Inisitituti
Lesona 23: O le Tusi i a Wentworth, o le Tusi a Aperaamo, ma le Faateteleina o le Tetee i Ilinoi


“Lesona 23: O le Tusi i a Wentworth, o le Tusi a Aperaamo, ma le Faateteleina o le Tetee i Ilinoi,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 23,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 23

O le Tusi i a Wentworth, o le Tusi a Aperaamo, ma le Faateteleina o le Tetee i Ilinoi

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le tali atu i se talosaga a Ioane Wentworth, o se faatonu o se nusipepa i Chicago, na vaavaaia ai e Iosefa Samita le tusiaina o se tusi na otootoina ai le talafaasolopito ma talitonuga o le Ekalesia. O lena tusi, lea na ta’ua mulimuli ane o le Tusi i a Wentworth, sa lomiaina i le aso 1 o Mati, 1842, i le lomiga o le nusipepa a le Ekalesia o le Times and Seasons. Ia Mati ma Me o le 1842, na lomiaina ai le faaliliuga a Iosefa Samita o le tusi a Aperaamo i lomiga o le Times and Seasons. O Me 1842, na tapeina ai le igoa o John C. Bennett mai le Ekalesia ona o le solia [o le tulafono] o le mulilua ma ni tamaitai se toatele. Sa faatauvelo atu ai John C. Bennett e faasaga i le Ekalesia ma le Perofeta e ala i ni osofaiga o faasologa o tusitusiga, e aofia ai se tuuaiga pepelo e faapea, na faamatua’ia e Iosefa Samita se taumafaiga e tagatavale ai le sa avea muamua ma kovana o Misuri o Lilburn W. Boggs. Ina ua uma ona talosagaina e Lilburn W. Boggs ina ia toefaafoi mai Iosefa Samita i Misuri, sa faamalosia le Perofeta e faaalu ni masina e lafilafi solo ai ina ia aloese ai mai le pu’efaapagotaina o ia ma avatu i Misuri e faamasino ai. Ao lafilafi solo, sa tusi atu ai e Iosefa Samita ni tusi se lua i le Au Paia lea na aofia ai faatonuga faaopoopo e faatatau i le papatisoga mo e ua maliliu (tagai MFF 127–28). Na tuuina atu mulimuli ane e le Perofeta o ia lava i leoleo ma na faate’aina ai mai le puega faamalosi.

Mati 1842Na lolomiina ai le Tusi i a Wentworth Letter i le Times and Seasons.

Mati ma Me 1842Na lolomiina ai le tusi a Aperaamo i le Times and Seasons.

6 Me, 1842Sa taumafai ai se osopuna e fasioti lē sa avea muamua ma kovana o Misuri o Lilburn W. Boggs.

11 Me, 1842Na tape ai le igoa o John C. Bennett ona o le mulilua.

Aokuso–Tesema 1842Sa faaalu e Iosefa Samita se taimi e lafilafi ai ina ia le puea ai ona o moliga pepelo e fesootai ma le taumafaiga e tagatavale ia Lilburn W. Boggs.

6 Ianuari, 1843Na faate’aina ai Iosefa Samita mai le puega faamalosi.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 38–39

Faamatalaga: E ui o faitauga a tagata aoga mo le lesona lenei o mataupu 38–39 o le Au Paia: Voluma 1, o le lesona lenei e aofia ai faamatalaga mai le mataupu 37 o le Au Paia: Voluma 1.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua lomia e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi i a Wentworth

Ata
Ioane Wentworth

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamatala atu o le ata lea o Ioane Wentworth, o le sa avea ma faatonu o le nusipepa o le Chicago Democrat i le 1842. Sa talosagaina e Ioane Wentworth ia Iosefa Samita e tuuina atu ia te ia se ata faataatia po o se otootoga o le talafaasolopito ma le faatuatua o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 437).

  • Afai na talosagaina oe e tuuina mai se otootoga o le talafaasolopito ma le faatuatua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o a ni mea na tutupu ma ni talitonuga o le a e faaaofia ai? Aisea?

Faamalamalama atu e faapea, i le tali atu i le talosaga a Ioane Wentworth, na tali atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ma le mea ua lauiloa o le Tusi i a Wentworth, lea sa ia lolomia ia Mati 1842 i le nusipepa a le Ekalesia o le Times and Seasons.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele palakalafa nei e lua. Fai atu i le vasega e faalogo mo mea na faaaofia e le Perofeta o Iosefa Samita i le Tusi i a Wentworth.

“O le Tusi i a Wentworth e matua maoae lona taua i le Au Paia o Aso e Gata Ai. O se uluai tala lea na tusia e Iosefa Samita e molimau mai ai i lona valaauga paia mai le Atua, o ana faaaliga, ma ana talaiga ma aoaoga. O loo toe faamatala mai ai le tulai mai ma le tuputupu ae o le Ekalesia ma sauaga o le Au Paia. O loo i ai folafolaga valoia o le faamanuiaina i le lumanai o le Ekalesia i le lalolagi i lalo o le aao laveai o Ieova Silisili. O loo i ai foi ni faamatalaga taua e le o maua i se isi lava vaega o aoaoga a le Perofeta, o loo aofia ai ma se faamatalaga o papatusi auro ma se otootoga o le aotelega o le Tusi a Mamona. O le vaega sili ona taua, o le taimi muamua lea na lomiaina ai e Iosefa Samita lava ia se tala o lana Uluai Faaaliga.

“I le faaiu ai i tautinoga e 13 o aoaoga faavae o le Ekalesia lea ua taua nei o Mataupu Faavae o le Faatuatua, ua tulai mai ai o se molimau mamana i le valaauga paia o le Perofeta o Iosefa Samita” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 437).

Faamalamalama atu e faapea, o le Tusi i a Wentworth ua lomiaina atoa i le Tusi Lesona a le Tagata Aoga O Le Penina Tau Tele (2017), lea o loo maua i le Polokalama [Initoneti] o le Gospel Library.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le Tusi i a Wentworth. Fai i le vasega e faalogologo mo mea na valoia e Iosefa Samita e uiga i le galuega a le Alii.

Ata
Iosefa Samita

“Ua faatuina le Tulaga o le Upumoni; e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega mai le alualu i luma; e ono tula’i mai sauaga, e ono tuufaatasia tagata faatupu faalavelave, e ono faapotopotoina vaegaau, e ono taufaasese tuua’iga, ae o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le manino, mamalu, ma le tutoatasi, seia oo ina so’o uma ai konetineta, ma asiasi atu i atunuu uma, ma aofia ai ma lou mama, lagonaina e taliga uma, seia oo ina faataunuuina faamoemoega, o le Atua ma seia oo ina fetalai mai le Ieova Silisili ese, ua mae’a le galuega” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 444).

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: E leai se lima eleele e mafai ona taofia le galuega a le Atua mai le alualu i luma.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “e leai se lima eleelea” e mafai ona taofia le galuega a le Atua mai le alualu i luma? (Afai e tatau ai, fesoasoani ia malamalama tagata aoga o le fasifuaitau “lima eleelea” e faasino i taumafaiga a tagata taitoatasi o e e le’i tofiaina pe faatagaina e le Atua.)

  • O a ni faataitaiga mai le talafaasolopito o le Ekalesia e faapupula ai lenei upumoni?

  • O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e te iloa ai e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega a le Atua mai le alualu i luma?

Molimau atu o le galuega o le faaolataga a le Atua—lea e ausia e ala i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai—o le a faaauau ona alualu i luma seia oo ina salalau atu i le lalolagi atoa.

Ua lomiaina le faaliliuga a Iosefa Samita o le tusi a Aperaamo

Ata
pepa ofevai faaAikupito

Faaali atu le ata o loo i le lesona ma faamatala atu e faapea, o se ata lea o se vaega o le pepa ofevai na aumai ai le ata numera 1 o loo i le tusi o Aperaamo. Faamalamalama atu, i le 1835, ina ua faapotopotoina le Au Paia i Katelani, Ohaio, “na taunuu atu ai se tagata faipisinisi na igoa ia Mikaele Chandler i le laumua o le Ekalesia … ma ni mami se fa ma ni tusitaai o pepa ofevai.” I le taimi lea, sa “fealuai taamilo ai Mikaele Chandler ma ni faatufugaga a Aikupito anamua ma tapa se totogi o tagata asiasi e matamata i ai.“ (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics topics.ChurchofJesusChrist.org.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le talafaasolopito a Iosefa Samita:

“Sa faatauina e nisi o le Au Paia i Katelani ia Mami ma Pepa Ofevai … ma i le avea ai o [W. W.] Phelps ma [Oliva] Kaotui, o ni tusiupu, na amataina ai… le faaliiuga o nisi o faailoga po o osiosiga, ma o le mea na matou olioli tele ai, na maua ai o se tasi o taaiga na i ai tusitusiga a Aperaamo; ae o le isi o tusitusiga a Iosefa o Aikupito” (Manuscript History of the Church, vol. B-1, p. 596, josephsmithpapers.org).

  • Aisea e te manatu sa olioli ai ma fiafia le Au Paia ina ua latou maua nei tusitusiga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele palakalafa nei e lua.

“Sa galue Iosefa Samita i le faaliliuga o le tusi a Aperaamo i le vaitaimi o le taumafanafana ma le tautoulu o le 1835, o le taimi tonu lea na ia faamaeaina ai pe a o le mataupu muamua ma se vaega o le mataupu e lua. O loo ta’ua i lana apitalaaga e uiga i le faaliliuga o pepa ofevai i le tautotogo o le 1842, ina ua uma ona toe siitia atu le Au Paia i Navu, Ilinoi” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

“Na amata e Ioane Teila ma Uilifoti Uitilafi le lolomiina o le faaliliuga a le perofeta o le tusi a Aperaamo i lomiga o Mati 1842 o le Times and Seasons. A o faitau e le Au Paia le faamaumauga, sa matuai fiafia i latou i le iloaina o upumoni fou e uiga i le foafoaga o le lalolagi, o le faamoemoega o le olaga, ma le taunuuga e faavavau o fanau a le Atua. Na latou aoaoina foi na i ai ia Aperaamo le Urima ma le Tumema ma sa talanoa faafesagai o ia ma le Alii. Sa latou faitau ai, o le lalolagi ma mea uma o i ai, na faatulagaina mai anomea sa i ai ina ia faataunuu ai le faaeaga o le fanau agaga a le Tama” (Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 446).

  • O a ni auala ua tuuina mai ai e le tusi a Aperaamo ni faamaoniga atili o le valaauga o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua?

Ua feagai Iosefa Samita ma le Au Paia ma le faateleina o le tetee i Ilinoi

Ata
John C. Bennett

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamatala atu, o se ata lea o John C. Bennett.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 35 ma le 38 o le Au Paia: Voluma 1, o a ni tofiga sa i ai ia John C. Bennett i Navu? (Sa fai o ia ma pulenuu o Navu ma taitai au sili o le Vaega a Navu, o se iunite o le fitafita i le lotoifale. Sa auauna foi o ia o se Peresitene Fesoasoani i le Au Peresitene Sili.)

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili. Valaaulia se tagata aoga e faitaua leotele.

Ata
James E. Faust

“O nisi o tagata e faia matapulepule o le amiolelei ma le amiotonu i fafo, ae ola i ni olaga o le taufaasese, e talitonu … e mafai ona latou ola i se olaga e itulua [faafoliga] ma e le mafai ona iloa [e se isi]” (James E. Faust, “The Enemy Within,” Ensign, Nov. 2000, 46).

  • O a ni auala e faatatau ai lenei faamatalaga i amioga a John C. Bennett? (Pe a manaomia, faamanatu atu i tagata aoga, na faatosina faalilolilo e John ia nisi o tamaitai i Navu ma solia ai le tulafono o le mulilua ma i latou. Sa ia faaseseina ma pepelo i nei tamaitai e ala i le “ta’ua o lana faiga o le ‘faigaavā faaleagaga’ … [ma] faamautinoa atu ia i latou e faapea, na faatagaina e Iosefa [Samita] ia amioga faapea” [Au Paia: Voluma 1, 457]).

Faamatala atu, i le aso 11 o Me, 1842, na tape ai le igoa o John C. Bennett ona o le mulilua.

  • E faavae i lau faitauga o mataupu 38–39 o le Au Paia: Voluma 1, o le a le mea na faia e John C. Bennett ina ua uma ona tapeina lona igoa? (Afai e manaonia, faamalamalama atu, sa amata ona ia tusia ni tusi i se nusipepa lauiloa i Ilinoi na tuuaia ai le Perofeta i ni soligatulafono ma agasala eseese.)

Ata
Lilburn W. Boggs

Faaali atu le ata o loo i le lesona o le sa avea muamua ma kovana o Misuri o Lilburn Boggs. Faamalamalama atu, ia Me 1842, sa faamanualia ai o ia i se taumafaiga faaletagatavale. O fili o le Perofeta, e aofia ai John C. Bennett, sa tuuai seseina Iosefa Samita i le fuafuaina o le osofaiga. Sa talosaga Lulburn Boggs i le na sui atu ia te ia, le kovana o Misuri o Thomas Reynolds, e talosaga ina ia pu’e e leoleo o Ilinoi le Perofeta ma faafoi mai o ia i Misuri e tulai ai i le faamasinoga. Sa malilie leoleo Ilinoi i le talosaga ma saili ai e pu’e Iosefa Samita. O le talitonu ai na lamatia lona ola, sa faapea ona lafilafi solo ai le Perofeta i le amataga o Aokuso 1842. O le aso 31 o Aokuso, na sau ai i fafo le Perofeta mo se taimi le tumau mai lona lafitaga ina ia o faatasi ma lona faletua o Ema i se faatasiga a le Aualofa.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) . Fai i le vasega e faalogologo mo le saunoaga a le Perofeta i le faatasiga a le Aualofa e uiga i le tetee ma sauaga sa feagai ma ia.

Ata
Iosefa Samita

“Ua maoae taumafaiga ua faia e o tatou fili ina ia auina atu a’u i Misuri e faaumatia ai lo’u ola; ae ua faalavelavea lo latou ala e le Atua, ma ua latou le i mafai lava ona faatunuuina lo latou faamoemoe. Ua fesoasoani mai le Atua ia te a’u ou te aloese mai o latou lima. …

“… O o’u lagona i le taimi lenei e faapea, e pei ona faasaoina a’u e le Alii Silisili Ese seia oo mai i le aso, o le a Ia faaauau pea foi ona faasaoina a’u, e ala i le faatuatua faatasi ai ma tatalo a le Au Paia, seia oo ina matua atoatoa ona faataunuuina la’u misiona i lenei olaga, ma maumaututu ona faatuina le augatupulaga o le atoaga o le perisitua i aso e gata ai, ma e le mafaia lava e mana uma o le lalolagi ma seoli ona manumalo i ai” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 522531).

  • O le a le mea na aoao atu e le Perofeta o Iosefa Samita i le pogai na le faamanuiaina ai ona fili?

  • E faapefea ona faaalia e aoaoga a le Perofeta le upumoni e faapea, e leai se lima eleelea e mafai ona taofia le galuega a le Atua mai le agai i luma?

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 3 o Setema, 1842, sa i ai o ia i le fale ae o atu i totonu o lona fale ni alii faaaupegaina se toalua ma se leoleo mai Ilinoi e pu’e o ia ma ave atu i Misuri. Sa sola ese le Perofeta e aunoa ma le iloaina, ma lafi i le fale o lana uo Edward Hunter. A o lafi ai iina, sa tusi ai e Iosefa ni tusi se lua o loo i ai ni faatonuga i le papatisoga o e ua maliliu. O nei tusi o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127–28.

Tusi ia mau faasino ma fesili nei i luga o le laupapa:

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19, 22

  • O le iloa ai o faigata na oo ia Iosefa Samita i lenei taimi o lona olaga, o a ni upu po o ni fasifuaitau mai nei fuaiupu e tulaga ese ia te oe?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i nei fuaiupu e uiga i le mea e mafai ona tupu pe a tatou manatua le pogai matagofie o le talaelei?

Vaevae tagata aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu. Valaaulia tagata aoga e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:19, 22 ma talanoa i a latou tali i fesili o loo i le laupapa. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tagata aoga e lipoti mai a latou tali i le vasega. E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se mataupu faavae e pei o lenei: O le manatuaina o le pogai matagofie o le talalelei e mafai ona tuuina mai ia i tatou le lototele e agai ai i luma i le faatuatua i taimi faigata. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i ni aafiaga mai o latou olaga, na faapea ona manatua ai le pogai matagofie o le talalelei, ma tuuina atu ia i latou le lototele e agai ai i luma i le faatuatua i taimi faigata. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga i le vasega.

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa, ma valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i a latou apitalaaga o suesuega:

  • O le a se mea o le a e faia e manatua lelei ai le pogai matagofie o le talalelei e fesoasoani e te agai ai i luma i le faatuatua i taimi faigata?

Faamalamalama atu, sa silafia e Iosefa Samita e le mafai ona ia taitaia lelei le Ekalesia ma tausi lona aiga a o tumau ai pea ona lafilafi. Ia Tesema 1842, sa ia tuuina atu ai o ia lava ma sa aveina i Springfield, Ilinoi, mo le faamasinoina. Ina ua mae’a finauga tetee a loia, na tonu ai ia Faamasino Nathaniel Pope, sa leai se faamaoniga na i ai Iosefa i Misuri i le taimi na taumafaia ai le fasiotiga o Kovana Boggs, ma e tatau ona faasaoloto ia Iosefa (tagai “Court Ruling, 5 January 1843,” Appendix 1, Document 11, 127–39, josephsmithpapers.org).

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni sa faailoa mai i lenei lesona, ma faamalosiau i tagata aoga e faatino na upumoni.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega i le faitauina o mataupu 40-41 o le Au Paia: Voluma 1.