Inisitituti
Lesona 5: Toefuataiga o le Perisitua ma Molimau o le Tusi a Mamona


“Lesona 5: Toefuataiga o le Perisitua ma Molimau o le Tusi a Mamona,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 5,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 5

Toefuataiga o le Perisitua ma Molimau o le Tusi a Mamona

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 15 o Me, 1829, sa o atu ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le togavao i Harmony, Penisilivenia, e fesili atu i le Alii pe faapefea ona laua “maua faamanuiaga o le papatisoga ma o le Agaga Paia” (Oliver Cowdery, sii mai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 79). O le tali i le la tatalo, na oo mai ai Ioane le Papatiso ma tuuina atu i o laua luga le Perisitua Arona. O se taimi mulimuli ane, na faae’e atu ai e Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane le Perisitua Mekisateko i luga o Iosefa ma Oliva. A o faateteleina sauaga i Harmony, Penisilivenia, sa malaga atu Iosefa ma Oliva i Feiete, Niu Ioka, lea sa latou nonofo ai ma le aiga o Ptia Uitimera le Matua, ma faaauau ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona. I le faataunuuga o le folafolaga a le Alii, na faaali atu ai e le agelu o Moronae ia papatusi auro ia Oliva Kaotui ,Tavita Uitimera, ma Matini Harisi i Feiete. Mulimuli ane, na faaali atu ai e Iosefa Samita ia papatusi auro i isi tamalii e toavalu i Manchester, Niu Ioka.

15 Me, 1829Na faaee mai ai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Me--Iuni 1829Na faaee mai ai e Peteru, Iakopo ma Ioane le Perisitua Mekisateko ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Amataga o Iuni 1829Na taunuu ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, e faaauau ai ona faaliliu le Tusi a Mamona.

Iuni 1829Na faaali atu ai e Moronae ia papatusi auro i Molimau e Toatolu.

Iuni 1829Na faaali atu ai e Iosefa Samita ia papatusi auro i Molimau e Toavalu.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 7

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua Toefuatai mai le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko

Faaali atu le fesili lenei: O a ni auala o le a ese ai o tatou olaga pe afai tatou te le’i maua le mana ma faamanuiaga o le perisitua?

Fai i tagata aoga e mafaufau lololoto ia latou tali i lenei fesili. Mafaufau e fai atu ni tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai i le vasega a latou tali pe afai e le afaina ia i latou le faia.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 7 o le Au Paia: Voluma 1, o le a le mea na taitai atu ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e tatalo ma ole atu i le Alii e uiga i le pule o le perisitua?

Ata
o le togalaau o laau i Harmony, Penisilivenia

Afai e manaomia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama, a o faaliliu e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Tusi a Mamona ia Me 1829, na la tau ai i le tala i le auaunaga patino a le Faaola i sa Nifae. Sa iloa ai e Iosefa ma Oliva, na tuuina atu e le Alii le pule i Ona soo e fai ai le sauniga o le papatisoga mo le faamagaloina o agasala. O lenei pule, na aveesea mai i le lalolagi ona o le liliuese.

Faaali atu le ata lenei, ma faamatala atu o loo faaalia ai se togalaau o laau i tafatafa o le fale o Iosefa Samita i Harmony, Penisilivenia, o le eria lea na o Iosefa ma Oliva e tatalo ai.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Oliva Kaotui. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le mea faapitoa na tatalo ai Oliva ma Iosefa.

Ata
Oliva Kaotui

“Na tuuina atu o ma agaga i le tatalo faatauanau … ia iloa pe faapefea ona ma mauaina faamanuiaga o le papatisoga ma le Agaga Paia, e tusa ai ma le tofiga paia mai le Atua, ma na ma saili ai ma le filiga mo le aia a tamā ma le pule o le perisitua paia, ma le mana e faatinoina ai” (Oliva Kaotui, sii mai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 79–80).

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68-74. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali mai le tatalo a Iosefa ma Oliva.

  • E faavae i mea na tutupu ma upu a Ioane le Papatiso, o a ni upumoni e mafai ona tatou faailoa mai e uiga i le Perisitua Arona? (Atonu e tuu mai e tagata aoga nai tali sa’o, e aofia ai ma lenei: Na faaee mai ai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. O le Perisitua Arona “e umia ki o auaunaga a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala” [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:69; tagai foi MFF 13:1].)

Ata
Vaitafe o Sasikuana

Faaali atu le ata lenei, ma faamatala atu o loo faaalia ai se auvai o le Vaitafe o Sasikuana e lata i le mea na papatiso ai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faalogologo mo le mea na tupu i se taimi puupuu ane ina ua uma ona toefuatai mai le Perisitua Arona.

“Sa fetaomi pea i luma [Iosefa Samita ma Oliva Kaotui] i le la galuega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Ae e le i mauaina e le Perofeta se faamanuiaga taua—lea sa tatau ai a o le i faatuina e ia le Ekalesia, faatulagaina tofi ma korama perisitua, ma faaee atu le mea foaifua o le Agaga Paia. E manaomia lona mauaina o le Perisitua Mekisateko. Sa tatau ona ia mauaina le Perisitua Mekisateko.

“E pei ona folafolaina mai e Ioane le Papatiso, na tuuina mai lenei faamanuiaga ia Iosefa ma Oliva i se taimi e le i umi talu ona laua mauaina le Perisitua Arona. O Aposetolo anamua o Peteru, Iakopo, ma Ioane na faaali mai ia i laua i se nofoaga filemu i talaane o le Vaitafe o le Susquehanna ma faaee le Perisitua Mekisateko i o laua luga. Na mulimuli ane tautino mai e Iosefa na ia faalogo i ‘le leo o Peteru, Iakopo, ma Ioane i le vao i le va o Heremoni, i le itumalo o Susquehanna ma Colesville i le itu malo o Broome, i le vaitafe o le Susquehanna, ua ta’utino mai o ia i latou lava ki o le malo, ma le augatupulaga o le atoatoaga o aso!’ (MFF 128:20)” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 101).

  • Aisea na tatau ai ona toefuataiina mai le Perisitua Mekisateko?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na tautino mai e le Alii e uiga i le asiasiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

  • O le a le mea na tautino mai e le Alii e uiga i le asiasiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui? (Pe a manaomia, faasino atu o le fasifuaitau, “o e na Ou faauuina ai oulua” i le fuaiupu 12 e faatatau i le faaeega o le Perisitua Mekisateko. Fesoasoai i tagata aoga ia faailoa le upumoni lenei: O Peteru, Iakopo, ma Ioane na faae’eina le Perisitua Mekisateko ma ki o le malo i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.)

Faailoa atu e faapea, sa faafia ona molimau mai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o Peteru, Iakopo ma Ioane na faaeeina le Perisitua Mekisteko i o laua luga, e ui ina la te le’i faamaumauina le aso tonu na tupu ai lea mea. Peitai, o faamaoniga anamua ua fautua mai ai na tupu a le o Me o Iuni o le 1829, faapea ma nisi o faamaoniga na fautuaina mai o le ogatotonu e oo i le faaiuga o Me, atonu o le vaitaimi lea (tagai Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Dec. 1996, 30–47; tagai foi The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], xxxviii–xxxix).

Valaaulia tagata aoga e faaalu sina taimi e tusi ai i lalo nisi o auala ua faamanuiaina ai i latou po o o latou aiga ona o le toefuataiga o le perisitua. Fai atu i tagata aoga e faasoa atu i se tagata o le vasega mea na latou tusia. Atonu foi e te manao e faasoa puupuu atu lau molimau e uiga i le toefuataiga ma le taua o le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko.

Sa siitia atu Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i Faiete, Niu Ioka, e faaauau ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Faamalamalama atu, sa faaauau e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ona faaliliu le Tusi a Mamona, ma sa faateteleina le feita o tagata i Harmony, Penisilivenia ia i la’ua. Sa tusi atu Oliva i lana uo o Tavita Uitimera, e uiga i lana molimau i le galuega ma faafitauli na feagai ma i laua ma Iosefa a o [galulue i le] faaliliuga. Faatasi ai ma le faamalosiau a lona tama o Pita Uitimera le Matua, na valaaulia ai e Tavita ia Iosefa ma Oliva latou te nonofo i Feiete, Niu Ioka, a o la faamaeaina le faaliliuga. Ina ua siitia atu Iosefa ma Oliva (ma Ema i se taimi mulimuli ane) i le maota o Uitimera i Feiete, Niu Ioka, sa faapea ona faaopoopo ai le mamafa ma le popole ia Maria Uitimera, le tina o Tavita. Na pisi tele le faiga o feau i le fale, ma o le au fai atu fou na faaopoopoina ai le tele o ana feau e fai.

  • E faavae i lau faitauga o le Au Paia: Voluma 1, o le a le aafiaga na maua e Maria na faapea ona tuumamaina ai lana avega? (Sa faaali mai Moronae ia te ia ma faaali atu ia te ia papatusi auro.)

  • O le a sou manatu, sa faapefea e lenei aafiaga ona fesoasoani ia Maria e onosaia ai ana avega ma popolega?

Faaali atu le tala lenei a Tavita Uitimera, o le na faamatalaina se taimi na le gafatia ai e le Perofeta ona faaliliu. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lea.

Ata
Tavita Uitimera

“O se tasi o taeao a o sauni atu [Iosefa] e faaauau le faaliliuga, sa i ai se mea na tupu i le fale ma na le fiafia ai o ia. O se mea na faia e lona faletua o Ema. Sa ma o atu ma Oliva i le fogafale i luga, ma sa sau mulimuli ane Iosefa e toe faaauau le faaliliuga, ae sa le mafai ona ia faia se mea. Sa le mafai ona ia faaliliuina se upu se tasi. Sa toe alu o ia i lalo, ma alu atu i fafo i le togalaau ma tatalo atu i le Alii; sa aluese atu [o ia] pe tusa ma se itula, [ona] toe foi mai [lea o ia] i le fale, ma talosagaina le faamagaloga a Ema ona toe sau ai lea i luga i le mea sa ma i ai ma toe faaauau ai ma le lelei le faaliliuga” (David Whitmer, sii mai i le B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:131).

  • Aisea e te manatu sa le mafai ai e Iosefa ona faaliliu a o le fiafia ia Ema?

Faaali atu le faaiuga lenei o le tala a Tavita Uitimera, ma valaaulia se tagata aoga na te faitaua leotele:

Ata
Tavita Uitimera

“E leai se mea e mafai ona faia e [Iosefa Samita] seiiloga na lotomaualalo ma faamaoni o ia” (David Whitmer, sii mai i le B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:131).

  • E ono mafai faapefea e lenei tala ona faamalosi lau molimau e faapea, na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua?

Na vaai Molimau e Toatolu ma le Toavalu i papatusi auro ma molimau i le moni o le Tusi a Mamona.

Faailoa atu i tagata aoga e faapea, e le’i atoa se masina talu ona siitia atu Iosefa Samita i Feiete, Niu Ioka, ae “musuia Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi, i se manaoga musuia ia avea ma molimau faapitoa e toatolu” (MFF 17, autu o le vaega) Sa latou aioi atu i le Perofeta mo le avanoa e avea ai ma molimau vaaitino i papatusi auro. Sa latou aoaoina i se taimi na muamua atu mai le faaliliuga o le Tusi a Mamona e faapea, e toatolu molimau o le a atofaina e vaai i papatusi (tagai i le 2 Nifae 27:12; Eteru 5:2–4; tagai foi MFF 5:11–15). Na fesili le Perofeta i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17.

Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1-6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii i nei alii e toatolu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 3, o le a le tiutetauave o le a i ai i nei alii e toatolu pe a uma ona latou vaai i papatusi?

  • E faavae i le poloaiga a le Alii i le fuaiupu 3, o le a lo tatou tiutetauave pe a uma ona tatou maua o se molimau o le upumoni? (A uma ona tatou maua se molimau o le upumoni, ua i ai sa tatou tiutetauave e molimau atu i isi e uiga i le upumoni. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Fai atu i tagata agoa e su’e le mataupu 7 i le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai itulau 73, e amata i le parakalafa o loo amata i le “I se taimi mulimuli ane o lena aso, sa taitai ai e Iosefa …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau e 74 o loo amata i le “’Ua lava lea! ’Ua lava lea! …” Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le molimau na maua e nei alii e toatolu.

  • O a ni auala na maua ai e Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi se molimau faamaonia i le moni o le Tusi a Mamona i lenei taimi.

Ta’u atu i tagata aoga, ina ua uma lenei aafiaga matagofie, sa toe foi atu Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu i le maota o Uitimera. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei na tusia e le tina o le Perofeta, o Lusi Maka Samita.

Ata
Lusi Maka Samita

“Sa toe foi mai [Iosefa ma Molimau e Toatolu] i le fale, … [ae o le] Faletua o Uitimera, [ma] ma’ua ma le Susuga a Samita, sa matou saofafai i totonu o se potumoe. … Ina ua sau Iosefa i totonu sa ia faapau ifo i o’u autafa. ‘Tama! Tina!’ sa ia fai mai ai. ‘E te lua le iloa lo’u fiafia tele; ua finagalo le Alii e faaali atu papatusi i isi tagata e [toatolu] e ese mai ia te a’u. Na latou vaai foi i se agelu ma o le a tatau ona molimau atu i le [moni] o le mea ua ou fai atu ai, aua ua latou iloa mo i latou lava ou te le fealuai e faasese i tagata, ma ua ou lagonaina e pei lava ua matuu atu se avega matautia lea na toetoe lava a le mafai ona ou onosaia, … ma ua olioli ai lo’u agaga aua ua le o toe tuua toatasi atoa lava au i le lalolagi” (i le Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 8, page 11, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le faamataitusi lapopoa ma faasa’oga).

  • O a ni auala o le a le toe “tuua toatasi atoa ai i le lalolagi” ia Iosefa Samita?

  • Aisea e te manatu, sa matuai faamama avega ai ia Iosefa le i ai o isi molimau e toatolu?

Faamalamalama atu, i le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii ia “molimau atu sa [latou] vaai i [papatusi]” (MFF 17:5), na tuuina mai ai e Molimau e Toatolu le “O Le Mau a Molimau e Toatolu,” lea ua faaaofiaina i kopi uma ua lomiaina o le Tusi a Mamona talu mai lona lolomiga i le 1830. Mulimuli ane, sa tapeina igoa o nei alii uma mai le Ekalesia ona o le liliuese o le tagata lava ia. Mulimuli ane, na toe papatisoina ai Oliva Kaotui ma Matini Harisi i le Ekalesia, ae sa le’i toe foi mai lava Tavita Uitimera i le Ekalesia.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B Eyring o le Au Peresitene Sili:

Ata
Henry B. Eyring

“E lei teenaina lava e molimau e toatolu la latou mau e uiga i le Tusi a Mamona. Latou te lei mafaia aua sa latou iloa e moni. Sa latou faia ni osigataulaga ma feagai ma faigata e sili atu nai lo mea ua iloa e le toatele o tagata. … Sa latou faaauau pea ona faamautuina le mea na latou vaai ma faalogo i ai i lena aafiaga ofoofogia, i le gasologa o vaitaimi uumi o le o ese mai le Ekalesia ma mai ia Iosefa, sa faateteleina ai le malosi o le latou molimau” ((Henry B. Eyring, “O Se Molimau Malosi i le Misiona a le Perofea o Iosefa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 90).

  • E faapefea e le iloa sa faaauau e Molimau e Toatolu ona faamautuina la latou molimau e ui lava ina sa tapeina o latou igoa mai le Ekalesia, ona atili malosi ai la latou molimau?

Faamalamalama atu e faapea, e toavalu isi tamalii na filifilia e vaai ma molimau atu e uiga i papatusi. Valaaulia se tagata aoga e aotele mai la latou faitauga o le Au Paia: Voluma 1 le aafiaga o Molimau e Toavalu. (Pe a manaomia, e mafai ona e valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le “O Le Mau a Molimau e Toavalu” o loo i le amataga o le Tusi a Mamona.)

  • E faapefea ona ese le aafiaga a Molimau e Toavalu mai le aafiaga a Molimau e Toatolu?

  • O le a sou manatu, aisea na tuuina mai ai e le Alii ia ituaiga o aafiaga eseese e lua mo Molimau e Toatolu ma le Toavalu? (Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama, afai e tuuaia e le aufaitio o le Ekalesia ia Molimau e Toatolu i le faafoligaina o le latou faaaliga, o lena mea o le a le faamalamalamaina ai le aafiaga moni na maua e Molimau eToavalu i papatusi. I le isi itu, afai e tuuaia e le aufaitio ia Iosefa Samita o lona fatuina o papatusi auro e faasese ai Molimau e Toavalu, o lena mea o le a le faamalamalamaina ai faaaliga faalelagi lea na maua e Molimau e Toatolu.)

Tagai i le mataupu faavae o loo i le laupapa: A uma ona tatou maua se molimau o le upumoni, ua ia i tatou le tiutetauave ia molilmau atu i le moni i isi.

  • Na faapefea ona oo ina e iloa e moni le Tusi a Mamona?

  • O le se mea na e faia lata mai nei, e faasoa atu ai lau molimau o le Tusi a Mamona i isi?

Uunaia tamaiti aoga ia sailia ni avanoa e faasoa atu ai a latou molimau o le Tusi a Mamona i isi.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai i le faitauina o mataupu 8-9 o le Au Paia: Voluma 1.