Inisitituti
Mataupu 1: Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga; Mataupu Faavae ma Feagaiga 2


Mataupu 1

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga; Mataupu Faavae ma Feagaiga 2

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se ofaga o faaaliga paia ma folafolaga musuia na tuuina mai mo le faatuina ma le faatonutonuga o le malo o le Atua i luga o le lalolagi i aso e gata ai” (faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, parakalafa 1). O nei faaaliga na mauaina e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma nisi o i latou na sosoo ma ia ma “o loo i ai se valaaulia i tagata uma i soo se mea e faalogo i le leo o le Alii o Iesu Keriso, o fetalai atu ia i latou mo lo latou manuia i le tino ma lo latou faaolataga e faavavau” (faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, parakalafa 1).

O le uluai vaega ua faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua aofia ai upu na fofoga atu ia Iosefa Samita e le agelu o Moronae i le 1823, a o nonofo le aiga o Samita e lata i Palamaira, Niu Ioka. I le taimi o lena asiasiga, sa faasoa atu ai e Moronae le tele o valoaga taua mai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, e aofia ai le tasi mai i le Malaki e uiga i le misiona folafolaina a le perofeta o Elia i aso e gata ai. O le valoaga lena, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2, e taua mo lo tatou malamalama i le fuafuaga a le Tama Faalelagi e faaolaina Ana fanau.

Faaiuga o le 1816Sa siitia atu le aiga o Samita mai Veremona i Palamaira, Niu Ioka.

Tautotogo 1920Sa faaali atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita.

21--22 Setema, 1823Sa asiasi atu le agelu o Moronae ia Iosefa Samita (Mataupu Faavae ma Feagaiga 2).

19 Novema, 1823 Ua maliu le uso matua o Iosefa Samita o Alevina.

18 Ianuari, 1827Ua faaipoipo Iosefa Samita ma Ema Hale.

Mataupu Faavae ma Feagaiga: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na tuu atu e le Alii le taiala i le Perofeta o Iosefa Samita e tusa ai ma le Toefuataiga mai o le talalelei, o le faatulagaina o le Ekalesia, ma manaoga ma tiutetauave o tagata taitoatasi patino. O le tele o nei faaaliga na maua e le Perofeta sa tusia i lalo e tusiupu, e masani i luga o ni laupepa lusi, ma sa kopiina mulimuli ane i ni tusi faamaumau ua faapipii.

Ia Novema 1831, sa fono ai Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i se konafesi a toeaina i Hiram, Ohaio. I le taimi o lea konafesi, sa tonu ai i taitai o le Ekalesia e tuufaatasia ma lolomi se aofai o faaaliga sa maua e le Perofeta i se voluma e faaigoaina o le Tusi o Poloaiga. Sa tofia Viliamu V. Phelps e avea o “se lomitusi a le ekalesia” (MF&F 57:11), ma sa tilivaina atu ia te ia kopi o faaaliga i Initipene, Misuri, mo le lolomiina. Toeitiiti maea le lolomiga ia Iulai 1833, ae osofaia loa e tagata leaga le faleoloa lomitusi o Phelps ma faaleagaina le fale, o masini lomitusi, ma le tele o lautusi o faaaliga ua uma ona lolomi. E toatele tagata, e aofia ai ni tamaitai talavou se toalua---o Mary Elizabeth Rollins ma lona uso o Karoline---sa mafai ona faasaoina ni nai itulau ua lomia, ma e ui ina e lei atoatoa, ae sa iu ina mafai ona tuufaatasi se aofaiga laitiiti o le tusi.

I le 1835, sa lolomiina ai se tuufaatasiga lona lua o faaaliga na maua e Iosefa Samita ma sa faaigoa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lea lomiga sa aofia ai le 103 faaaliga ma se faatomuaga. Sa aofia ai foi ia Lauga i le Faatuatua, fitu lauga faale mataupu silisili sa auina atu i le Aoga a Toeaina i le taimi o le taumalulu o le 1834--1835. O le uluai lomiga sa faatulagaina i ni vaega se lua: vaega muamua (aoaoga faavae)---o Lauga i le Faatuatua, vaega e lua (o feagaiga ma poloaiga)---o faaaliga sa maua e oo atu i lena taimi. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others [2016], 382–96.) O Lauga i le Faatuatua na toese i le lomiga i le 1921 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma isi lomiga mulimuli ane, o lauga faale mataupu silisili po o lesona na lei tuuina atu pe aumaia o ni faaaliga i le Ekalesia.

A o lomia ia lomiga mulimuli ane o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa faaopoopo i ai faaaliga fou, ma o nei lomiga sa aofia ai nai suiga laiti i le ala na faatulagaina ai faaaliga. I le 1981, sa lomia e le Ekalesia se lomiga fou o le gagana-Peretania o le “fusitolu (o le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele) faatasi ai ma vaefaamatalaga ua faateleina ma mau fefaasinoa’i ma se faasinoupu fou. I le taimi lena, sa faaopoopo i ai le faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita i le 1836 o le malo selesitila ma le faaaliga ia Peresitene Iosefa F. Samita i le 1918 o le togiolaina o e maliliu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e fai ma vaega 137 ma le 138. E lua folafolaga aloaia na faaopoopo aloaia foi i ai: (1) o le Manifeso, na tuuina atu e Peresitene Uilifoti Uitilafi, e fofoga atu ai o le faiga o ava e toatele i le Ekalesia ua le toe faaauauina, ma le (2) o se faasilasilaga mai le Au Peresitene Sili o se faaaliga na maua e Peresitene Spencer W. Kimball e tuu atu ai le perisitua ma faamanuiaga o le malumalu i tamatane agavaa uma o le Ekalesia. O le faatomuaga, lea na faaulutala o le faatomuaga faamalamalama talu mai le lomiga o le 1921, sa toeiloiloina foi i le lomiga o le 1981 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le faatomuaga toeiloilo na tuu atu ai nisi faamatalaga e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita ma le natura ma faamoemoega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

I le aso 1 o Mati, 2013, na fofogaina mai ai e le Au Peresitene Sili se lomiga ua faafou o tusitusiga paia faa-Peretania. Faatasi ai ma nai faasaoga iti o le sipelaga i le anotusi, o le tele o fetuunaiga sa faia i lenei lomiga o tusitusiga paia o loo maua i fesoasoaniga mo suesuega ma i faaulutala o vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E le gata i lea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa toe faaigoa le Faatomuaga Faamalamalama i le Faatomuaga ma ni nai isi faamatalaga sa saunia e uiga i lomiga talu ai faatasi ma mafuaaga na toeiloilo ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga i se lomiga fou.

Ata
Faafanua 1: Nofoaga Faalelaueleele o Vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai faaaliga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma [perofeta] na suitulaga ia te ia

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. “O se ofaga o faaaliga paia”

Ua i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga le tele o faaaliga paia na maua e le Perofeta o Iosefa Samita. O faaaliga nei na tuuina mai e le agaga o valoaga ma faaaliga e ala i vaaiga po o faaaliga (tagai MF&F 76; 137138), asiasiga faalelagi (tagai MF&F 2; 13; 27110), o le Urima ma le Tumema (tagai MF&F 3; 6–7; 11; 14–17), ma musumusuga a le Agaga Paia. O le tele o faaaliga na oo mai o le taunuuga o fesili sa fesili atu ai le Perofeta a o galue o ia i se faaliliuga musuia o le Tusi Paia (tagai MF&F 35; 73; 76–77; 86; 91132). O isi faaaliga na oo mai i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma ona o fesili e uiga i le fausaga o le Ekalesia ma le atiina ae o Siona.

Ata
Maafaamanatu o le Nofoaga na Soifua ai Iosefa Samita

I talaane o lea maafaamanatu i Sarona, Veremona, o loo tu ai le fale sa soifua mai ai le Perofeta o Iosefa Samita i le aso 23 Tesema, 1805

Na faamatala e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) na faamatalaina le taua o lenei tusi o tusitusiga paia o ona po nei:

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga e uiga ese lava mai ia tatou tusi o tusitusiga paia. O le tulafono faavae o le Ekalesia. E ui o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo aofia ai tusitusiga ma faamatalaga o faapogai eseese, ae e muamua lava o se tusi o faaaliga na tuuina mai e ala mai i le Perofeta o lenei tisipenisione.

“Ua amataina nei faaaliga i se tautinoga mamana e uiga i faamoemoega atoatoa o le Atua i le toefuataiga o Lana galuega sili o aso e gata ai. …

“Mai i lena la faatomuaga maoae, o loo faamatala mai ai se vaaiga faalemataupu loloto ofoofogia lena e sau mai le puna o upumoni e faavavau. O nisi o faaaliga, o ni faaaliga tuusao na tuuina mai e le Alii i Lana perofeta. O nisi faaaliga, o ni upu a Iosefa Samita na tusia pe sa tautalagia foi ina ua uunaia ai o ia e le Agaga Paia. Ua i ai foi faatasi ma lana tala o mea na tutupu i tulaga eseese lava. O le tuufaatasia uma ai, ua maua ai se fuataga maoae o aoaoga faavae ma faiga masani a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. …

“O mataupu eseese o loo i ai i le tusi, e maoae lava. Ua aofia ai mataupu faavae ma aiaiga e faatatau i le auala e tatau ona pulea ai le Ekalesia. Ua faataatitia mai ai tulafono tulaga ese ma le matagofie o le soifua maloloina, faatasi ai ma folafolaga faaletino ma faaleagaga. O loo faamatala mai ai le feagaiga o le perisitua e faavavau i se auala e le o maua lava i se isi mea o tusitusiga paia. O faamanuiaga ma manuia—ma tapulaa ma avanoa—o tikeri e tolu o le mamalu ua fofogaina mai, e faavae i le faamatalaga puupuu a Paulo e uiga i se mamalu o le la, ma le masina, ma fetu. O loo folafola mai ai le salamo i le gagana manino ma le faatauanau. Ua tuuina mai ai le faiga sa‘o o le papatisoga. O le natura o le aiga Atua, lea sa faigata ona malamalama i ai le au failotu mo le tele o seneturi, o loo faamatalaina mai i se gagana e malamalama ai tagata uma. O loo ta’u mai ai le tulafono a le Alii mo mea tau tupe, o loo faatonu mai ai le ala e maua mai ai ma vaevaeina ai tupe mo le faagaoioia o le Ekalesia. Ua faaalia mai le galuega mo e ua maliliu e faamanuia ai atalii ma afafine o le Atua i augatupulaga uma” (“O Le Faatulagaga ma le Finagalo o le Atua,” Ensign, Jan. 1989, 2, 4).

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tasi o galuega totino ua taliaina e fai ma tusi paia e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O faaaliga ma tusiga musuia o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua aofia ai se molimau mamana o le galuega faifai pea e aumaia le faaolataga i fanau uma a le Atua. Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson e faapea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e galulue soosootauau ma le Tusi a Mamona e aumaia tagata ia Keriso ma i Lona malo:

“O nei tusi maoae o tusitusiga paia o aso e gata ai ua fusia faatasi o faaaliga mai le Atua o Isaraelu mo le faamoemoega o le faapotopotoina ma le saunia o Lona nuu mo le toe afio mai faalua o le Alii. …

“O tusi taitasi o nei tusitusiga paia e lua o aso e gata ai, ua tuuina mai ai se molimau mamana ma mamalu e uiga i le Alii o Iesu Keriso. E toetoe lava o itulau uma o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Tusi a Mamona o loo aoao mai e uiga i le Matai—Lona alofa tele mo Lana fanau ma Lana taulaga togiola—ma aoao mai ia i tatou auala e ola ai ina ia mafai ona tatou toe foi atu ia te Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

“O tusi taitasi o nei tusi maoae o tusitusiga paia o aso e gata ai o loo i ai le malamalama ma le mana e fesoasoani ai ia te i tatou e ola i ni olaga sili atu i se taimi o le amioleaga tele ma le leaga. O i latou o e suesue ma le faaeteete ma le agaga tatalo i itulau o nei tusi o le a maua le mafanafana, fautua, taiala, ma le mana filemu e faaleleia ai o latou olaga.

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le sootaga mau lea i le va o le Tusi a Mamona ma le galuega faifaipea o le Toefuataiga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma i latou sa suitulaga ia te ia.

“I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te aoao ai e uiga i galuega faalemalumalu, aiga e faavavau, ma tikeri o mamalu, faatulagaga o le Ekalesia, ma le tele o isi upumoni maoae o le Toefuataiga. …

“O le Tusi a Mamona o le ‘maa’au’au’ o la tatou tapuaiga, ae o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le maa’au’au, o loo i ai faaaliga faifaipea o aso e gata ai. Ua tuuina e le Alii Lana faailoa o le faamaoniga i luga o le maatulimau ma ma ma’au’au” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 132–33).

Sa faamatalaina e Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) le ala na faateleina ai lo tatou iloa e uiga i le talalelei a Iesu Keriso e faaaliga na tuuina mai i lo tatou tisipenisione: “Ou te fai atu i o’u uso e faapea o le tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai nisi o mataupu faavae aupito sili ona mamalu ua faaalia mai i le lalolagi, o nisi ua faaalia mai i le atoaga sili nai lo se isi taimi na faalia ai i le lalolagi, ma o lena, i le faataunuuina o le folafolaga i perofeta anamua e faapea o aso e gata ai o le a faaalia ai e le Alii i le lalolagi mea sa natia mai le faavaega, ma ua faaali mai e le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 44).

Sa matau e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876--1972) o le tele o tusitusiga paia na uluai tuuina atu i tagata anamua. O lona eseesega, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai le afioga a le Atua na tuu patino mai i fanau a le Atua i lo tatou tisipenisione. Sa Ia tautino mai o le “Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai le afioga a le Atua ia i latou o e nonofo ai i le taimi nei. O la tatou tusi lea. O le Au Paia o Aso e Gata Ai e anaina. E sili atu le taua nai lo o auro, na saunoa le Perofeta [o Iosefa Samita] e tatau ona tatou faatauaina e sili atu nai lo oa o le lalolagi atoa” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:199). Bruce R. McConkie [1956], 3:199).

Ata
Tusi o Faaaliga 1 ma le aufulu

Tusi o Faaaliga 1, lea na faaliliu i ai e Ioane Uitimera se vaega filifilia o uluai faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita

Faatomuaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Molimau a Aposetolo e Toasefululua

Ina ua tonu i taitai o le Ekalesia i le konafesi o Novema 1831 e tuufaatasi ia faaaliga ma faatulaga mo le lolomiina, sa saunia e le Perofeta o Iosefa Samita se faamatalaga o se molimau e tusa ai ma le faapogai faalelagi o faaaliga (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 110–14). O i latou na i ai sa faaalia lo latou naunautai e molimau atu i le moni o faaaliga. Atonu na tuu e lolomi lenei molimau i tua o le Tusi o Poloaiga e faapei o molimau a Molimau e Toatolu ma le Toavalu na aofia ai i le lomiga o le Tusi a Mamona i le faaiuga o le 1830. Peitai, e le o i ai le faamatalaga o le molimau i kopi o le Tusi o Poloaiga. Atonu ona na motusia le lolomiga ona ua faatamaia le fale lomitusi. O le molimau a Aposetolo e Toasefululua sa aofia ai i le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2; Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

I le aso 21 o Setema, 1823 pe tusa ua tolu tausaga talu ona mavae le Uluai Faaaliga, sa tatalo Iosefa ua 17 tausaga le matua mo se faamagaloga o ana agasala a o ia saili ia iloa lona tulaga i luma o le Atua. I le tali atu i lea tatalo, sa faaali mai ai se avefeau faalelagi e igoa ia Moronae ma tautino atu o loo i ai se galuega a le Atua mo Iosefa e fai (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:29–33). Ina ua maea ona talanoa ane e uiga i le oo mai o se talafaamaumau anamua o loo tusia i papatusi auro, sa sii mai e Moronae ni mau mai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, e aofia ai ia valoaga eseese a Malaki e uiga i le toe foi mai o Elia (tagai Malaki 4:5–6). Sa faaaofia e le Perofeta o Iosefa Samita tulaga ese o le valoaga a Malaki i lana talafaasolopito aloaia, lea na ia amata tapenaina i le 1838. O vaega mai lena faamaumauga na faaaofia mulimuli ane i le Penina Tau Tele (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:38–39) ma sa faaaofia ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e amata mai i le lomiga o le 1876. O le taua o lenei valoaga ua faamaonia i le ta’ua soo i tusi faavae (tagai Malaki 4:4–6; Luka 1:17; 3 Nifae 25:5–6; MF&F 2; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:38–39). I le faasologa o taimi, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2 o le vaega muamua lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ata
Faafanua 4: Palamaira--Manaseta, Niu Ioka, 1820--31

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2

Na faaali atu se agelu ia Iosefa Samita o le tali i lana tatalo

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1–3. Elia le perofeta

E iloga se matafaioi a le perofeta o le Feagaiga Tuai o Elia i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso, ma e tele vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo ta’ua ai lona igoa (tagai MF&F 2:1; 27:9; 35:4; 110:13–16; 128:17; 133:55; 138:46–48). Sa faamalamalama e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua pe o ai Elia ma pe aisea na toe foi mai ai i o tatou taimi:

“O Elia o se perofeta o le Feagaiga Tuai lea na faatinoina ai ni vavega maoae. Sa ia faamauina le lagi ma sa leai ai se timu e pau i Isaraelu anamua mo le 3½ tausaga. Na ia faateleina se meaai ma le suauu a se fafine ua oti lana tane. Sa ia toefaatuina mai se tamaitiiti mai le oti, ma sa ia valaau atu ma aumaia ai le afi mai le lagi i le lu’iina o perofeta a Paala. (Tagai 1 Tupu 17–18.) I le faaiuga o le galuega a Elia i le olaga nei, sa “alu ae o ia i se asiosio i le lagi’ (2 Tupu 2:11) ma sa faaliliuina o ia.

“Ua tatou aoao mai i faaaliga o aso e gata ai o Elia na umiaina le mana o faamauga o le Perisitua Mekisateko, ma o le toe perofeta lea na i ai a o lei oo atu i le taimi o Iesu Keriso” (Bible Dictionary, ‘Elijah’). …

Sa faaali atu Elia ma Mose i luga o le Mauga o Liua (tagai Mataio17:3) ma faaee atu lenei pule i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Sa toe faaali atu Elia ma Mose ma isi i le aso 3 Aperila, 1836, i le Malumalu o Katelani ma faaee atu na lava ki i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui” (“O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 24).

Ata
fafo o le fale laau o le aiga o Samita, Palamaira, Niu Ioka

O le fale laau o le aiga o Samita na toefauina i le Aai o Palamaira, Niu Ioka, lea na faaali atu ai le agelu o Moronae i le taulealea o Iosefa Samita

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1. “O le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua”

E oo atu i le taimi na faaali atu ai Elia i totonu o le Malumalu i Katelani i le aso 3 o Aperila, 1836, ua maea ona maua e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Perisitua Mekisateko i lalo o aao o Peteru, Iakopo, ma Ioane (i se taimi o Me--Iuni 1829). O le folafolaga faapea o le a “faaali atu [e le Alii] … le Perisitua, e ala i le aao o Elia” (MF&F 2:1) e faasino i ki o le mana faamau o le perisitua ia na tuuina atu ia Iosefa ma Oliva e Elia ina ua ia asiasi atu i le Malumalu o Katelani (tagai MF&F 110:13–16).

Sa faamalamalama e le Perofeta o Iosefa Samita le ala na manaomia ai le asiasiga a Elia e fesoasoani ai ia tatou maua faamanuiaga o le perisitua:

“O le agaga, mana, ma le valaauga o Elia lea ua outou maua ai le mana e umia ai le ki o faaaliga, sauniga, afioga, mana ma faaeega paia o le atoaga o le Perisitua Mekisateko ma o le malo o le Atua i le lalolagi; ma ia maua ai, ausia, ma faatino ai sauniga uma e faatatau i le malo o le Atua, e oo lava i le liliuina o loto o tama i fanau, ma loto o fanau i tama, e oo lava ia i latou o loo i le lagi. …

“… O le a lea tofi ma le galuega a Elia? O se tasi o mataupu aupito sili ma le aupito taua ua faaalia mai e le Atua. E ao ona Ia auina mai Elia e faamau fanau i o latou tama, ma tama i le fanau. …

“Toe fai atu: O le aoaoga faavae po o le mana faamau o Elia e faapea:---Afai e ia te oe le mana e faamau ai i le lalolagi ma i le lagi, ona tatau lea ona tatou popoto. O le mea muamua e te faia, alu ma faamau ou atalii ma afafine ia te oe lava i le lalolagi nei, ona faamau lea o oe lava i ou tama i le mamalu e faavavau” (Aoaoga a Peresitne o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 311–12).

Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le ala na afua ai ona mafai ona maua faamanuiaga sili mo fanau a le Atua e ala i le mana o le perisitua ona o le asiasiga a Elia:

“O le misiona a Elia o le mana faamau. Sa ia umia ki ia e mafai ai e matua ona faamauina faatasi ma faamauina ai fanau i matua. Sa ia faaee atu ia ki i luga o le Perofeta o Iosefa Samita. Ma e faatatau foi lena i e ua oti e pei o e o ola talu le afio mai o le Alii o Iesu Keriso.

““… Peitai o le a le natura o lana misiona i le lalolagi inei aso e gata ai? O le toefuatai mai lea o le mana ma le pule lea sa tuuina mai i tagata i le lalolagi ma lea e tatau ai e faamaea ai le faaolataga ma le faaeaga o le tagata i le malo o le Atua. I se isi faaupuga, na sau Elia e toefuatai mai i le lalolagi, i le faaeeina atu i luga o perofeta soifua ua tofia e le Alii, le atoaga o le mana o le perisitua. O lea perisitua e umia ki o le fusifusia ma le faamauina i le lalolagi ma i le lagi o sauniga uma ma mataupu faavae e faatatau i le faaolataga o le tagata, ina ia mafai ai ona tauaogaina i le malo o le Atua” (Doctrines of Salvation, 2:117).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1. “Aso sili ma le matautia”

O le “aso sili ma le matautia” o loo tautala i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1 e faasino i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. O le a avea o se taimi o le olioli ma le fiafia mo i latou o e sa sauniuni mo Lona afio mai (tagai Malaki 4:2–3; MF&F 101:32–35), ae o le a avea o se aso matautia o le faatafunaga o e amioleaga (tagai Malaki 4:1; MF&F 29:9; 101:24–25).

Ata
totonu o le fale o le aiga o Samita

O le afeafe pito i luga o le fale laau sa toefauina lea na faaali atu ai le agelu o Moronae i le taulealea o Iosefa Samita

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2. O ai tama ma fanau o loo tautala i ai lenei valoaga?

Ua aoao mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2 o fanau ma tama o le a aafia i le asiasiga na folafolaina mai a Elia i aso e gata ai. I se manatu faaalia e uiga i le valoaga faapea “o le a toto e [Elia] i loto o fanau folafolaga na faia i tama” (MF&F 2:2), na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O ai tama? O i latou o Aperaamo, Isaako ma Iakopo, o e na fai i ai folafolaga. O a ia folafolaga? O ia folafolaga o se faaauauga o le iunite o le aiga i le faavavau” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 267); tagai foi MF&F 27:10).

Ua fesoasoani faaaliga o aso e gata ai ia tatou malamalama o tagata o le Ekalesia o fanau a Aperaamo, Isaako, ma Iakopo e ala a le o le gafa po o le vaetamaina (tagai Aperaamo 2:9–10). O folafolaga na tuuina mai e ala i feagaiga i nei peteriaka anamua o loo maua foi mo le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faamatala mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili ia folafolaga o loo maua i le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo:

“O le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo ma mulimuli ane toe faamautuina ma Isaako ma Iakopo e matuai sili ona taua. Na i ai ni isi o folafolaga, e aofia ai le:

“• O Iesu le Keriso o le a soifua mai i le gafa o Aperaamo.

“• O le a toatele le fanau a Aperaamo, e agavaa i se faatoateleina e faavavau ma agavaa foi e umia le perisitua.

“• O le a avea Aperaamo ma tama o atunuu e tele.

“• O le a mautofi lana fanau i ni laueleele faapitoa.

“• O le a faamanuiaina malo uma o le lalolagi e ana fanau.

“• Ma o lena feagaiga o le a faavavau---e oo lava i ‘se augatupulaga e afe’ [Teuteronome 7:9; 1 Nofoaiga Tupu 16:15; Salamo 105:8].

“O nisi o nei folafolaga ua faataunuuina; o isi o loo tatalia pea. ….

“… Ua tatou maua ai, e pei foi o aso anamua, le perisitua paia ma le talalelei e faavavau. O loo ia i tatou le aia tatau e maua ai le atoatoaga o le talalelei, olioli i faamanuiaga o le perisitua, ma agavaa ai mo faamanuiaga silisili a le Atua—o le ola lea e faavavau.

“O nisi o i tatou o suli moni o Aperaamo; o isi ua faapotopotoina mai i lona aiga e ala i le vaetamaina. E le faailogaina e le Alii se tagata. Tatou te mauaina faatasi nei faamanuiaga ua folafola mai—afai tatou te sailia le Alii ma usiusitai i Ana poloaiga” (“Feagaiga,” Ensign po le Liahona, Nov. 2011, 87–88).

O se isi faaaogaina o le upu tama o loo maua foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2, lea o loo ta’u mai ai e le valoaga e faapea “o le a liliu atu loto o fanau i o latou tama.” E tusa ai ma Peresitene Iosefa Filitia Samita, o le fasifuaitau “o latou tama” e faasino i augatuaa ua maliliu, o e na maliliu e aunoa ma le maua o le avanoa e taliaina ai le talalelei, ae na latou mauaina le folafolaga faapea o le a i ai se taimi o le a tuuina atu ai lena avanoa ia i latou. O le fanau o i latou o loo ola nei, o e o loo saunia faamatalaga o gafa ma ē o loo faatinoina sauniga sui i totonu o Malumalu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Filitia Samita [2013], 221).

Ata
Ua Faaali Atu le Agelu o Moronae ia Iosefa Samita

Ua Faaali Atu le Agelu o Moronae ia Iosefa Samita, saunia e Tom Lovell. Na faaali atu ia Moronae i le taulealea o Iosefa Samita ia Setema 1823.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2. “O le a liliu atu loto o fanau i o latou tamā.”

O le fuafuaga a le Atua e faaolaina e ua maliliu sa lei toefuataiina mai i le taimi e tasi ae na tuuina mai o lea laasaga ma lea laasaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma e na suitulaga ia te ia. O le valoaga a Moronae ia Iosefa Samita i le 1823 o le aoaoga muamua lea i lenei mataupu na tuuina mai i lenei tisipenisione. O vave tele ona maua lenei faatonuga i le faagasologa o le Toefuataiga ua faamamafa mai ai le taua o le aoaoga faavae o le aiga i le talalelei a Iesu Keriso.

Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le matafaioi a le aiga i le faaolaina o e maliliu: “O le liliuina o loto o fanau i tamā o le tuuina po o le totoina lea i loto o fanau o lena lagona ma le manao, lea o le a musuia i latou e saili faamaumauga o ē ua maliliu. E le gata i lea o le totoina o le manao ma le musumusuga i o latou loto e taua. O lenei tulaga, e ao lava ona ia i latou ina ia mafai ona latou o atu i totonu o le maota o le Alii ma faatino auaunaga moomia mo o latou tamā, o ē na maliliu e aunoa ma se malamalama i le talalelei, pe, e aunoa ma le avanoa e taliaina ai le atoatoaga o le talalelei” (Doctrines of Salvation, 2:127–28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:2. O le tosinaga o le asiasiga folafola mai a Elia

O le asiasiga a le perofeta o Elia i le 1836 i le Malumalu o Katelani na amata ai se tosinaga faaleagaga i luga o tagata i le lalolagi. Na faamatala e Peresitene Russell M. Nelson le aafiaga “o le Agaga o Elia”.

“O le toe foi mai o Elia i le lalolagi na tupu i le uluai malumalu na fausia i lenei tisipenisione, lea na latou tuuina atu ai ma isi avefeau faalelagi, i lalo o le taitaiga a le Alii, ki faapitoa o le pule o le perisitua i le Ekalesia toefuataiina:

“• O ki o le faapotopotoina o Isaraelu;

“• Faataunuuina e Elaia le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo; ma

“• Na sau Elia e faaliliu loto o tama ia latou fanau ma fanau i o latou tama.

Faatasi ai ma lena, na amata ai ona faatamaoaigaina le alofa masani i le va o augatupulaga. O lenei toefuataiga sa aumai faatasi ma le mea na ta’ua i nisi o taimi o le Agaga o Elia---o se faaaliga o le Agaga Paia o tuuina atu le molimau i le natura paia o le aiga. O le mea lea, o tagata i le lalolagi atoa, tusa lava po o le a le tapuaiga, ua latou faapotopotoina talafaamaumau o tagata o o latou aiga ua maliliu i se saoasaoa ua matua faateleina” (“A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34).

Ata
fafo o le Malumalu o Katelani

Na faaali atu le perofeta o Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani i le aso 3 Aperila, 1836.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:3. “O le a faama’uma’uina atoa le lalolagi”

I le fuafuaga a le Alii o le faaolataga, o se tasi o faamoemoega o le lalolagi o le avea ma mamalu faaiu selesitila mo i latou e osia ma tausia feagaiga ma le Tama Faalelagi (tagai MF&F 88:17–20). O le a avea ma nofoaga e mafai e aiga ona ola faatasi ai e faavavau. O le mana faamau o le perisitua na toefuatai mai e Elia ua mafai ai ona faafesootai faatasi ia tane ma ava ma matua ma fanau---o se galuega e tatau ai mo le faaeaga i e ola ma e oti. A aunoa ma le mana faamau, e le mafai e fanau a le Atua ona maua faamanuiaga atoatoa o le faaeaga ma o le a le faataunuuina ai le faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi.

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita ”Aisea o le a faama’umauina ai le lalolagi? “Afai e leai se sootaga mau i le va o tama ma le fanau—o le galuega lea mo e ua maliliu—o lona uiga la o le a teenaina i tatou uma; o le a toilalo le galuega atoa a le Atua ma matuai maimau lava” (Aoaoga: Iosefa Filitia Samita, 219).

Na toe faamanino atili mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o se laasaga e tatau ai i le faaolataga o fanau a le Atua o le toefuataiga mai lea o le mana faamau:

“A aunoa ma se sooga e leai ni sootaga faaleaiga e i ai i le faavavau, ma ioe semanu e tuua le aiga o le tagata i le faavavau e ‘aunoa ma ni aa [augatuaa] leai ni lala [o tupuaga].’

“O le mea lea … o se aiga o le Atua ua faamau, tuufaatasia, ma ua faaolaina faaselesitila o le faamoemoega tupito lea o le olaga nei, soo se toilalo ii o se fetuu lava lea, ma ‘faama’umau atoa ai’” le fuafuaga atoa o le faaolataga. (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 297–98).