Inisitituti
Lesona 13: O Le Malumalu o Katelani


“Lesona 13: O Le Malumalu o Katelani,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 13,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 13

O Le Malumalu o Katelani

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ia Tesema, 1830 na poloaiina ai le Au Paia e faapotopoto atu i Ohaio (tagai MFF 37), ma sa Ia folafola mai mulimuli ane e faapea, o iina o le a “faaeeina [ai i latou] i le mana mai luga” (MFF 38:32). O Tesema 1832, sa poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fai “se fale o le Atua”—o se malumalu—i Katelani (MFF 88:119). E oo ane ia Iuni 1833 e laitiiti lava la latou galuega na fai, ma sa matuai aoaiina ai lava i latou e le Alii (tagai MFF 95:1-3). Ina ua uma ona aoaiina i latou, sa amata loa e le Au Paia ona galulue i le malumalu, lea sa manaomia ai se taumafaiga ma ni ositaulaga maoae. I le aso 21 Ianuari, 1836, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga vaaia o le malo selesitila i totonu o le malumalu na toeitiiti lava mae’a. Sa faapaia e le Perofeta le malumalu i le aso 27 Mati (tagai MFF 109), ae o le aso 3 Aperila, sa faaali mai ai le Alii i totonu o le malumalu ma taliaina o Lona maota (tagai MFF 110:7). Sa faaali mai ai foi Mose, Elaia ma Elia, ma tuuina mai ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Tesema 1832Na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu (tagai i le MFF 88:119).

Amataga o Iuni, 1833Na amata ai e le Au Paia ona fausia le Malumalu o Katelani.

21 Ianuari, 1836Na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga vaaia e uiga i le malo selesitila (tagai MFF 137).

27 Mati, 1836Sa faapaiaina ai e Iosefa Samita le Malumalu o Katelani.

3 Aperila, 1836Na taliaina ai e Iesu Keriso le Malumalu o Katelani, ma na tuuina mai ai e Mose, Elaia ma Elia ki o le perisitua ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 20–21

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua tali atu le Au Paia i Katelani i le poloaiga e fausia se maota o le Atua

Ata
Malumalu o Katelani

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamalamalama atu, o le ata lea o le Malumalu o Katelani. Faamalamalama atu e faapea, sa poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia le Malumalu o Katelani i le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88: 1-126, lea sa maua e le Perofeta o Iosefa Samita ia Tesema 1832.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119 . Fai atu i le vasega e faalogologo mo le ala na faamatalaina ai e le Alii le “fale” po o le malumalu, lea sa Ia poloaiina i latou e fausia.

  • O le a se mea e tulaga ese mai ia te oe i le faamatalaga lenei o le “fale” lea sa poloaiina le Au Paia e fausia?

Faamalamalama atu e faapea, ia Iuni 1833—i le ono o masina talu ona poloaiina le Au Paia i Ohaio e fausia se maota o le Atua—e itiiti lava sa latou gaoioiga sa faia i le fauina o le malumalu. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:3, 8, 11–14 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii e uiga i la latou taumafaiga.

  • I le fuaiupu 3, o le a le fetalaiga a le Alii e uiga i le leai o se alualu i luma o le faagaoioia e le Au Paia o le fauina o le malumalu?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou iloa mai i le fuaiupu 11 e faavae i le folafolaga a le Alii i Lana Au Paia? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: A o tatou tausia poloaiga, o le a tatou maua le mana e fai ai le finagalo o le Alii.)

  • I fuaiupu 13–14, o le a le mea na folafola mai e le Alii e fai e fesoasoani ai i le Au Paia e fausia le malumalu?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele palakalafa nei e lua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le auala sa faataunuu ai e le Alii Lana folafolaga.

“O ni nai aso [talu ona maua mai le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95 ], sa faataunuu ai e le Alii Lana folafolaga, i le tuuina mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili se faaaliga vaaia matagofie lea sa latou vaaia ai fuafuaga auiliili mo le malumalu. Sa faamatalaina e Frederick G. Williams, le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, i se taimi mulimuli ane e faapea: “Na maua e Iosefa [Samita] le afioga a le Alii mo ia e ave ona fesoasoani e toalua o, [Frederick G.] Williams ma [Sini] Rikitone, ma o mai i luma o le Alii, ma o le a Ia faaali atu ai ia te i latou le ata po o le faataitaiga o le fale e tatau ona fausia. Sa matou o ifo i o matou tulivae, ma valaau atu i le Alii, ma sa faaalia mai le fale i se tulaga sa mafai ona matou vaai atu i ai, ma o au sa muamua iloaina. Ona matou vaai uma ai lea faatasi i ai. Ina ua uma ona matou vaai lelei i le tino i fafo o le malumalu, sa foliga mai sa alu ae le fale i o matou luga’ [Frederick G. Williams, na siiina mai e Truman O. Angell, i le Truman Osborn Angell, Autobiography 1884, 14–15, Church Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Salt Lake City, Utah]” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 271).

“O le fesili aupito taua e tasi na taliina i lenei faaaliga vaaia, o le mataupu lea i mea e faaaoga i le fauina o le fale. Sa manatua e Lusi Maka Samita, se fonotaga faamaopoopo lea sa tonu ai o se fale e i ai se auivi o le a taugata tele; o lea sa fautuaina atu ai se fale ogalaau. Sa faamanatu atu e Iosefa ia i latou e faapea, ‘latou te le o faia se fale mo i latou lava po o se isi lava tagata ae o se fale mo le Atua.’ Sa ia faapea atu, ‘Uso e, o le a tatou fausia la se fale mo lo Tatou Atua i ogalaau? Leai, uso e, ua i ai sa’u fuafuaga e sili atu i lo o lena. Ua i ai la’u ata o le maota o le Alii, na tuuina mai e ia lava.’ Sa manatua e Lusi le faapea atu o Iosefa, o lenei ata o le a faaali atu ai ia i latou ‘le eseesega i le va o a tatou fuafaatatau ma ona Manatu.’ Sa ‘fiafia’ le usoga ina ua faamatala atu e Iosefa le fuafuaga atoa, lea sa fuafuaina ai se maota [e fausia] i maa. [Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 14, itulau 1, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia faaleoga.]” (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016],167, po o le history.ChurchofJesusChrist.org).

  • E tusa ai ma nei tala, na faapefea ona faataunuu e le Alii Lana folafolaga e fesoasoani i le Au Paia ia ausia Lona finagalo?

Ata
fausiaina o le Malumalu o Katelani

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona o le fausiaina o le Malumalu o Katelani. Faamalamalama atu e faapea, “i le taumafanafana o le 1833, sa na’o le 150 tagata o le Ekalesia sa nonofo i le eria o [Katelani],” ma sa latou feagai ma le tele o faafitauli a o latou taumafai e fau le malumalu (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” 169).

Vaevae le vasega i ni vaega tai toalua i le tai toatolu tagata aoga. Tuu atu i vaega taitasi se pepa e tufa atu o loo avatu ai i le lesona e uiga i faafatiatamai sa feagai ma le Au Paia i le fauina o le malumalu, ma nisi o auala na latou faatoilaloina ai na faafatiatamai. Fai atu i vaega e faitau faatasi a latou pepa na tufa atu ma talanoa i a latou tali i fesili o loo ia latou pepa na tufa atu.

Pepa e tufa atu 1: Taulimaina o le “Mativa ma Puapuaga”

Sa tusia e Peresitene Heber C. Kimball (1801–68) o le Au Peresitene Sili, o le sa auauna atu i le taimi lea o se sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i lona toe foi atu i Katelani ina ua uma lana misiona i le Iunaite Setete i sasae:

Ata
Heber C. Kimball

“Ina ua ou oo atu i Katelani, sa auai le usoga i le fauina o le maota o le Alii. … Sa i ai le ekalesia i se tulaga o le mativa ma le puapuaga, o se taunuuga o lea mea sa foliga mai sa toetoe ina a le mafai ona faataunuuina le poloaiga [e fausia le malumalu]” (“Extract from the Journal of Elder Heber C. Kimball,” Times and Seasons, Ian. 15, 1845, 771).

Ia Ianuari 1835, sa taunuu atu ai i Katelani ia John Tanner o se tagata o le Ekalesia mai Niu Ioka. Sa sau o ia ona o se uunaiga na ia maua:

“Sa ia maua se uunaiga e ala i se miti po o se faaaliga vaaia i le po, e faapea sa manaomia o ia ma e tatau ona alu vave loa i le Ekalesia i Sisifo. …

“I lona taunuu atu i Katelani sa ia iloa ai, i le taimi sa ia maua ai le uunaiga e tatau ona alu vave loa o ia i le Ekalesia, sa fono ai le Perofeta o Iosefa ma nisi o le usoga i le fono tatalo ma talosagaina le Alii e auina mai ia i latou se uso po o ni uso e i ai ni punaoa e fesoasoani ia i latou e totogi ai le mokesi sa faia i luga o le faatoaga lea ua fausiaina ai le malumalu i luga.

“O le aso na sosoo ma le aso na taunuu atu ai o ia i Katelani, … sa logoina ai [o ia] e faapea, o le mokesi o le faatoaga lea na ta’ua muamua, o le a se’iina [e le faletupe]. Ina ua ona iloa lea tulaga, sa ia nono atu i le perofeta le lua afe tala ma tuu atu i ai se faamatalaga na folafola atu ai o le a toe totogi atu le tupe faapea ma le tului, ma o lea aofaiga sa toe faatau mai ai le faatoaga” (“Sketch of an Elder’s Life,” Scraps of Biography (1883), 12; tagai foi Our Heritage: A Brief History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1996], 34).

Ata
Pepa e tufa atu 1: Taulimaina o le “Mativa ma Puapuaga”

Pepa e tufa atu 2: “Sa Galulue Alii, Tamaitai, ma Faapea Foi Tamaiti ma lo Latou Malosi”

Ata
tagata o loo galulue i le Malumalu o Katelani

“O le tautotogo ma le taumafanafana o le 1834 o ni vaitau faigata mo le fausiaina o le malumalu ona o le toatele o alii i le lotoifale sa o ma Iosefa Samita i Misuri i le Tolauapiga o Isaraelu [Tolauapiga a Siona], ma le faamoemoe e fesoasoani i le Au Paia o e sa tutuli ese e tagata faatupu vevesi mai i o latou fale. O le o ese ai o alii, sa faaauau ai e tamaitai le galuega. O isi sa faia maa, o isi sa tata’ia povi ma tosoina alā, ae o isi sa su’isu’i, miloa, ma lalaga e fai lavalava mo le au galulue” (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 170, po o le history.ChurchofJesusChrist.org).

Sister Eliza R. Snow (1804–87), o le sa avea mulimuli ane ma Peresitene Aoao o le Aualofa, sa nofo i Katelani a o fausia le malumalu ma faamatalaina le faatuatua ma osigataulaga o le Au Paia.

Ata
Eliza R. Snow

“Sa toaitiiti le aofai o le Au Paia, ma o le toatele o i latou sa matuai matitiva lava; ma, pe ana leai le faamautinoaga e faapea na fetalai mai le Atua, ma sa poloai e ao ina fauina se fale i lona igoa, … semanu o se taumafaiga i le fauina o lena Malumalu, i lalo o tulaga sa i ai i lena taimi, ia i latou uma sa aafia ai, e iuvale. …

“Faatasi ai ma si tupe faavae itiiti vagana ai le faiai, ponaivi ma musele, tuufaatasi ma le faatuatuaga le maluelue i le Atua, sa galulue ai tane, ma fafine, e oo lava i fanau ma lo latou malosi[,] … sa taufai ola faautauta [faasoasoa tatau] i le mea sa mafai ai, ina ia mafai ona faaogaina sene taitasi [mo] mea taua” (Eliza R. Snow, i le Eliza R. Snow: An Immortal [1957], 54, 57).

Ata
Pepa e tufa atu 2: “Sa Galulue Alii, Tamaitai, ma Faapea Foi Tamaiti ma lo Latou Malosi”

A ua lava loa se taimi, fai atu i se tagata aoga mai se vaega na suesueina le pepa na tufa atu 1 ma se tagata aoga mai se vaega na suesueina le pepa na tufa atu 2 e fai se aotelega o faamatalaga o loo i a latou pepa na tufa atu mo le vasega. Valaaulia i latou e faamatala mai pe na faapefea ona faatoilalo e le Au Paia ia faafitauli sa latou fetaiai a o latou usitaia le poloaiga e fausia le malumalu. Ona fesili atu lea i le vasega:

  • O le a se taimi na e maua ai le malosi e ausia ai le finagalo o le Alii a o tausia Ana poloaiga?

Ua faapaia e Iosefa Samita le Malumalu o Katelani i le Alii

Faamalamalama atu e faapea, e oo ane ia Ianuari 1836, ua amata ona faaaoga e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi ia vaega na mae’a o le malumalu.

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 21 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai le itulau 233, amata i le parakalafa o loo amata “I le aoauli o le aso 21 Ianuari …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 235 o loo amata i le “O le faatumulia ai i le Agaga …” Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na faaali mai e le Alii i le Perofeta i totonu o le malumalu.

  • E faapefea ona fesoasoani nei faaaliga e uiga i tamaiti laiti ma i latou o e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei, ia tatou malamalama lelei ai i le faamasino tonu, alofa tunoa ma le alofa o le Tama Faalelagi?

Faamalamalama atu o le aso 27 o Mati, 1836, na faapotopoto ai le Au Paia i le Malumalu o Katelani mo lona faapaiaga. Sa faaali mai e le Alii se tatalo o le faapaiaga ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma isi i le aso na muamua atu, ma sa latou lolomiina ai mo le faapaiaga (tagai MFF 109, autu o le vaega).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22 . Fai atu i le vasega e faalogo mo mea na tatalo atu ai le Perofeta o Iosefa Samita i le tatalo o le faapaiaga.

  • E faavae i le fuaiupu 22, o a faamanuiaga e mafai ona tatou maua pe afai tatou te tapuai i le Alii i totonu o le malumalu? (A uma ona tali mai tagata, tusi le mataupu faavae lea i le lauapapa: A o tatou tapuai atu i le Alii i le malumalu, e mafai ona faaauupegaina i tatou i Lona mana, tauave i o tatou luga Lona suafa, maua Lona mamalu, ma i ai agelu e puipuia i tatou.)

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 21 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o faaaliga faaleagaga na muai maua e le Au Paia, aafiaga i le taimi lea, ma ina ua mavae le faapaiaga o le Malumalu o Katelani? (Afai e manaomia, faamatala atu e faapea, e toatele na lagonaina se liligi tele mai o le Agaga, o nisi sa vaai i se ao susulu ma se afi faaniutu i luga a’e o le malumalu, o nisi sa vaai i le Faaola, ae o nisi sa vaai i agelu.)

Ata
Ua afio ifo le Faaola i le Malumalu o Katelani

Faaali atu le ata o loo avatu ai i le lesona. Faamalamalama atu e faapea, i le Aso Sa, 3 Aperila, 1836 —e tasi le vaiaso na mae’a ai le faapaiaga o le Malumalu o Katelani—sa faaali ifo ai le Faaola i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i totonu o le malumalu ma taliaina ai o Lona maota (tagai MFF 110:1–8).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili. Fai atu i le vasega e faalogologo po o ai le isi na faaali ifo ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i lena faamoemoe.

Ata
James E. Faust

“Sa faaali ifo Mose ma tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ki o le faapotopotoina o Isaraelu. Ina ua mavae lea, sa oo mai Elaia, ma tuu mai le talalelei a Aperaamo, fai mai ‘o le a faamanuiaina ia i maʼua ma a maʼua fanau, tupulaga uma mulimuli mai’ [MFF 110:12]. Ina ua uma lea, sa oo mai Elia le perofeta ma tuu mai ia i laua ki o lenei tisipenisione, e aofia ai le mana o faamauga, e fusia ai i le lagi mea e fusifusia i le lalolagi i totonu o malumalu [tagai MFF 110:13–16]. O le mea lea, sa tuuina mai ai e perofeta o tisipenisione ua mavae a latou ki i le Perofeta o Iosefa Samita i lenei, le ‘tisipenisione o le atoatoaga o taimi’ lea na saunia ai le Aposetolo o Paulo i a Efeso [Efeso 1:10]” (James E. Faust, “O Le Toefuataiina o Mea Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 62).

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai i tatou i aso nei i ki o le perisitua na tuuina atu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i totonu o le Malumalu o Katelani? (Mo se faataitaiga, atonu e ta’ua e tagata aoga le mana o faamauga lea na toefuataiina mai e Elia e fusia pe faamau ai taitoalua ma tagata amiotonu o aiga i le tasi ma le isi mo le faavavau.)

Tagai i le mataupu faavae o loo i le laupapa: “A o tatou tapuai atu i le Alii i le malumalu, e mafai ona faaauupegaina i tatou i Lona mana, tauave i o tatou luga Lona suafa, maua Lona mamalu, ma i ai agelu e puipuia i tatou.” Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai i le vasega e faalogologo po o le a le ituaiga mana e mafai ona tatou maua pe afai tatou te tapuai i le Alii i le malumalu.

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“I le maota o le Alii, e mafai ona faia faaeega paia o tagata faamaoni o le Ekalesia ‘i le mana mai luga’ [MFF 95:8], o le mana e mafai ai ona tatou tetee atu i faaosoosoga; faamamalu feagaiga, usitai i poloaiga a le Alii, ma tuuina atu molimau faamaoni ma le le fefefe o le talalelei i aiga, uo, ma tuaoi” (Joseph B. Wirthlin, “Cultivating Divine Attributes,” Ensign, Nov. 1998, 27).

Valaaulia le tagata aoga e mafaufau loloto i auala ua faamanuiaina ai i latou i le mana a o latou tapuai i totonu o le malumalu. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou manatu i le vasega. (Faamanatu atu ia i latou e aua nei faasoa maia ni mea e patino tele pe paia.) Atonu foi e te manao e faasoa atu sou aafiaga po o lau molimau.

Uunaia tagata aoga e tapuai i le Alii i le malumalu i le tele e mafai ona faatagaina ai e o latou tulaga ina ia mafai ai ona faaauupegaina i latou i Lona mana.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 22-23 o le Au Paia: Voluma 1.

Ata
Pepa e tufa atu 1: Taulimaina o le “Mativa ma Puapuaga”
Ata
Pepa e tufa atu 2: “Sa Galulue Alii, Tamaitai, ma Faapea Foi Tamaiti ma lo Latou Malosi”