Inisitituti
Lesona 26: O Le Maliu Faamaturo o Iosefa ma Ailama Samita


“Lesona 26: O Le Maliu Faamaturo o Iosefa ma Ailama Samita,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 26,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 26

O Le Maliu Faamaturo o Iosefa ma Ailama Samita

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ia Iuni 7, 1844, o tagata liliuese o le Ekalesia ma fili o Iosefa Samita na latou lolomi ma faasalalau ma pau foi lea o le tusiga muamua o le Nauvoo Expositor, o se nusipepa e faaleaga i Mamona lea na sauaina le Perofeta ma faitio i nisi o faaaliga, aoaoga, ma faiga masani ia sa ui mai ia te ia, I le mavae ai o aso e tolu, sa folafola atu ai e le aufono a le aai o Navu ma Iosefa Samita, a o tulai ai o le pulenu’u o Navu, o le nusipepa o se fili faatamaia o tagata lautele ma poloaiina loa lona faaleagaina. Ina ua mavae le faaleagaina o masini lolomi, na aumaia ai e fili o le Perofeta ni moliaga faasaga ia te ia ma sui o le aufono a le aai mo le faatupuina o se solo tetee faatupuvevesi. O lea na sosola ai Iosefa ma lona uso o Ailama Samita mai Navu e ‘alo’ese mai le pu’eina faatagata ua fai se solitulafono. I le mavae ai ona filifili e tuuina atu i la’ua lava, na malaga atu ai Iosefa ma Ailama ma isi i Karefasi, Ilinoi, e tali i le moliaga. Ia Iuni 27,1844, sa fanaina e le au taupulepule leaga ma fasiotia ai Iosefa ma Ailama Samita i le Falepuipui o Karefasi.

Iuni 10, 1844Sa folafola atu e le aufono a le aai o Navu o le Nauvoo Expositor o se fili faatamaia o tagata lautele ma poloaiina loa lona faaleagaina.

Iuni 12, 1844Sa molia Iosefa Samita ma sui o le aufono a le aai i le faatupuina o le vevesi i le faaleagaina o le masini lomitusi o le Nauvoo Expositor .

Iuni 23, 1844Ua sopoia e Iosefa ma Ailama Samita le Vaitafe o le Misisipi ina ia aloese mai le pu’eina faa tagata ua fai se solitulafono.

Iuni 24, 1844Ua tu’ua e Iosefa Samita ma isi Navu mo Karefasi, Ilinoi e tulai i luma o le faamasinoga mo le tali i le moliaga.

27 Iuni, 1844Sa fasiotia faamaturo Iosefa ma Ailama Samita i le falepuipui o Karefasi.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 44

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua filifili Iosefa ma isi e o atu i Karefasi ina ia tali i tuuaiga faatatau ia i latou

Ata
o le faatagata o Iosefa ma Ailama Samita

Faaali atu le ata ma le faamatalaga lenei:

Ata
Willard Richards

“Ua maliliu Iosefa ma Ailama. Ua lavea [Ioane] Teila. … O loo ‘ou manuia” (o tusi a Willard Richards ia Thomas Ford, Ema Samita, ma isi, Iuni 27, 1844, O le Faletusi a le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki).

Faamalamalama atu faapea, o nei upu o se vaega o se feau mai ia Willard Richards ia Emma Samita ma isi o le Au Paia i Navu i le mavae ai o ni itula na matua fasiotia ai i se ala saua i le falepuipui o Karefasi i Ilinoi ia Iuni 27, 1844. O Willard Richards ma Ioane Teila o molimau i le maliu faamaturo.

  • Vaai faalemafaufau i le avea ai ma tagata o le aiga ma uo a Iosefa ma Ailama Samita i Navu. O a mafaufauga ma lagona e oo mai ia te oe i le mavae ai ona e maua lenei tala faanoanoa?

Valaaulia tagata aoga e manatunatu i o latou mafaufauga ma molimau e uiga ia Iosefa Samita a’o latou aoao e uiga i aso mulimuli o le soifua o le Perofeta.

Faamalamalama atu faapea na oo mai i le taumafanafana o le 1844, sa faatupulaia le ita ma le tetee ia Iosefa Samita ma le Ekalesia e mafua ona o le faatupulaia o aafiaga faaletamaoaiga faapea le faalepolokiki o le au paia, ave seseina o mataupu e fesootai ma le mataupu faavae o le faaolataga ma le faatulagaga o le tele o faaipoipoga a se tagata, ma le aveseseina o le Ekalesia e tagata o le Ekalesia ua liluese.

Tusi le Navu Expositor i luga o le laupapa. Faamalamalama atu faapea ia Iuni 7, 1844, o tagata liliuese o le Ekalesia na lolomi ma faasalalauina le uluai tusiga ma na o le pau foi lea o le lomiga o le nei nusipepa e faaleaga i Mamona ma le faamoemoe e faatupuina le vevesi mai tagata lautele e faasagatau ai i le Perofeta o Iosefa Samita.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 43 o le Au Paia: Voluma 1, o le a le mea na tupu i le Nauvoo Expositor ma pe aisea? (I le popole ai o le nusipepa e ono taitai atu ai i sauaga faatupufaalavelave agai i le Au Paia, na folafola atu ai e le aufono a le aai o Navu, e faatupufaalavelave mo tagata lautele le nusipepa ma faatonu ai loa e faatamaia loa ana masini.)

  • O a ni faafitauli na tulai mai ona o lenei faaiuga mo Iosefa Samita ma le Au Paia? (Ua faatupulaia le feitagai faasaga i tagata Mamona, ma tuuaiga faaletulafono ua aumai faasaga ia Iosefa Samita ma le aufono a le aai.)

Famalamalama atu i le mavae ai o aso e tolu talu le faatamaiaina o le masini lomitusi a le Nauvoo Expositor , na maua ai e le Perofeta se ripoti faapea ua faapotopoto se autau faatupufaalavelave i Karefasi,Ilinoi, ma le faamoemoe e osofai le Au Paia i Navu. I le avea ai ma pulenu’u o Navu, na faagaoioi ai e Iosefa Samita le tuuina o le aai i lalo o le vaaiga faaletulafono ma valaauina tagata fitafita e puipuia le aai ma faamalosia tulafono ma nofo leleia o tagata. Sa faapea foi ona tusi atu le Perofeta i le kovana o Ilinoi o Thomas Ford e faailoa aloaia ia te ia le tulaga ua iai. Na uunaia e Kovana Ford ia Iosefa Samita ma sui o le aufono a le aai e o atu i Karefasi ina ia tali tuuaiga faasaga ia i latou, ma folafola o le a faamautinoa lo latou saogalemu.

Fai atu i tagata aooga e su’e le mataupu 44 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai e faitau leotele mai le itulau 540, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le “I le iloa ai o Karefasi …” ma le faaiu ai i le parakalafa o loo o le itulau 541 lea e amata “I le na po ina ua mavae ona faatofa …” Fai atu i le vasega e vaai po o le a le mea na filifili le Perofeta e fai.

  • Aisea na manatu ai le Perofeta ua sili na tuua Navu?

Faamalamalama atu e toaitiiti ni alii na o mai mai Navu e vaai Iosefa, e aofia ai le tagata o le Ekalesia o Reynolds Cahoon, o le na aumaia se tusi mai ia Emma e uunaia Iosefa e alu atu i le fale. O nisi o alii na talosagaina le Perofeta e tuu atu ia i le tulafono, ma ta’u atu ia Iosefa e faapea, “o le faamoemoe o le kovana ia siomia Navu e fitafita se ia tuuina atu o ia ma lona uso o Ailama i le tulafono”Au Paia: Voluma 1 541). O nisi o i latou ua latou tuuaia Iosefa i le palaai.

Faaali atu le saunoaga lenei a Reynolds Cahoon sa fai atu i le Perofeta, ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:

“E te fai soo mai faapea, afai e pipii tagata o le ekalesia ia te oe, o le a e pipii foi i tagata o le ekalesia, lea la ua oo mai faalavelave a o lea ua muamua lava ona e tamo’e” (i le Wandle Mace, Autobiography, tusa o le 1890, 105, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki).

  • Afai sa e oo i le tulaga o le Perofeta, o a ni ou lagona i le faalogo ai i ia upu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai le talafaasolopito o le Perofeta o Iosefa Samita. Fai i le vasega e faalogologo mo le tali a Iosefa.

“Sa tali atu Iosefa, ‘afai ua leai se taua o lo’u ola i a’u uo, ua leai foi ia te a’u”

“… Ona liliu lea o Iosefa ia Ailama … ma faapea atu, uso Ailama, o oe e matua, o le a le mea e tatau ona ta faia?” Sa faapea mai Ailama, ‘ta toe foi ma tuuina atu ta’ua ma faamae’a lea mea.’ I le mavae ai o sina taimi o mafaufau, na faapea mai ai Iosefa, ‘afai … e te toe foi atu, o le a ou alu faatasi ma oe, a e o le a saeia i ta’ua”(Faamaumauga Talafaasolopito o le Ekalesia, vol. F-1, i. 148, josephsmithpapers.org; faalaugatasia faailoga).

Faamalamalama atu faapea, o Iosefa, Ailama ma isi na malaga atu mo Karefasi i le taeao o Iuni 24, 1844. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Dan Jones, o se tagata o le Ekalesia o le sa i ai faatasi ma le Perofeta a o ia sauni e malaga mo Karefasi. Fai atu i le vasega e faalogologo po o a mea e faailoa mai e upu a Iosefa Samita e faatatau i ona uiga.

Ata
Dan Jones

“O le a ou matuā lē faagaloina lena vaaiga a’o tulai ai [le Perofeta] i le ogatotonu, ma ia vaai faatamilo i le mea o loo tu ai, ona vaai atu lea i le aai ma ona tagatā nu’u o e pele ia te ia, ma ia faapea mai, “Afai ou te lē alu [i Karefasi], o le iuga o le faatafunaga o lenei aai ma i latou e nonofo ai; ma e le mafai ona ou mafaufau i o’u uso ma tuafafine pele ma a latou fanau o mafatia e pei o vaaiga i Misuri o toe tutupu foi i Navu; leai, e sili atu i lo outou uso/tuagane, o Iosefa, ona oti mo ona uso ma tuafafine, auā ua ou malie ou te oti mo i latou. Ua mae’a la’u galuega; ua faafofoga le Alii i a’u tatalo ma ua ia folafola mai e le o toe mamao atu ae tatou maua le malologa mai ia ituaiga o sauaga, ma o lea ‘aua tou te taofia a’u i o outou loimata mai lo’u alu atu i le olioli.’ Ma ina ua uma ona fusi atu i lana fanau laiti o e sa fepiiti atu i ona laei, ma ina ua ia faatofa atu ma le alofa tele i lona toalua o le sa ia alofaina tele, o lē sa tagi foi, ma ina ua uma ona tuuina atu le faamafanafanaga mulimuli i lona tina ua matua ma amiotonu, sa ia saunoa atu i le aofia atoa ma se uunaiga malosi, ma apoapoai atu ia i latou ina ia faamaoni i le ala ma le tapuaiga sa ia aoaoina atu ia i latou” (i le Dan Jones, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum!” i le Ronald D. Dennis, “The Martyrdom of Joseph Smith and His Borther Hyrum by Dan Jones,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 [1984], 85-86).

  • O a mea e faailoa mai e upu ma faatinoga a le Perofeta e faatatau i ona uiga?

I le avea ai ma se vaega o la outou faatalatalanoaga, valaaulia tagata aoga e sue ane le Ioane 15:13 Faamalamalama atu na fetalai le Faaola i upu o i lenei fuaiupu i Ona so’o i sina taimi itiiti a o le i oo mai Lona lava maliu. Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Ioane 15:13 ma manatunatu pe faapefea e nei upu ona faamatalaina le Faaola o Iesu Keriso. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • Na faapefea e Iosefa Samita ona mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le alofa?

Faamalamalama atu, a o malaga atu le Perofeta faatasi ma isi i Karefasi, sa ia toe valoia ai lona maliu faamaturo. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44):

Ata
Iosefa Samita

“Ou te alu atu e pei o le tamai mamoe a fasia; a e ou te filemu e pei o le taeao i le tauvevela; o ia te au le loto fuatiaifo e mamā i le Atua, ma tagata uma” (MF&F 135:4).

  • E te manatu e faapefea e le i ai o “le loto fuatiaifo e mamā i le Atua, ma tagata uma” ona fesoasoani i le Perofeta e feagai ma le filemu ma le faatuatua ma mea o loo taoto mai i le lumanai?

Ua falepuipui Iosefa Samita ma isi i le Falepuipui o Karefasi

Ina ua mavae ona taunuu atu Iosefa Samita ma ana soa i Karefasi, sa i ai le taulaga i se tulaga vevesi. O vaega o tagata faatupufaalavelave feita tele, e aofia ai tagata fitafita lē pulea, ua feei ma tumu ane e ia maua se vaaiga o le Perofeta ma lona uso. I le taeao na sosoo ai, na tatala mai ai i tua Iosefa, Ailama ma sui o le aufono o le aai o Navu i se tuutuuga tau tupe e faatali ai le faamasinoga mo le tuuaiga o le faatupuvevesi. A o le i mafai ona malaga ese Iosefa ma Ailama mai le taulaga, sa molia i la’ua i le tuuaiga o le fouvale i le setete mo le folafolaina o tulafono faafitafita i Navu. Ona o le fouvale o se solitulafono e lē mafai ona tatala ai i tua se tasi e ala i se tupe e faamau ai, o lea na taofia ai le Perofeta ma lona uso i le falepuipui i Karefasi, ma sa i ai nisi o a la soa sa filifili e nonofo faatasi ai pea ma i la’ua i le falepuipui.

Ata
Falepuipui o Karefasi

Faaali atu le ata o le Falepuipui o Karefasi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea a Dan Jones, o le sa i ai faatasi ma Iosefa ma Ailama Samita i le falepuipui o Karefasi. Fai atu i tagata aoga e faalogologo mo mea na faia e Iosefa ma Ailama i le Falepuipui o Karefasi i le afiafi o Iuni 26, 1844.

Ata
Dan Jones

“I le aluga o le afiafi na faitau ai ma faia ai ni faamatalaga a le Peteriaka [Ailama Samita] e uiga i le tele o vaega mai le Tusi a Mamona, le faafalepuipuiina ma faasaolotoina mai o auauna a le Alii mo le manuia o le Talalelei; na tuuina atu ai e Iosefa se molimau mamana i le au leoleo falepuipui e uiga i le moni ma le paia o le Tusi a Mamona—le toefuataiina o le Talalelei, le auaunaga a agelu, ma le toe i ai o le Malo o le Atua i lalolagi” (Dan Jones, The Martyrdom of Joseph and Hyrum Smith, 1855, 9, Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki).

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai faataitaiga a Iosefa ma Ailama Samita i le Falepuipui o Karefasi? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai ni mataupu faavae, ae ia faamautinoa latou te faailoa mai le mea lenei: I taimi o faigata, e mafai ona tatou maua le mafanafana i le suesueina o le Tusi a Mamona. E mafai ona tuuina atu a tatou molimau o le mea moni i soo se tulaga/aafiaga o loo tatou i ai.)

  • Aisea e sili ai ona faapitoa le tāua o le tuuina atu o molimau mamana a Iosefa ma Ailama Samita o le Tusi a Mamona i le taimi na lamatia ai o la’ua olaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Jeffrey R. Holland

“Ta’u mai ia te au pe i lea itula o le oti, faamata e ulufale atu nei tamalii i le afioaga o lo la’ua Faamasino Faavavau ma ta’uta’u atu ma maua se mafanafana mai se tusi lea, afai e le o le afioga tonu a le Atua, o le a faavasega ai i la’ua o ni tagata pepelo ma ni tagata taufaaoleole seia oo i le iuga o aso? O le a la le faia lava lena mea! Sa naunau i laua e oti nai lo le faafitia o le faapogai paia ma le moni e faavavau o le Tusi a Mamona” (Jeffrey R. Holland, “Saogalemu mo le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 89).

Faalamalama atu i nai aso a o lumanai le falepuipuiina o Iosefa ma Ailama, a o sauni Ailama e tuua Karefasi, sa ia faitauina le Eteru 12:36–38 (tagai i le MF&F 135:4–5). Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Eteru 12:36–38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fasi fuaitau sa ono faamafanafanaina ai Ailama.

  • O a ni upu ma aoaoga mai lenei mau e te manatu atonu na faamafanafanaina ai Ailama i lenei taimi faigata?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i aafiaga na latou oo i ai i le suesueina o le Tusi a Mamona na tuuina atu ai ia i latou le faamafanafanaga ma le fesoasoani i taimi o faigata. Fai i ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga.

Faamalosiau i tagata aoga e mulimuli i faataitaiga a Iosefa ma Ailama Samita i le faaavanoaina soo lea o taimi e suesue ma manatunatu loloto ai i aoaoga o loo i totonu o le Tusi a Mamona ma faasoa atu i isi a latou molimau faatatau i ai.

Ua faamaturoina Iosefa ma Ailama Samita i le falepuipui i Karefasi.

Faamalamalama atu o Iuni 27, 1844, na tuua ai e Kovana Thomas Ford ia Karefasi ina ia saunoa atu i le Au Paia i Navu. I le aso na muamua atu, na feiloai ai le kovana ma le Perofeta o Iosefa Samita ma folafola atu e na te ave atu Iosefa ma Ailama faatasi ma ia pe a ia tuua Karefasi. Sa iloa e le kovana sa faamata’u mai ni tagata o le a latou ulufaamalosi atu i le falepuipui ma fasiotia pagota, a e sa ia tu’ua ma malaga atu mo Navu e aunoa ma Iosefa ma Ailama, ma lē faataunuu ai lana folafolaga i le Perofeta. E lei leva ona te’a le 5:00 i le afiafi ae siosio loa le falepuipui e se vaega faatupu faalavelave e tusa ma le 100 alii.

Ata
o le potu moe i le Falepuipui o Karefasi
Ata
o tagata faatupu vevesi o loo siomia ma osofaia le Falepuipui o Karefasi

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau i mea na tutupu i le maliu faamaturo, faaali atu ata o loo auina atu faatasi. Faamalamalama atu o le ata muamua o le potu i totonu o le Falepuipui o Karefasi lea sa taofia ai Iosefa ma Ailama Samita, Ioane Teila, ma Willard Richards.

Vaevae le vasega i ni vaega tai toalua i le tai toatolu tagata aoga. Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 44 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni tagata aoga e faitau leotele i a latou vaega mai i le itulau 550, e amata i le parakalafa o loo amata i le “I nai minute mumuli ane …” ma faaauau ai e oo i le faaiuga o le mataupu. Fai i le vasega e vaai faalemafaufau pe o le a se vaaiga pe ana faapea sa latou i ai faatasi ma le Perofeta i le Falepuipui o Karefasi.

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa ma valaaulia tagata aoga e talanoaina nei fesili ma a latou vaega:

O a ni ou lagona a o e manatunatu i le osigataulaga na faia e le Perofeta ma lona uso o Ailama mo a la molimau o le talalelei toe fuataiina?

Faamalamalama atu faapea i le taimi o le osofaiga, pau le manu’a o Willard Richards sa i lona taliga agavale na se’e ai le pulufana. O loo faamaumauina i le talafaasolopito o Iosefa Samita faapea o lenei mea na faataunuuina ai se valoaga na faia e Iosefa Samita muamua atu “o le a oo mai le taimi o le a felelei solo ai pulufana i tafatafa o [Willard Richards] e pei o le timuaisa, ma o le a ia vaai i le pauu o ana uo i le taumatau ma i le agavale, ae o le a leai se masae i lona ofu” (i le Talafaasolopito o le Ekalesia, 6:619). F-1, p. 183).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3 . Fai atu i le vaseg a e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le faaaloaloga na tusia faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita.

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou faailoa maia e faatatau i le sao o Iosefa Samita i le faaolataga o fanau a le Atua? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e talitutusa ma lenei: Ua sili atu mea ua faia e Iosefa Samita mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi nai lo se isi lava tagata sei vagana ai Iesu Keriso.)

  • O a nisi o mea na faia e Iosefa Samita mo lo tatou faaolataga ia e faapitoa le taua ia te oe”? Aisea?

Valaaulia ni tagata aoga e faasoa mai i le vasega a latou molimau o le Perofeta o Iosefa Samita.

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le misiona faaperofeta a Iosefa Samita.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega e sosoo ai i le faitau o le mataupu 45 o le Au Paia: Voluma 1.