Inisitituti
Lesona 21: Ua Fai e Iosefa Samita Autaunonofo i Navu, ma ua Faapotopoto Faatasi Tagata Liliu Mai Peretania ma le Au Paia i Amerika


Lesona 21: Ua Fai e Iosefa Samita Autaunonofo i Navu, ma ua Faapotopoto Faatasi Tagata Liliu Mai Peretania ma le Au Paia i Amerika,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 21,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 21

Ua Fai e Iosefa Samita Autaunonofo i Navu, ma ua Faapotopoto Faatasi Tagata Liliu Mai Peretania ma le Au Paia i Amerika

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Na amata i le 1840 ona tuua e le Au Paia Peretania o latou fale ina ia faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Amerika. Ia Aperila 1841, i le usitai ai i le poloaiga a le Alii, sa toe amataina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faiga o faaipoipoga autaunonofo e ala i le faamauina ia Luisa Beaman i Navu. (I le ogatotonu o le vaitau o le 1830, na faaipoipo ai Iosefa Samita i se avā autaunonofo o Fanny Alger, i Katelani, Ohaio.) I le aso 24 o Oketopa, 1841, na faapaia ai e Orson Hyde le Nuu Paia mo le faapotopotoina o le fanau a Aperaamo.

6 Iuni, 1840Na malaga ese mai ai le vaega muamua o tagata Peretania na liliu mai Egelani e auai faatasi ma le Au Paia i Amerika.

5 Aperila, 1841Na faamauina ai Iosefa Samita ia Luisa Beaman.

20 Aperila, 1841Na malaga ese mai ai Polika Iaga ma isi tagta e toaono o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mai a latou misiona i Motu o Peretania e toe foi mai i Navu, Ilinoi.

24 Oketopa, 1841Na faapaia ai e Orson Hyde le Nuu Paia.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu e 36

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

I le usitai ai i poloaiga a le Alii, na faapea ona faia ai e Iosefa Samita faaipoipoga autaunonofo i Navu.

Faamatalaga: O le Lesona 24 o loo o i ai foi anomea i le faia o faaipoipoga autaunonofo.

Ia faamalamalama atu, e masalo o le amataga i le 1831, a o galue le Perofeta o Iosefa Samita i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai, na ia fesili ai i le Tama Faalelagi pe aisea na faia ai e perofeta anamua ma tupu o Isaraelu ia faaipoipoga autaunonofo (tagai MFF 132:1; tagai foi Kenese 16:2; 25:6; 29:28; Eseto 21:10; 1 Samuelu 25:43). I lalo o lenei faiga, e faaipoipo ai se tamaloa se toatasi i ni avā o soifua e sili atu nai lo le tasi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–38 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faaali mai e le Alii ia Iosefa Samita e faatatau i le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo. (A o lei faitaua ia fuaiupu, atonu e manaomia ona e faamalamalama atu o Aperaamo sa faaipoipo muamua ia Sarai ma o Akara o le auauna lea a Sarai.)

  • O le a le mea na faaali mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo? (Sa poloaiina e le Alii ia alii ma tamaitai anamua e faatino le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo. Afai e manaomia, faamalamalama atu o le upu palake i le Feagaiga Tuai e faasino i se fafine ua faaipoipo faaletulafono i se tamaloa ae e maualalo ifo lona tulaga taua nai lo o se avā. O palake sa le o se vaega o le faiga o faaipoipoga autaunonofo i lo tatou tisipenisione.)

Faamalamalama atu e faapea, sa silafia foi e le Perofeta o Iosefa Samita, na tusifaamaumauina foi i tusitusiga paia ni taimi sa le taliaina ai e le Alii le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Mo se faataitaiga, sa taumafai nisi o sa Nifae e fai ni alofaga o a latou solitulafono o feusuaiga e ala i le faatatau atu i tala faaletusi paia ia Tavita ma Solomona o e na faia ni avā e tele (tagai Iakopo 2:23–24; tagai foi MFF 132:38–39). Sa tausalaina e le perofeta o Iakopo nei sa Nifae ona o lo latou faia e aunoa ma le faatagaina o faaipoipoga autaunonofo.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Iakopo 2:27, 30 . Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na folafola mai e Iakopo e uiga i le tulaga faatonuina a le Alii e uiga i faaipoipoga.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona e aoteleina le tulaga faatonuina a le Alii e uiga i le faaipoipoga? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le faaipoipoga i le va o se alii e toatasi ma se tamaitai e toatasi o le faatulagaga lea a le Atua seiiloga ua Ia poloaiina se isi mea e ese mai. [Tagai foi MFF 49:15–16.)]

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 30, o le a se mafuaaga e tasi na faatuina ai e le Alii i nisi taimi ia faaipoipoga autaunonofo? (Na faatulagaina e le Alii i ni taimi ia faaipoipoga autaunonofo ina ia tuuina mai ai nisi o avanoa mo Lona nuu ina ia tausia ni fanau amiotonu ia te Ia.)

Faamalamalama atu e faapea, o se taimi ina ua uma ona faaali mai e le Alii le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo ia Iosefa Samita, sa Ia poloaiina ai le Perofeta ia ola i lenei mataupu faavae o se vaega o le toefuataiga o “mea uma” i aso e gata ai (MFF 132:40, 45; tagai foi Galuega 3:19–21; MFF 132:46–50). Sa lipoti mai e tagata sa vavalalata ia Iosefa Samita e faapea, sa ia ta’u atu ia i latou e faapea, na faaali mai se agelu a le Atua ia te ia i ni taimi se tolu i le va o le 1834 ma le 1842, ma poloaiina o ia ia ola i le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo (tagai “Faaipoipoga Autaunonofo i Katelani ma Navu,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • O le a se mea o le a faigata ai ona mulimuli i lenei poloaiga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Sister Elisa R. Snow (1804 -87) o lē sa faamauina i le Perofeta o Iosefa Samita ma mulimuli ane, na auauna atu o se Peresitene Aoao lona lua o le Aualofa. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le mea na lipotia mai e Elisa e uiga i se talanoaga i le va o le Perofeta o Iosefa Samita ma lona tuagane o o Lorenzo Snow.

Ata
Elisa R. Snow

“Sa sasaa atu e le Perofeta o Iosefa lona loto [ia Lorenzo Snow], ma faamatalaina le faigata faalemafaufau sa ia oo i ai i le faatoilaloina o ona lagona inoino, o le taunuuga masani o le malosi o aoaoga ma ua masani ona taliaina, e faatatau i le faalauiloaga o faaipoipoga autaunonofo. Sa ia iloa le siufofoga o le Atua—sa ia iloaina le poloaiga a le Silisili Ese ia te ia, o le agai i luma—e faia se faataitaiga, ma faavae le … faaipoipoga autaunonofo. Sa ia iloa, sa ia te ia na le gata i ona lava manatu faapito ma manatu na i ai muamua ina ia faatoilalo ma ia manumalo ai, ae o manatu foi o le lalolagi Kerisiano atoa na tau fai fepulafi atu ia te ia; ae peitai, o le Atua, o le e sili atu i mea uma, na tuuina mai le poloaiga, ma e ao ona usitaia o Ia. Ae sa musu lava ma aloese mai lea taimi i lea taimi le Perofeta, seia oo ina tu mai se agelu a le Atua i ona talane ma se pelu na se’iina, ma ta’u mai ia te ia, afai e le agai i luma ma faatulaga faaipoipoga faaautaunonofo, o le a aveesa mai lona Perisitua mai ia te ia ma tatau ona faaumatia o ia! O lenei molimau e le gata ina sa ia molimau atu ai i lo’u tuagane, ae faapena foi i isi—o se molimau e lē mafai ona teenaina [tetee i ai]” (Eliza R. Snow, Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Elisa R. Snow, o le a le mea na faigata ai i le Perofeta ona usitai i le poloaiga e faia faaipoipoga autaunonofo?

  • E tusa ai ma le faamatalaga a Elisa, aisea na naunau ai le Perofeta e usitai i le poloaiga e faia faaipoipoga autaunonofo?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

“Ua ta’u mai i ni nai fasi faamaoniga e faapea sa galue Iosefa Samita i luga o le poloai muamua a le agelu e ala i le faaipoipo atu lea i se avā autaunonofo, o Fanny Alger, i Katelani, Ohaio, i le ogatotonu o le vaitau o le 1830. E toatele le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa nonofo i Katelani na lipotia mai i le fiasefulu tausaga mulimuli ane e faapea, sa faaipoipo Iosefa Samita ia Alger, o le sa nofo ma faigaluega i le aiga o le au Samita, ina ua uma ona ia maua mai lana ioega ma faapea foi ona matua. E itiitii lava se mea ua iloa e uiga i lea faaipoipoga, ma e leai foi se mea o iloa e uiga i talanoaga i le va o Iosefa ma Ema e faatatau ia Alger. Ina ua mavae le faamutaina o le faaipoipga ma Alger ina ua tete’a, sa peiseai na faataatia ese e Iosefa le mataupu o le faaipoipoga autaunonofo seia mavae ona masii atu le Ekalesia i Navu, Ilinoi” (“Faaipoipoga Autaunonofo i Katelani ma Navu,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 36 o le Au Paia: Voluma 1, na faapefea ona faalauiloa atu e le Perofeta o Iosefa Samita le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo i le Au Paia i Navu? (Sa aoao atu e Iosefa Samita le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo i ni tagata taitoatasi faapitoa i le tautoulu o le 1840. Mulimuli ane, sa ia faamalamalama ai i se fafine na igoa ia Luisa Beaman. Sa talia e Luisa le faamalamalamaga ma sa faamauina ai ia Iosefa Samita ia Aperila 1841.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Lusi Walker. Fai i le vasega e faalogologo mo le faamatalaina e Lusi o le ala na ia maua ai se molimu o le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo a o le’i faamauina i le Perofeta o Iosefa Samita:

“Ina ua faatoa ta’u mai e le Perofeta o Iosefa Samita le mataupu faavae o autaunonofo ia te au, sa ou lagonaina le ita ma sa ou faamatala atu o’u lava manatu ia te ia, aua o o’u lagona ma le a’otauina sa inoino i soo se mea lava [faapena]. Ae sa ia faamautinoa mai ia te au o le aoaoga faavae lenei sa faaalia mai ia te ia e le Alii, ma ua ia te au le aia tatau e maua ai se molimau o lona faapogai paia mo a’u lava” (Lucy Walker Kimball, affidavit, December 17, 1902, Church History Library, Salt Lake City).

“Oi, se faamaoni aiai sa ou tatalo ai ina ia faataunuuina nei upu. Sa toeitiiti lava tafa ata o se isi foi po le ma moe. A o ou i ai i o’u tulivae i le aioiga naunautai, sa oo ina faatumulia lo’u potu i se uunaiga paia. Ia te au, o se faatusatusaga na pei o le susulu malamalama mai o le la i se ao aupito pogisa.

“Na faataunuuina moni lava upu a le Perofeta. Sa faatumulia lo’u agaga i se filemu toafimalie matagofie ou te lei iloaina muamua. Sa faatumulia lo’u tagata atoa i le fiafia uiga ese ma sa ou mauaina se molimau mamana e le mateenaina i le moni o le … [faaipoipoga autaunonofo] (Lucy Walker Kimball, biographical sketch, undated, 11, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga ma faasa’oga).

  • Mata e faapefea ona fesoasoani le aafiaga o Lusi Walker i se tasi i aso nei ia faateleina lona faatuatua e faapea, sa faia e Iosefa Samita ma le Au Paia anamua e tusa ai ma poloaiga a le Atua e faatatau i le faia o faaipoipoga autaunonofo?

Ua faapaiaina e Orson Hyde le Nuu Paia, mo le faapotopoto mai o Tagata Peretania liliu mai e faatasi ma le Au Paia i Navu

Ata
Ua faapaia e Orson Hyde le Nuu Paia

Faaali atu le ata o loo avatu faatasi ai. Faamalamalama atu e faapea, i le tali atu i le valaau na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita, na malaga ai Elder Orson Hyde o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le Nuu Paia ma faapaia ai i le aso 24 o Oketopa, 1841, mo le toe foi mai o suli o Aperaamo. Na silia ma le lua ma le afa tausaga na ia faaaluina ia ausia ai le malaga.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu e 36 o le Au Paia: Voluma 1, o le a se mea na tatalo ai Orson Hyde ao ia faapaiaina le Nuu Paia? (Sa tatalo o ia mo le faataunuuina o valoaga e faapea, o le a tuuina mai e le Alii i suli o Aperaamo le Nuu Paia o se tofi e faavavau ma o le a manatua a latou fanau e faavavau [tagai Orson Hyde, “Interesting News from Alexandria and Jerusalem,” Millennial Star, Jan. 1842, 133–34].)

Ata
faafanua o le Tulaga o le Upumoni

Faaali atu le faafanua o loo avatu faatasi ai. Faamatala atu, a o amataina e Orson Hyde lana malaga i le Nuu Paia, o isi sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faia ni misiona i Motu o Peretania. A o galulue Aposetolo i eria eseese, na latou maua le tele o tagata na saunia e maua le talalelei toefuataiina. Mo se faataitaiga, i totonu ma le faataamilo i Herefordshire, Egelani, na toeitiiti lava 1,800 tagata na papatisoina i totonu o se tausaga. O se taunuuga o lenei misiona mataina, na siitia ai le aofai o tagata auai o le Ekalesia i Motu o Peretania mai le toeitiiti 1,500 ia Ianuari 1840 i le 5,814 ia Aperila 1841, i le taimi na malaga ese mai ai le toatele o Aposetolo mai Motu o Peretania mo Navu, Ilinoi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai i le Au Peresitene Sili i le 1840. Fai i le vasega e faalogologo mo le taitaiga na tuuina atu e le Au Peresitene Sili i tagata o le Ekalesia i le taimi lea.

“O le galuega lea o le a faataunuuina i nei aso e gata ai o se tasi o galuega e taua tele, ma o le a manaomia ai le faaaoga o le malosi, tomai, taleni, ma le gafatia o le Au Paia, ina ia mafai ai ona taavale atu i luma ma lena mamalu ma le malualii na faamatalaina e le perofeta; ma o le a manaomia ai le gauai atu o le Au Paia, e faataunuu ia galuega maoae ma le ofoofogia.

“O le galuega o le faapotopotoina lea o loo tautala i ai tusitusiga paia o le a alagatatau i le aumaia o mamalu o le tisipenisione faaiu. …

“Ia i latou o e faapea ona fiafia i ai, ma mafai ona lagolago i lenei galuega maoae, matou te faapea atu, tuu i latou e o mai o lenei nofoaga [o Navu]” (“To the Saints Scattered Abroad,” Times and Seasons, Oct. 1840, 178–79, josephsmithpapers.org).

  • E faavae i lenei faamatalaga, o le a se upumoni e mafai ona tatou aoao ai e uiga i le mafuaaga e faapotopoto mai ai e le Alii Lona nuu? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: E faapotopoto mai e le Alii Lona nuu ma valaau atu ia i latou e faaaoga a latou taleni ma malosi e fausia ai Lona malo.)

  • E faapefea ona fesoasoani le faapotopotoina mai o le Au Paia o e e i ai ni meaalofa ma ni gafatia eseese i le fausiaina e le Alii o Lona malo?

Ata
vaa

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona, ma faamatala atu, o se faataitaiga lenei o le ituaiga o vaa na faaaoga e tagata o le Ekalesia i le ogatotonu seia oo i le faaiuga o le vaitaimi o le 1800 e malaga mai ai mai Europa i Amerika o le tali atu i faatonuga a le Au Peresitene Sili mo le Au Paia ia faapotopoto faatasi. Ia Iuni 1840, na taitai ai e Ioane Monn le vaega muamua o tagata liliu mai mai Motu o Peretania e faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Navu.

  • O a ni ituaiga o luitau na ono i ai faatasi ma le filifiliga e faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Amerika?

Valaaulia ni tagata aoga se toalua e faitau leotele ia tala nei mai ia Ropati Crookston ma Pisila Staines, o i laua uma o ni tagata Peretania o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mafuaaga na naunau ai tagata liliu mai Peretania e faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Amerika.

“Sa matou faataueseina mea uma i se osigataulaga tele. Ae sa matou mananao e o mai i Siona ma ia aoaoina e le Perofeta a le Atua. Sa matuai malosi le agaga o le faapotopotoina sa ia i matou, o lea sa leai ai se faatosinaga o Papelonia ia i matou” (Robert Crookston, autobiography, circa 1900, 5, Church History Library, Salt Lake City).

“Sa ou tuua le nofoaga na ou fanau ai ina ia faapotopoto mai i Navu. Sa na’o a’u. Sa o se aso faanoanoa o le taumalulu lea na ou alu ai i Livapulu. O le vaega lea sa tatau ona matou folau faatasi, sa ou le masani ia i latou uma lava. Ina ua ou taunuu i Livapulu ma vaaia ai le vasa lea o le a le toe mamao ae tafe i le matou va ma i latou uma ou te alofaina, sa toetoe lava a pe lo’u fatu. Ae peitai, sa ou faataatitiaina uma lava a’u tupua i luga o le fata faitaulaga. Sa leai se toe foi i tua. Sa ou manatua fetalaiga a le Faaola: ‘O le e le tuua lona tama ma lona tina, uso ma le tuafafine ona o a’u, e le agavaa mo a’u,’ ma sa ou talitonu i lana folafolaga ia i latou o e lafoaia mea uma ona o ia; o lea na faapea ai ona ou sau na’o au mo le taui o le ola e faavavau, i le faatuatuaina ai o le Atua” (Priscilla Staines, i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 288; ua faalaugatasia lfaasa’oga).

  • O le a se mea e tulaga ese mai ia te oe i nei tala?

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, na faatonuina e le Alii i tatou i tausaga lata mai nei e ala i Ana perofeta e faapotopoto ma le Au Paia i le atunuu o loo tatou aumau ai (tagai Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 81).

  • E mafai faapefea ona tatou fesoasoani e fausia le malo o le Alii e ala i le faapotopoto faatasi ma Lana Au Paia i soo se mea lava o loo tatou aumau ai. (A o tatou mafuta faatasi, e mafai ona tatou faamalolosia, musuia, ma fesoasoani i le tasi ma le isi e faataunuu le galuega a le Alii.)

Molimau atu i le taua o le faaaogaina o o tatou taleni ma malosi e fausia ai le malo o le Atua i lenei tisipenisione faaiu. Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o a ni taleni po o ni meaalofa ua faamanuiaina ai i latou. Fai atu ia i latou e mafaufau i mea o le a latou faia e faaaoga ai na taleni ma meaalofa e fesoasoani ai e fausia le malo o le Atua i mea o loo latou nonofo ai.

Ia uunaia tagata aoga e saunia mo le vasega e sosoo ai i le faitauina o le mataupu e 37 o le Au Paia: Voluma 1.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le faapotopotoina o le nuu o le Atua i aso nei

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea, e tatau i le Au Paia taitasi ona faapotopoto faatasi i o latou lava atunuu.

Ata
Russell M. Nelson

“O le filifiliga e o mai ia Keriso e le o se tulaga tau i se nofoaga faaletino; ae o le tulaga tau i le tautinoga faaletagata lava ia. E mafai ona ‘aumaia [tagata] i le malamalama o le Alii’ [3 Nifae 20:13] e aunoa ma le tuua o o latou lava atunuu moni. E moni, i aso popofou o le Ekalesia, o le liliu mai sa masani lava o lona uiga o le femalagaai foi lea. Peitai, i le taimi nei o loo ua faatino le faapotopotoina i totonu o atunuu taitasi. Ua poloaiina e le Alii le faatuina o Siona i malo taitasi lea ua Ia tuuina atu ai i Lana Au Paia atunuu ua fananau ai ma avea ai ma tagatanuu. Ua valoia e tusitusiga paia e faapea, o tagata o le a ‘faapotopotoina … i laueleele o o latou tofi, ma faatutumauina i o latou laueleele uma o le folafolaga’ [2 Nifae 9:2]. ‘O malo uma o se nofoaga lea o le faapotopotoina mo ona lava tagata’ [Bruce R. McConkie, i le Conference Report, Mexico City Mexico Area Conference 1972, 45]. O le nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia i Pasila o loo i Pasila lava; o le nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia i Nigeria o Nigeria lava; o le nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia i Korea o Korea lava; ma faasolo ai lava faapena. O Siona o ‘e ua loto mama’ [MFF 97:21]. O Siona o soo se mea lava e i ai le Au Paia amiotonu. O mea e lolomia, fesootaiga, ma aulotu ua faapea ona toetoe o tagata uma ua mafai ona maua ia aoaoga faavae, ki, sauniga, ma faamanuiaga o le talalelei, e tusa lava po o fea latou te nonofo ai.

“O le saogalemu faaleagaga o le a faalagolago e le aunoa i le pe faapefea ona ola le tagata, e le po o fea e ola ai. E tutusa aia a le Au Paia i nuu uma mo faamanuiaga a le Alii” (Russell M. Nelson, “O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 81).