Inisitituti
Faatomuaga i le Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (Mataupu Faalelotu 341)


“Faatomuaga i le Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (Mataupu Faalelotu 341),” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Faatomuaga,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Faatomuaga i le Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (Mataupu Faalelotu 341)

O Lo Tatou Faamoemoega

O Le Sini Faamoemoeina o Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu e faapea:

“O lo tatou faamoemoega o le fesoasoani lea i le autalavou ma talavou matutua ia malamalama ma faalagolago i aoaoga ma le Togiola a Iesu Keriso, ia agavaa mo faamanuiaga o le malumalu, ma ia saunia i latou lava, o a latou aiga, ma isi mo le ola e faavavau faatasi ma lo latou Tama i le Lagi” (Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai i Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu [2012], 1).

Ina ia ausia lo tatou faamoemoega, tatou te aoao atu tagata aoga i aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei e pei ona i ai i tusitusiga paia ma i upu a perofeta. E aoao atu aoaoga faavae ma mataupu faavae i se ala e tau atu ai i le malamalama ma le faagaeetiaina. Tatou te fesoasoani i tagata aoga e faataunuu la latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina ma saunia ai i latou e aoao atu le talalelei i isi.

Ina ia ausia nei faamoemoega, e uunaiina oe ma tagata aoga e te aoaoina ia faaaofia ia vaega nei o Mataupu Taua o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, a o outou suesue faatasi:

  • “Aoao atu ma aoao mai e ala i le Agaga.

  • “Atiina ae se siosiomaga e aoao ai, o le alofa, faaaloalo, ma le faamoemoega.

  • “Suesue ia tusitusiga paia i aso taitasi ma faitau anotusi mo le kosi.

  • “Malamalama i talaaga ma anotusi o tusitusiga paia ma upu a perofeta.

  • “Faailoa, malamalama, ma lagona le moni ma le taua o, ma faaaoga ia aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei.

  • “Faamalamalama, faasoa atu, ma molimau atu e uiga i aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei” (Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 10).

O nei Mataupu Taua o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei ua fuafuaina e “fautuaina ai tagata aoga ina ia faia se matafaioi e taulamua i lo latou aoaoina o le talalelei ma faateleina le gafatia o tagata aoga e ola ai i le talalelei ma aoao atu i isi” (Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 10). O fautuaga faafaiaoga ua tuuina atu i lesona o le anomea lenei a le faiaoga ua faailoa atu ai auala e ausia ai nei taunuuga i lou aoao atu.

E faaopoopo atu i le faaaogaina ma le ausiaina o taunuuga na ta’ua, e tatau ona e fesoasoani i tagata aoga ina ia faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso ma aoao ia iloatino le mea moni mai le mea sese. Atonu o i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i aoaoga faavae a le Ekalesia, talafaasolopito, po o le tulaga i mataupu faaagafesootai. E mafai ona e saunia tagata aoga e talanoaina fesili faapena i le fesoasoani lea e ia i latou e faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le malamalama faaleagaga ma ia atinae le atamai i aoaoga faavae. (Tagai Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae [2018].)

Na tuuina mai e Elder M.  Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le fautuaga lenei e uiga i faiaoga a o latou taumafai e fesoasoani i tagata aoga ia maua tali ia latou fesili:

Ata
M. Russell Ballard

“Ina ia e malamalama i le anotusi faaleaoaoga faavae ma le talaaga ma anotusi o tusitusiga paia ma lo tatou talafaasolopito, e manaomia ona e suesue mai i ‘tusi sili ona lelei,’ e pei ona faatonuina e le Alii [tagai MF&F 88:118]. O ‘tusi sili ona lelei’ e aofia ai tusitusiga paia, o aoaoga a perofeta ma aposetolo o aso nei, ma sikolasipi sili ona lelei a le AAG o loo maua. E ala i au taumafaiga filiga e aoao e ala i le suesue ma le faatuatua, o le a mafai ai ona e fesoasoani i au tagata aoga e aoao tomai ma uiga auaumama talafeagai e iloa ai le eseesega i le va o faamatalaga faatuatuaina o le a siitia ai i latou i luga ma upu moni ‘afa’afa ma faauigaga le sa’o o aoaoga faavae, talafaasolopito, ma faiga masani o le a faalotovaivaia i latou. …

“I le aoaoina o au tagata aoga ma i le tali atu i a latou fesili, ou te lapataia outou ia aua le faasoa atua ni tala faatupu faatuatua po o talafeaveai e le faamaonia po o ni malamalamaaga ma ni faamalamalamaga ua le toe faaaogaina o a tatou aoaoga faavae ma faiga masani ua tuanai. E atamai lava le faia o se mausa e suesue upu a perofeta ma aposetolo soifua; ia [e] iloa faamatalaga fou e uiga i faafitauli aiaiga ma faamatalaga o i ai nei a le Ekalesia e ala i le mormonnewsroom.org ma le LDS.org; ma tagai i galuega a le au faitofa faamaonia, magafagafa, ma faamaoni a le AAG e mautinoa ai e te le o aoaoina atu ni mea e le moni, ua le o toe faaaogaina, pe ese lava ma tulaga ese” (M. Russell Ballard, “The Opportunities and Responsibilities of CES Teachers in the 21st Century” [faasauga ma se Pulega Aoao, 26 Fep. 2016]).

Vaega Tulaga Ese o le Kosi Lenei

O le Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 (Mataupu Faalelotu 341) e ese mai isi kosi o le inisitituti i nai itu. E le faavaeina i le suesuega faasolosolo o se anotusi o tusitusiga paia (e pei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga), pe faavae foi i se suesuega faalemataupu o le Toefuataiga (e pei o le kosi Maatulimanu O Faavae o le Toefuataiga [Mataupu Faalelotu 225]). Nai lo o lena, o le kosi lenei o se suesuega o le faasologa o mea na tutupu o le talafaasolopito o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e amata i mea taua e tau atu i le faatulagaina o le Ekalesia i le 1830, ae faaiu i le faapaiaga o le Malumalu o Navu i le 1846.

E ui o le kosi lenei ua mamanuina e fesoasoani i tagata aoga e suesue ma talisapaia le talafaasolopito o le Ekalesia, e taua le manatua, o le faamoemoega tupito lava o lenei kosi o le, ia ausia lea o le Faamoemoega o Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu. I nisi faaupuga, o le faamoemoega o le kosi lenei ia le na ona faaauai tagata aoga i se suesuega faaaketamia o le talafaasolopito o le Ekalesia, ae ia fesoasoani foi ia latou aoao ma faaaoga ai aoaoga o le talalelei a Iesu Keriso ma avea atili ai e pei o lo latou Tama Faalelagi.

O lenei anomea a le faiaoga o lau punaoa autu lea e fesoasoani e te tapena ma aoao atu ai ni lesona anoa. O lesona o loo i le anomea a le faiaoga ua faailoa atu ai faamatalaga o talafaasolopito e pei ona i ai i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846; O Pepa a Iosefa Samita; ma talaaga patino, tala faamatala o mea e manatua, tusi, ma isi punavai autu na fatufatuina e tagata taitoatasi o e sa saofaga i mea na tutupu i le amataga o le talafaasolopito o le Ekalesia. O faitauga atofaina a tagata aoga mo le kosi lenei e sau atoa lava mai le Au Paia: Voluma 1.

O lesona taitasi e masani ona talanoaina ai talaaga mai faitauga a tagata aoga e fesootai mai le Au Paia: Voluma 1. Ae peitai, i nisi o tulaga, o le a le talanoaina i lesona ia mea uma na tutupu e fesootai ma le faitauga i le Au Paia: Voluma 1 pe ono faamamafa ai mea na tutupu ia e le o taua pe na ona ta’ua puupuu i le Au Paia: Voluma 1 . A o faitau tagata aoga i le Au Paia: Voluma 1 i fafo o le vasega, o le a latou mulimuli i nisi o vaega faamatala i le taimi lava lea e ala i mataupu e tele. O lenei mea o le a fesoasoani ia latou malamalama ai i le aano atoa o le tala ma le lautele o le talafaasolopito o le Ekalesia. I totonu o le vasega, o le a loloto tele le aafia ai o tagata aoga i tala moni o talafaasolopito, mau, aoaoga faavae ma mataupu faavae ma maua le avanoa e faasoa atu ai o latou manatu, aafiaga, ma molimau i le tasi ma le isi. A o faitau tagata aoga i fafo atu o le vasega ma auai i le vasega, o le a faapea ona manuia i latou mai ia faiga uma e lua.

Sauniuniga o le Lesona

Na aoao mai le Alii e faapea, o upumoni o Lana talalelei e tatau ona aoaoina atu e pei ona “taitaiina ai … e le Agaga,” lea e “tuu atu … e ala i le tatalo o le faatuatua” (MF&F 42:13–14). A o e saunia lesona taitasi, ia saili ma le agaga tatalo le taitaiga a le Agaga.

I le avea ma se vaega o lau sauniuniga, ia suesue faitauga atofaina a tagata aoga mo lesona taitasi. O le a fesoasoani lea e te masani ai i nisi o faamatalaga faaletalafaasolopito o loo talanoaina i lesona taitasi ma e fesoasoani foi e te muai iloa ma saunia ai e tali i fesili e ono i ai a tagata aoga e uiga i lena faamatalaga.

O le isi mea e sosoo ai, ia iloilo ma le toto’a anomea a le faiaoga ua tuuina atu mo lesona taitasi. O fautuaga faafaiaoga e mafai ona fesoasoani ia te oe ma au tagata aoga ia faaaofia ai le tele o Aoaoga Faavae Autu o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei i lesona taitasi. Mo se faataitaiga, ua poloai atu le Alii ia i latou o e aoao atu Lana talalelei ina ia “aoao atu… mataupu autu o la’u talalelei” (MFF 42:12). I le kosi lenei, o aoaoga faavae ma mataupu faavae e matele lava ina faailoa mai i tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta o aso e gata ai, e ui o mataupu o loo faapupulaina e aumaia foi mai puna eseese o talafaasolopito. E faaopoopo atu i le mafaia e tagata aoga ona iloa aoaoga faavae ma mataupu faavae, e taua le malamalama i ai o tagata aoga, lagona lo latou moni ma le taua e ala i le molimau a le Agaga Paia, ma faaaoga i o latou olaga.

E mafai ona e filifili e faaaoga uma, po o nisi o fautuaga i totonu o se lesona faapitoa, ma e mafai ona e fetuunaia ia manatu fautuaina e tusa ai ma le taitaiga a le Agaga ma manaoga ma tulaga o tagata aoga o loo e aoaoina. Pe a fetuunai ia fautuaga faafaiaoga pe suia i ni ou lava manatu, ia mautinoa e tagai po o le fea le taunuuga taua o se fautuaga faapitoa faafaiaoga ua fuafuaina e aumaia ai, ma filifili se isi manatu e aoao atu o le a aumaia ai lena lava taunuuga e tasi.

A o e fuafuaina lesona taitasi, e iu ina e iloa ai e le lava sou taimi i le piriota o le vasega e faaaoga ai fautuaga faafaiaoga o loo i le anomea a le faiaoga. Saili le taitaiga a le Agaga ma mafaufau ma le agaga tatalo i manaoga o au tagata aoga a o e fuafua po o le fea vaega o le lesona e faamamafa atu, ina ia fesoasoani i tagata aoga ia lagona le moni ma le taua o upumoni o le talalelei ma faaaoga ai i o latou olaga. Afai e puupuu le taimi, atonu e manaomia lou fetuunai o isi vaega o le lesona, e ala i le aotele faapuupuu o se mea na tupu pe taiala tagata aoga e vave faailoa mai se mataupu faavae po o se aoaoga faavae a o lei see atu i le isi vaega o le lesona.

Pe a mafaufau pe faapefea ona fetuunai anomea o le lesona, ia mautinoa e mulimuli i le fautuaga lenei mai ia Peresitene Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Dallin H. Oaks

“E masani ona aoao mai Peresitene [Boyd K.] Packer, i la‘u faalogo, ia muamua ona tatou faaaogaina, ona tatou fetuunaia ai lea. Afai ua tatou iloa lelei le lesona faatulagaina lea o le a tatou tuuina atu, ona mafai lea ona tatou mulimuli i le Agaga e fetuunaia” (“O Se Talanoaga Faavaega ma Elder Dallin H. Oaks” [Faasalalauga Satelite a Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu, 7 Aok. 2012]).

I le taimi o le sauniuniga o lau lesona, atonu e te filifili e faaaoga ia meafaigaluega o Faamatalaga o loo i le ChurchofJesusChrist.org po o le polokalama o le Potutusi o le Talalelei mo masini feaveai. E mafai ona e faaaogaina lenei meafaigaluega e faailoga ai mau, saunoaga o konafesi, tusiga i mekasini a le Ekalesia, ma lesona. E mafai foi ona e faaopoopo ma sefe ia faamatalaga mo le faaaogaina i taimi o au lesona. Ina ia aoao atili e uiga i le auala e faaaoga ai nei meafaigaluega, tagai i le itulau o Faamatalaga i luga o le ChurchofJesusChrist.org.

O Le Ala Ua Faatulagaina Ai Lenei Anomea a le Faiaoga

O le Mataupu Faalelotu 341 ua fuafuaina o se kosi mo le tasi le semesa. O lenei anomea a le faiaoga ua aofia ai ni lesona e 28. Ua fuafuaina lesona taitasi ina ia aoaoina mo le 50 minute o le vasega. Afai e faalua ona feiloai lau vasega i le vaiaso, e te aoaoina atu le lesona e tasi i le vasega e tasi. Afai na o le taitasi i le vaiaso e feiloai ai lau vasega mo le 90 i le 100 minute, e fautuaina ia e aoao atu ni lesona se lua mo vasega taitasi.

O lesona o i lenei anomea a le faiaoga ua aofia ai vaaiga nei:

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

E amata lesona taitasi i se faatomuaga puupuu i mea na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia, lea o le a suesueina i le lesona lena. Ma le isi, o faatomuaga taitasi e avatu faatasi ai ma se faasologa o taimi. O le faasologa o taimi o le a tuu atu ai ia te oe se vaaiga aoao faigofie o mea na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia e taua i le lesona.

Faitauga a Tagata Aoga

E ese mai ai le lesona 1, o faitauga atofaina a tagata aoga mo lesona taitasi ua lisiina atu i le faatoa uma ai o le faatomuaga ma le faasologa o taimi . Ia faamalosiau i tagata aoga ia saunia mo vasega taitasi e ala i le faamaeaina o faitauga a tagata aoga mai le Au Paia: Voluma 1 ae le’i o mai i le vasega. O le a fesoasoani lenei faiga e faataunuu ai o latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina. E tele lesona e tuuina atu fautuaga i auala e te ono tulitataoina ai faitauga atofaina a tagata aoga e ala i le valaaulia o tagata aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina. Ma le isi, o lesona taitasi, (vagana ai le lesona 28) e faaiu i se valaaulia mo tagata aoga e saunia mo le vasega o le a sosoo ai, e ala i le faamaeaina o faitauga atofaina a tagata aoga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le tino autu o lesona taitasi o loo i ai se taiala ma ni manatu mo le auala e te ono aoao atu ai ni mea faapitoa na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia, e aofia ai faamatalaga i le talafaasolopito, mau faasino, fesili, upusii, faafanua, ata, ata tusi, gaoioiga, ma pepa e tufa atu. E faapupula atu e nei manatu le auala e faaaofia ai ia Aoaoga Faavae Autu o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei i totonu o au aoaoga e fesoasoani ai i tagata aoga ia faateleina lo latou liua i le Alii ma Lana talalelei.

Aotelega Faaletalaaga

O faamatalaga faaletalafaasolopito ma manatu mo le aoaoina atu ua faaalia i lesona taitasi e masani lava ona vaevaeina i ni vaega laiti. E amata ia vaega taitasi i se faaulutalaga e tuuina atu ai se aotelega faaletalaaga o mea na tutupu o loo talanoaina i lena vaega o le lesona.

Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

I le tino o lesona taitasi, o le a e maua ai aoaoga faavae ma mataupu faavae autu ua faailogaina faamatamatatetele. O nei aoaoga faavae ma mataupu faavae ua faailoa atu i le mataupu aoaoina ona o ni upumoni autu ia e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faaloloto atili ai lo latou sootaga ma le Alii, pe e faapitoa lava ona talafeagai i manaoga ma tulaga o tagata aoga i onaponei. Na fautua mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili: “A o e saunia se lesona, tilotilo i ai mo mataupu faavae e liua mai ai. … O se mataupu faavae e liua ai o se mataupu e tau atu ai i le usitai i le finagalo o le Atua” (“Converting Principles” [faasauga ma se Pulega Aoao, 2 Fep. 1996], 1). Ia nofouta, e le o taumafai lenei anomea a le faiaoga ia faailoa atu aoaoga faavae ma mataupu faavae uma ia e ono aoaoina i se suesuega o le talafaasolopito o le Ekalesia.

O fautuaga faafaiaoga o i lenei anomea ua tuu atu ai i tagata aoga le tele o avanoa e faailoa mai ai aoaoga faavae ma mataupu faavae. O loo fautua atu foi i le lesona ia taimi e mafai e oe le faiaoga ona filifili e faailoa atu se aoaoga faavae po o se mataupu faavae. A o faailoa e tagata aoga upumoni latou te maua, ia faaeteete e aua le fautua atu e faapea e sese tali a tagata aoga ona e ese upu o loo latou faaaogaina mai upu o loo faaaogaina i le anomea, pe ona ua latou faailoa mai se upumoni e le o ta’ua i le mataupu aoaoina. Ae peitai, afai e mafai ona sili atu ona sa’o le faamatalaga a le tagata aoga pe e sese le aoaoga faavae, ia faamanino pe faasa’o atu ma le agalelei lona malamalamaaga ao faatumauina pea se siosiomaga o le alofa ma le faatuatuaina.

Fesoasoaniga Faafaiaoga

O fesoasoaniga faafaiaoga o loo aofia atu i fautuaga faafaiaoga i lesona taitasi. O nei fesoasoaniga faafaiaoga ua faamalamalama ai Aoaoga Faavae Autu o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei ma ofoina atu se taiala i le faaaogaina lelei o metotia, tomai, ma faiga eseese faafaiaoga. A oo ina e malamalama i mataupu faavae o loo i ai i fesoasoaniga faafaiaoga, vaavaai mo auala e faaaoga tutusa ai i lou aoao atu.

Manatu Faaopoopo Faafaiaoga

O Manatu Faaopoopo Faafaiaoga e vaaia i le faaiuga o nisi o lesona. O nei [Manatu Faaopoopo Faafaiaoga] e tuuina atu ai ni fautuaga mo le aoaoina atu o mea na tutupu aoaoga faavae ma mataupu faavae ia atonu e le o faailoa atu pe faamamafaina i le tino autu o le lesona. Latou te ono tuuina atu foi ni punaoa faaopoopo, e pei o vitio e faaalia ai mea fitoitonu na tutupu i le talafaasolopito o le Ekalesia. E le tatau ona e manatu e tatau ona e faaaogaina nei manatu faafaiaoga. Nai lo o lena, e tatau ona e faia faaiuga pe faaaoga nei fautuaga e fua i le taimi e maua, o manaoga o au tagata aoga, ma le taitaiga a le Agaga.

Faamoemoega o le Tagata Aoga mo Togi o le Faauuga

Ina ia maua se togi e faauu ai i le inisitituti, e manaomia ona auai tagata aoga ia le itiiti ifo ma le 75 pasene o aso o le vasega, faitau le anotusi mo le kosi (Au Paia: Voluma 1), ma faamae’a se Aafiaga o le Faateleina o le Aoaoina.

Fetuunaiga o Lesona mo i Latou E I Ai Manaoga Faapitoa

A o e sauni e aoao atu, ia e magafagafa i tagata aoga o e e i ai ni manaoga faapitoa. Fetuunai ia gaoioiga ma ni faamoemoega e fesoasoani ai ia faamanuiaina i latou. Saili auala e fesoasoani ai ia latou lagona le alofaina, taliaina, ma le faaaofiaina. Ia maua se fesootaiga o le talitonuina.

Mo nisi manatu ma punaoa, faafesootai le itulau o Disability Resources i le churchofjesuschrist.org/life/disability ma le tusitaiala o aiaiga a Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu i le vaega ua faaautu “Adapted Classes and Programs for Students with Disabilities.”