou te lei fai atu ia te outou o au e atoatoa; ae e leai se measese i faaaliga ua ou aoaoina atu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 522).

  • O a ni auala e anoa ai ia te oe le molimau lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou molimau e uiga i le upumoni ua tusia i luga o le laupapa. Atonu foi e te manao e faasoa atu lau molimau e uiga i lenei upumoni.

A o faaauau ona faaliliu e Iosefa Samita ma Sini Rikitone le Tusi Paia, sa la maua se faaaliga vaaia o le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma tikeri e tolu o mamalu

Faamalamalama atu, sa faaauau e Iosefa Samita ma Sini Rikitone le faaliliuga o le Feagaiga Fou a o alala ai i le maota o Ioane ma Elsa Ioanesone i Hiram. Ohaio. A o la galulue, sa oo ina manino mai e faapea, “e tele vaega taua e faatatau i le faaolataga o le tagata ua aveesea mai le Tusi Paia, pe na leiloloa a’o le’i tuufaatasia” (Teachings: Joseph Smith, 217). A o mafaufau loloto ai i nei suiga na musuia i laua e fai i le Ioane 5:29 e faatatau i le aoaoga faavae o le toetutu, na maua ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone le faaaliga vaaia ofoofogia ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 (tagai MFF 76:15–19).

Ata
potu i le maota o Ioane Ioanesone

Faaali atu i tagata aoga le ata o loo i ai i le lesona o se potu i le maota o Ioanesone. Faamatala atu o iinei na maua ai le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 .

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei mai le tagata o le Ekalesia o Philo Dibble:

Ata
Philo Dibble

“I le taimi a o i ai Iosefa ma Sini i le agaga ma vaaia ai le lagi ua avanoa, sa i ai isi tamalii i totonu o le potu, masalo e toasefululua, sa ou i ai o se tasi o i latou i se vaega o le taimi—atonu o le lua vae tolu o le taimi,—sa ou vaaia le mamalu ma lagonaina le mana, ae [ou te] le’i vaai i le faaaliga vaaia. …

“E i ai taimi e faapea mai ai Iosefa: ‘O le a le mea o loo o’u vaaia?’ … Ona ia faamatala mai lea o le mea sa ia vaaia po o le mea sa ia tilotilo atu i ai. Ona tali atu lea o Sini, ‘O le mea foi lena o loo o’u vaai i ai.’ E le umi ae faapea mai Sini, ‘o le a le mea o loo o’u vaaia?’ ma toe ta’u mai le mea sa ia vaaia pe o vaaia, ae e tali mai Iosefa, ‘O le mea lena o loo ou vaai i ai.’ …

“Sa saofai lelei ma le to’a ia Iosefa i le taimi atoa i le totonugalemu o se mamalu matagofie, ae o Sini sa saofai faanounou ma ua sesega, o le mea moni sa pei e gapelu pei o se ieie, ma o le matauina o lea mea, sa faapea mai ai Iosefa, ma ataata, ‘E le’i masani i ai Sini e pei o a’u’” (Philo Dibble, i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, May 1892, 303–4).

  • O le a le mea o lenei tala e taua ia te oe?

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 14 o le Au Paia: Voluma 1, na faapefea ona ese upumoni na faaalia i le faaaliga vaaia mai talitonuga masani e uiga i le lagi ma seoli? (I le faaaliga vaaia, na faaali mai e le Alii e faapea, o tagata uma lava vagana ai atalii o le malaia o le a iu ina faasaoina i se malo o le mamalu [tagai MFF 76:30–38, 43–44].)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Polika Iaga (1801--1877). Fai atu i le vasega e faalogologo pe na faapefea ona tali atu nisi o tagata o le Ekalesia ina ua latou faalogo e uiga i le faaaliga vaaia.

Ata
Polika Iaga

“Ina ua faaali mai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faapea, e i ai se nofoaga ua saunia mo tagata uma, e fuafua lea i le malamalama na latou mauaina … , sa avea lea ma se luitau tele i nisi, ma o nisi ua liliuese ona o le a le auina atu e le Atua i le faasalaga e faavavau i latou e le talitonu ia Keriso ma tamaiti pepe, ae i ai so latou nofoaga i le faaolataga, i le taimi o le Alii, mo tagata uma, ma o le a faamanuiaina i latou e faamaoni ma mama ma tonu, e tusa lava pe sa auai i soo se ekalesia pe leai foi. O se aoaoga faavae fou lea i lenei augatupulaga, ma e toatele sa umi se taimi o taumafai e talia lenei aoaoga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga [1997], 292).

  • Na faapefea ona faaalia i lenei faamatalaga le faafitauli sa feagai ma nisi o tagata ina ua iloa upumoni sa ese mai o latou talitonuga po o taumatematega?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le lagona patino o Peresitene Iaga i le taimi muamua na faalogo i le faaaliga vaaia.

Ata
Polika Iaga

“Na faapena foi a’u agaifanua, o lea ina ua oo mai le Faaaliga i le taimi muamua ia te au, sa matua faafeagai lava ma feteenai ma mea na aotauina ai au muamua. Sa ou faapea atu, Faatalitali teisi. Ou te le’i teenaina; ae ou te le’i malamalama i ai” (Brigham Young, i le Journal of Discourses, 6:281).

  • O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe e uiga i le tali a Peresitene Iaga i le faaaliga vaaia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Iaga. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le auala sa ia maua ai tali i ana fesili.

Ata
Polika Iaga

“[Sa tatau] ona ou mafaufau ma tatalo, e faitau ma mafaufau, seia oo ina ou iloaina ma malamalama atoa i ai mo a’u lava” (Brigham Young, i le Journal of Discourses, 6:281).

“E mafai ona ou fai atu moni lava, i la’u faatusatusaga, e leai se isi faaaliga e ese le matagofie na faapea ona tuuina mai” (Brigham Young, i le Journal of Discourses, 8:153).

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le tala ia Peresitene Iaga? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae, e aofia ai ma lenei: Afai tatou te saili ia malamalama atili nai lo o le teena o afioga a le Alii e faaali mai e ala i Ana perofeta, e i ai le taimi o le a Ia faamautu mai ai lo latou moni ia i tatou. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

  • Aisea e te manatu e taua ai ia i tatou ona iloa ma faaaoga lenei upumoni?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Henry B. Eyring

“O nisi taimi o le a tatou maua ai fautuaga e le mafai ona tatou malamalama i ai pe foliga mai e le faatatau ia i tatou, e ui lava i le maea ai o le tatalo ma le mafaufau totoa i ai. Aua le lafoaia le fautuaga, ae ia taofia mau pea i ai. Afai e tauaao atu e se tasi e te faatuatuaina se mea e foliga mai e leai se taua ae ua na’o ni oneone faatasi ai ma le folafolaga e faapea, o loo i ai ni auro, atonu e te uuina ma le poto lea mea i ou lima mo sina taimi, ma lūlū malie. O taimi uma lava na ou faia ai lena mea i fautuaga mai se perofeta, e mavae se taimi ae amata ona aliali mai fasi auro ma sa ou faafetai ai” (Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, Me 1997, 26).

  • O le a se taimi na faamautu mai ai e le Alii ia te oe le moni o se mea na aoaoina mai e Ana perofeta ina ua uma ona e sailia ma le onosai se malamalamaaga sili atu? O le a se mea na e aoaoina mai i lou aafiaga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe i ai se mea na faaali mai e le Alii e ala mai i Ana perofeta atonu o loo faigata ona latou malamalama i ai. Valaaulia tagata aoga e tusi i lalo auala o le a latou sailia ai le malamalama sili atu mai le Alii.

Ua fasia, valitāina, ma faafulumanuina ia le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone.

Faamalamalama atu, o le tetee i le faaaliga e uiga i tikeri e tolu o mamalu na saofaga i le faateleina o le faatautee o Ezra Booth ma isi tagata sa i ai muamua i le Ekalesia lea na faatūtū agai i le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone.

Fai atu i se tagata aoga se toatasi pe sili atu e aotele mea na latou aoaoina mai le faitauga o le mataupu 14 o le Au Paia: Voluma 1 e faatatau i aafiaga o Iosefa Samita ma Sini Rikitone ina ua osofaia, fasia, valitāina, ma faafulumanuina.

Nai lo o le fai atu i tagata aoga e aotele le tala lenei, e mafai ona e faaalia atu se vaega o le ata tifaga Joseph Smith: The Prophet of the Restoration. Faaali atu le ata tifaga mai le taimi faailo 26:06 i le 28:13, lea o loo faaalia ai le osofa’ia o Iosefa Samita. O loo maua lenei ata tifaga i le ChurchofJesusChrist.org.

  • O a ni lagona e te manatu e ono oo ia te oe pe afai e tupu ia te oe le ituaiga tetee lea sa oo ia Ema ma Iosefa?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele parakalafa nei. Fai atu i le vasega e faalogo mo le mea na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le mea na tupu ina ua uma le osofaiga ma i le aluga o le taeao na sosoo ai, o le Sapati lea.

Ata
Iosefa Samita

“Sa faaalu e a’u uo le po i le salusaluga ma le aveesea o le ta, ma fufulu ma faamāmā lo’u tino; ina ia oo atu i le taeao ua ou saunia e toe fai o’u lavalava.

“… Sa potopoto mai tagata mo le sauniga i le taimi masani o le tapuaiga, … ma faatasi ai ma i latou sa o mai ai foi ma le vaega faatupu vevesi. … Faatasi ai ma lo’u tino na mailaila ma faaleagaina, sa ou talai atu ai i le faapotopotoga e pei ona masani ai, ma e toatolu ni tagata na papatisoina i le aoauli o lena lava aso” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 229).

  • E faavae i lenei tala, o le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi (1807--98):

Ata
Uilifoti Uitilafi

“E ui o [Iosefa] o loo i ai le lalolagi atoa e faasagatau i ai ma le taufaalata o uo pepelo ia taofia, e ui o lona olaga atoa o se tulaga o faafitauli ma le le mautonu ma le popole, ae peitai, i ona puapuaga uma, ona noanoataga, le au faatupu faalavelave ma le tigaina sa ia oo i ai, sa tumau pea o ia i lona Atua” (Uilifoti Uitilafi, i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 229).

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le valaauga o le Peroeta o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. Faamalosiau i tagata aoga ia mulimuli i perofeta a le Alii ma ia saili ia malamalama ma ola e tusa ai ma a latou saunoaga.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega e sosoo ai i le faitauina lea o le mataupu 15 o le Au Paia: Voluma 1.

Ata
Pepa e tusa atu o le, “O Se Molimau i le Moni o Nei Poloaiga” (MFF 67:4)