Inisitituti
Mataupu 20: Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–56


Mataupu 20

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51–56

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Sa taunuu le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, i Ohaio ia Me 1831, ma o Epikopo Paterika sa i ai le tiutetauave mo le faatulagaina o le mea sa faamautu ai. Ina ia fesoasoani e taiala Epikopo Paterika, sa tuu atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51. I lea faaaliga na faatonuina ai e le Alii ia Epikopo Paterika i le auala e faatulaga ai mea-tausi o meatotino ma tupe i totonu o le Au Paia.

I le aso 3–6 Iuni 1831, sa faapotopoto ai toeaina o le Ekalesia mo se konafesi. I le aso mulimuli o le konafesi, sa tuu atu ai e le Alii ia Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52. I le faaaliga na faailoa atu ai e le Alii e faapea o le isi konafesi e tatau ona faia i Misuri ma sa folafola atu ai o le a Ia faailoa atu ai le mea e i ai le laueleele e fai ma tofi o le Au Paia iina. Sa tofia e le Alii ni toeaina patino e malaga taitoalua i Misuri ma sa faatonuina i latou i le ala e mafai ona malaga ai ma talai atu le talalelei. Sa faaalia mai ai foi e le Alii se mamanu mo le iloaina o soo moni o Iesu Keriso.

I ni nai aso na sosoo ma le konafesi Ia Iuni 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53–55. O nei faaaliga o loo i ai faatonuga a le Alii mo nisi o tagata o le Ekalesia o e sa nonofo i Ohaio, ae o le a le umi ae siitia atu i Misuri. I nei faaaliga, na fetalai mai ai le Alii ia Sini Gilbert, Newel Knight, ma Viliamu W. Phelps, ma tuuina atu ia i latou faatonuga sa patino i o latou tofiga Faale-ekalesia ma a latou taleni.

I le amataga o Iuni 1831, na valaauina ai Ezra Thayre ma Thomas B. Marsh i se misiona i Misuri (tagai MF&F 52:22. Peitai, ona o le faamaualuga ma le manatu faapito, na lei saunia ai Ezra e malaga ma Thomas. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56, na faaleaogaina ai e le Alii le valaauga o Ezra Thayre ae tofia Selah J. Griffin e o ma Uso Marsh.

14 Me, 1831Na taunuu ai le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, i Ohaio ma sa valaaulia e faamautu o se vaega i le faatoaga a Limani Copley i Tomasone, Ohaio.

20 Me, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51.

Me–Iuni 1831Na amata ai ona tutuliese e Limani Copley le Au Paia sa nonofo i lona fanua.

3–6 Iuni, 1831Na faia ai se konafesi a le Ekalesia i Katelani, Ohaio. I le taimi o le konafesi na vaai ai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Iesu Keriso ma sa faauuina ai ia uluai faitaulaga sili i lenei tisipenisione.

6–15 Iuni, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52–56.

19 Iuni, 1831Na tuua ai e Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma isi ia Ohaio mo la latou uluai malaga i Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga51: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ata
Uafu o le Vaituloto o Erie

O le toatele o uluai Au Paia na malaga mai Niu Ioka i Ohaio na taunuu mai vaa i le Uafu o Fairport i le apitaogalu o le Vaituloto o Erie, e na o ni nai maila mai Katelani.

I le faaiuga o Tesema 1830 ma le amataga o Ianuari 1831, sa maua mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga mai le Alii e faatonu ai le Au Paia ia faapotopoto i Ohaio (tagai MF&F 37:1, 3; 38:32). O le Paranesi a Kolesavile, e aofia ai le silia ma le 60 tagata o le Ekalesia, o se tasi o vaega e tolu o le Au Paia na tuua Niu Ioka ae faapotopoto i Ohaio. Sa latou malaga mai Kolesavile, Niu Ioka, i le ogatotonu o Aperila 1831, ma Newel Knight o lo latou taitai. Ina ua mavae se malaga e masina le umi lea na aofia ai taimi na faatuatuai ai ona o faaletonu o le tau, sa latou taunuu i Ohaio pe tusa o le ogatotonu o Me. E tusa ai ma se tala a Newel Knight, ina ua latou taunuu “sa fautuaina i latou e nonofo faatasi pea le Paranesi a Kolesavile ma o i [se] taulaga tuaoi e igoa ia Tomasone, aua o loo i ai se tagata e igoa ia [Limani] Copley na te umia se fanua tele iina lea ua ia ofoina mai e faaaoga e le Usoga” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 315; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga). Na sailia e Epikopo Eteuati Paterika se faatonuga pe faapefea ona saunia mea mo le Au Paia faatoa taunuu mai, o lea na fesili atu ai Iosefa Samita i le Alii. I le tali mai, i le aso 20 Me, 1831, na maua ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51.

Ata
Faafanua 2: O Nisi o Nofoaga Taua i le Popofou o le Talafaasolopito o le Ekalesia
Ata
Faafanua 5: O Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51

Na faatonuina e le Alii ia Epikopo Eteuati Paterika e vaaia ia manaoga faaletino o le Au Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:1–2. “Faatulagaina e tusa ai ma a’u tulafono”

Sa fesili Epikopo Eteuati pe o le a se auala sili e faataunuu ai manaoga faaletino o tagata o le Paranesi a Kolesavile, ma sa poloaiina o ia e le Alii e faatulaga i latou “e tusa ma a’u tulafono” (MF&F 51:2). E tuuina mai e le Alii i nisi o Ana auauna le pule ma le tiutetauave e pulefaamalumalu ai ma taitai galuega faaleagaga ma faaletino o le faaolataga i le Ekalesia. O lenei tiute e faatulaga le galuega e tatau lava; ua tautino mai e le Atua e faapea o Lona fale o “se fale o le maopoopo, … ae le o se fale o le fenumia” (MF&F 132:8; tagai foi MF&F 88:119). I le tulaga lea, sa faatonuina ai Epikopo Paterika e faatulaga le Au Paia e tusa ai ma le tulafono o le faapaiaga e taulima ai manaoga o tagata na masii mai Kolesavile.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:3–6. “Tuu atu i la’u auauna o Eteuati Paterika … tofi atu i lenei nuu a latou vaega, ia tutusa uma tagata taitoatasi”

Sa poloaiina e le Alii ia Epikopo Eteuati Paterika e faatino le tulafono o le faapaiaga i aiga o e na malaga mai Niu Ioka ma ua nonofo i le fanua o Limani Copley. E tatau i nei aiga ona faapaia a latou meatotino ma punaoa “faatasi ma se feagaiga ma se pepa mau faamaonia” (MF&F 42:30). Ona “tofi atu [ai lea e Epikopo Paterika] i lenei nuu a latou vaega” (MF&F 51:30) o lona uiga sa tatau foi ona ia tuu atu i aiga taitasi se vaega o punaoa e tusa ma mea sa latou manaomia, manaoga, ma tulaga sa i ai—i nisi tulaga o le a tele atu nai lo mea sa faapaiaina e le Aiga. Sa tatau i le epikopo ona tuu atu i aiga taitasi se pepa mau faamaonia tusitusia e ta’u atu ai o le vaega po o le tofi ua latou maua o a latou mea-tausi patino ia. Soo se mea e totoe e tatau ona tausia e Epikopo Paterika ma faaaoga e fesoasoani ai i e matitiva ma e le tagolima o le Ekalesia.

O le faiga o le faapaiaina o meatotino o le faia lea i le mataupu faavae o le faitalia, e pei ona sa faamalamalama mai i se tusi na tusia ia Epikopo Paterika ia Iuni 1833 ma sa sainia e Iosefa Samita, Sini Rikitone, Feterika G. Williams, ma Matini Harisi: ‘E tatau i tagata uma ona avea ma ona lava faamasino [o le] pe fia e tatau ona ia maua, ma pe fia e tatau ona ia tuuina i lima o le Epikopo. … O le mataupu o le faapaiaga e tatau ona faia i le finagalo autasi o itu uma e lua—Aua, o le avatu i le Epikopo o le mana e fai atu ai pe fia o le a maua e tagata taitasi ma tatau i [tagata taitasi] ona malilie i le faamasinoga a le Epikopo, o le tuuina atu lea i le Epikopo o le isi malosiaga nai lo lea e i ai i se Tupu, ma i se isi itu, o le tuu atu foi i tagata uma e ta’u mai pe fia na te moomia ma [faapea] e tatau i le Epikopo ona malie i lana faamasinoga, ua tusa ia ma le togi atu o Siona i le fenumiai ma avea le Epikopo o se Pologa. O le mea moni, e tatau ona i ai se paleni po o se tulaga mautu o le malosiaga i le va o le epikopo ma tagata, ona mafai lea ona i ai le toafilemu ma le sologa lelei ia te outou. O le mea lea, o i latou ua faapaiaiana meatotino i le Epikopo i Siona, ona toe maua mai lea o se tofi, e tatau ona faaali tonu atu i le Epikopo na te [manaomia] mea uma ua ia maua” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 3: February 1833–March 1834, ed. Gerrit J. Dirkmaat and others [2014], 153; ua faalaugatasia le sipelaga ma faaailoga).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:15–17. “Tuu atu ia te i latou e galulue i luga o lenei laueleele e peiseai ua mo ni tausaga e tele”

Ona ua maluelue le faatuatua o Limani Copley ma ua ia solia ana feagaiga e faapaia atu lona fanua, o lea sa nonofo ai le Au Paia a Kolesavile i lana faatoaga i Tomasone, Ohaio mo na o ni nai vaiaso. Ua ta’u mai e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:16 e faapea sa silafia e le Alii o lo latou nonofo ai iina o le a na o “sina vaitau itiiti.” Ae ui o lea, na Ia fautuaina le Au Paia e galulue ma nonofo ai e peiseai o le a nonofo ai iina mo ni tausaga se tele. O le toatele o le Au Paia i Kolesavile sa mulimuli i nei faatonuga. I le taimi puupuu o lo latou nonofo ai sa latou faamamaina le laueleele, toto meaai, ma sa amata ona fausia o latou fale, o na mea uma sa latou tuua ina ua poloaiina i latou e Limani Copley e o ese. Mulimuli ane sa faatonuina e le Alii le Paranesi a Kolesavile e sii atu i Misuri e fesoasoani ai i le faataatiaina o le faavae o Siona (tagai MF&F 54; 58:6–7).

Ata
O le folasaga o le faatoaga a Limani Copely, Tomasone, Ohaio

Eria o le faatoaga a Limani Copley i Tomasone (lea ua ta’ua nei o Madison), Ohaio, lea sa ia valaaulia le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, e nonofo ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 51:19. “O se tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma atamai”

E tele osigataulaga na faia e le Au Paia mai le Paranesi a Kolesavile e tuua ai o latou fale i Niu Ioka, ae sii mai i Ohaio e pei ona poloaiina ai e le Alii. E lei umi ona latou taunuu, ae tutuliese mai le laueleele o Limani Copley ma sa poloaiina e toe sii—o le taimi lenei pe tusa ma le 900 maila (1,448 kilomita) i sisifo i le Itumalo o Siakisone, Misuri. O le folafolaga e faapea “ai se e maua o ia o se tausimea faamaoni, fai mea tonu, ma atamai, o le a ulu atu i le olioli o lona Alii, ma o le a maua e ia le ola e faavavau” (MF&F 51:19) atonu na fesoasoani moni lea e faamalolosia ai le Au Paia e faalagolago i le Alii i lenei taimi faigata.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o faaupuga tausimea ma le mea-tausi e ogatusa ma le tulafono o le faapaiaga ma e faasino i punaoa po o laueleele na tuuina atu e le Alii ia i latou o e sa faapaiaina mea uma faatasi ai ma se feagaiga. Na aoao mai e Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o mea-tausi o tiutetauave patino foi ma isi o tatou tiute.

“Ua tatou ola i taimi faigata i le taimi ua toatele e talitonu tatou te le tali atu i le Atua ma e leai so tatou tiutetauave patino po o ni mea-tausi mo i tatou lava po o isi. E toatele o i le lalolagi ua taulai atu i le faamalieina o ia lava, tuu faamuamua i latou lava, ma fiafia i mea e fiafia i ai ua sili atu i lo le fiafia i le amiotonu. Latou te le talitonu o i latou o leoleo i o latou uso. I le Ekalesia, peitai, matou te talitonu o nei mea-tausi o ni faatuatuaga paia. …

“… O mataupu faavae o le tali atu ma le tausimea e tele sona taua i a tatou aoaoga faavae.

“I le Ekalesia, o le tausimea e le faatuaoia i se faatuatuaga faaletino po o se tiutetauave. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball: ‘O i tatou o tausimea i o tatou tino, mafaufau, aiga, ma meatotino. … O se tausimea faamaoni o se tasi e faaaogaina le pule amiotonu, tausia ana lava, ma vaavaai atu i e matitiva ma e le tagolima’ [‘Welfare Services: The Gospel in Action,’ Ensign, Nov. 1977, 78]. …

“E tusa ai ma a tatou mea-tausi mo o tatou aiga, ua aoao mai e nisi e faapea a oo i le taimi tatou te lipoti atu ai i le Faaola ma Ia fesili mai e avatu se tala o o tatou tiutetauave i le lalolagi, e lua lava ni fesili o le a faatatau i o tatou aiga. O le mea muamua o la tatou fegalegaleaiga ma o tatou toalua, ma le lona lua o le a faasino i a tatou fanau taitoatasi. …

“I a tatou taumafaiga uma e tausimea, tatou te mulimuli ia Iesu Keriso. Tatou te taumafai e faataitai i mea ua Ia poloaiina i tatou e fai, e le gata i Ana aoaoga ae faapea i Ana faataitaiga. …

“Ou te faamoemoe o le a tofu iloilo e i tatou taitoatasi faapea foi i aiga mea-tausi ua ia i tatou le tiutetauave ma le matafaioi e tali atu ai. ou te tatalo o le a tatou faia ma le iloa o le a tatou tali atu lava i le iuga i le Atua” (“Stewardship—a Sacred Trust,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 91, 93–94).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

E oo atu i le faaiuga o Me 1831, toeitiiti o tagata uma o le Ekalesia i Niu Ioka mai Palamaira, Feiete, ma Kolesavile ua masii atu i Ohaio ona o le usiusitai i le poloaiga a le Alii. I le aso 3--6 Iuni, 1831 sa faia ai se konafesi aoao a le Ekalesia i ni sauniga faasolosolo i Katelani, Ohaio. O lea konafesi sa peiseai o se faataunuuina o se faaaliga ia Fepuari 1831 lea na tautino mai ai e le Alii e faapea “ua tatau ona valaaulia toeaina o la’u ekalesia ia faatasi mai,mai sasae ma sisifo, ma maimatuma saute” (MF&F 44:1). Afai e faamaonia le faamaoni o toeaina ma faaagao le faatuatua, na folafola mai e le Alii o le a “sasaa atu [Lona] Agaga i luga o i latou” (MF&F 44:2).

I le taimi o le konafesi, “sa faaalia ai e le Alii lona mana sa matua faamalie atoatoaina ai le au paia” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 118, josephsmithpapers.org). E toatele na molimau faapea na latou vaai i le Atua i se faaaliga i le taimi o le sauniga (tagai The Life of Levi Hancock, quoted in Karl Ricks Anderson, Joseph Smith’s Kirtland: Eyewitness Accounts [1989], 107–8). Fai mai Lyman Wight na ia molimauina “le faaaliga vaaia o le mana o le Atua i le manino e faapei ona i ai i le aso penetekoso,” lea na aofia ai le faamaloloina o e mama’i, tutulieseina o temoni, tautatala i gagana sa le mailoa, iloatinoina o agaga, ma le vavalo atu i le mana silisiliese” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 322; spelling standardized). Na tusia e le tusitalafaasolopito o le Ekalesia o Ioane Uitimera: “Na oo ifo le Agaga o le Alii i luga o Iosefa i se uiga e le masani ai. Ma sa vavalo atu [Iosefa] e faapea sa i ai Ioane le Talifaaaliga i lena taimi i ituaiga e sefulu o Isaraelu … e saunia i latou mo lo latou toefoi mai mai lo latou faataapeapeina umi” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 39; ua faalaugatasia le sipelaga ma faamataitusi tetele).

I le taimi foi o le konafesi, na faauuina ai e le Perofeta o Iosefa Samita nisi o toeaina i le tofi o le faitaulaga sili. O faauuga muamua nei i le tofi o le faitaulaga sili i le Ekalesia toefuataiina. Na tautino mai e le Perofeta, “sa manino le faamaoniga na tuuina mai e le Alii ia i tatou le mana e tusa ai ma le galuega e tata ona faia, ma le malosi e tusa ai ma le ituaiga ua i o tatou luma, ma le alofa tunoa ma le fesoasoani e tusa ai ma mea tatou te manaomia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 352).

E ui ina sa maua e tagata o le Ekalesia i le konafesi ni aafiaga faaleagaga fiafia, ae na tusia e Ioane Uitimera e faapea sa i ai foi le tiapolo: “A o sasaa ifo e le Alii lona agaga i luga o ana auauna, sa faaaoga foi e le TIapolo se taimi e faaaliali ane ai lona mana; [ma] na ia saisaitia Harvey Whitcock … ina ia le mafai ona ia tautala.” Sa faaalia e le Alii le mamanu a le tiapolo i le Perofeta, ma sa “poloaiina [e Iosefa] le tiapolo i le suafa o Keriso ma sa ia tuua ma ua matou olioli ma toafilemu ai” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, 40–41; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga).

I le aso mulimuli o le konafesi, 6 Iuni, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52. I nai tausaga mulimuli ane na ia tusia ai i se nusipepa a le Ekalesia e faapea o lenei faaaliga na maua mai “i se vaaiga faalelagi” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 327).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52

Ua poloaiina e le Alii ni taitai o le Ekalesia e malaga i Misuri ma ua tuuina mai se mamanu e aloese ai mai le taufaasese

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:1–5. “O le laueleele o lo outou tofi”

Ina ua tuuina mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52 na faamoemoe ma le naunautai le Au Paia i le fausiaina o le aai o Siona, lea na valoia mai i tusitusiga paia (tagai Eteru 13:3–6; MF&F 28:9; Mose 7:62). I se faaaliga na tuuina mai ia Mati 1831,na folafola mai ai e le Alii o le a Ia faaalia mai le tulaga o le laueleele e tatau ona faatau e le Au Paia e fai mo latou tofi (tagai MF&F 48:4–6). E tatau ona latou faapotopoto i lea laueleele ma fauina ai le aai o Siona, po o le Ierusalema Fou. O le aai o se nofoaga o le sulufaiga ma le saogalemu mo le Au Paia (tagai MF&F 45:64–71). Ia Iuni 1831, na faatonuina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e o i Misuri ma ia faia le isi konafesi a le Ekalesia iina. Na toe folafola atu foi iina e le Alii, afai latou te faamaoni, o le a faaalia ia i latou le laueleele e fai mo latou tofi. E ui ina sa ta’u atu e le Alii i le Au Paia le laueleele sa nofoia i le taimi nei e le “fili,” ae Na Ia folafola atu e “faavaveina le aai [Siona] i lona taimi” (MF&F 52:42–43). O le faasinoga a le Alii i le fili o le Au Paia na muai faamalumalu mai ai le inosia ma sauaga o le a feagai mai tagata o le Ekalesia mai tagatanuu o Misuri a o amata ona latou faapotopoto i le Itumalo o Siakisone, Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:9–10, 33–34. Aoao atu mea sa faaalia i aposetolo ma perofeta

E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 52, sa valaauina e le Alii ni alii e 26, e faaopoopo i le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone, e malaga o ni faifeautalai i Misuri. Sa faatonuina i latou e malaga i le toeitiiti atoa le 900-maila (1,448 kilomita) o se malaga e esese auala, e talai ma papatiso i le ala. Sa faatonuina i latou e le Alii ia “le fai atu lava ni isi lava mea nai lo mea ua tusia e perofeta ma aposetolo, ma mea e aoao atu ia te i latou e le Faamafanafana e ala i le tatalo o le faatuatua” (MF&F 52:9; tagai foi Mosaea 18:18; 25:21–22). E faapena foi ona fautuaina e perofeta o aso e gata ai ia tagata o le Ekalesia ia faalagolago i upu a perofeta ma le taitaiga a le Agaga Paia pe a latou aoao atu aoaoga faavae o le talalelei.

I se lauga i taitai o aoga faalelotu i le Ekalesia, na aoao mai ai Peresitene J. Reuben Clark Jr. (1871–1961) o le Au Peresitene Sili:

“O lou faanaunauga autu, o lou tiute atoa lava, o le aoao atu o le talalelei a le Alii o Iesu Keriso e pei ona sa faaalia mai i nei aso e gata ai. O outou e aoao atu lenei talalelei, i le faaaogaina o a outou punaoa ma aia tatau i tusitusiga faavae a le Ekalesia ma upu a i latou na valaauina e le Atua e taitai Ona tagata i nei aso mulimuli. E le tatau ona e … faalavelaveina i lau galuega o oe lava filosofia uiga ese, e tusa lava po o le a lona pogai po o le a foi le faamalieina po o le foliga mai ia te oe e talafeagai. …

“E le tatau ia te oe … ona suia ia aoaoga faavae a le Ekalesia pe fetuunai foi ona ua uma ona folafola mai, ma ua i ai foi i totonu o tusitusiga faavae a le Ekalesia faapea ai ma i latou ua i ai le pule e tautino mai ai le mafaufau ma le finagalo o le Alii i le Ekalesia” (The Charted Course of the Church in Education, rev. ed.[booklet 2004; address to Church Educational System religious educators, Aug. 8, 1938],10).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14–21. “O le a ou tuu atu ia te outou se ata i mea uma”

I le taimi o le konafesi na faia i le aso 3–6 Iuni 1831, na molimauina ai e toeaina o le Ekalesia le eseesega i le va o faaaliga a le tiapolo ma le mana o le Atua. I le aso mulimuli o le konafesi, sa faaalia mai ai e le Alii i toeaina se mamanu po o se ata e iloa ai le eseesega o i latou o e taufaasese po o sui faafoliga ma i latou o auauna amiotonu a le Atua (tagai MF&F 52:14–21). Na Ia tuuina mai faataitaiga o fua o i latou o e galulue pe faatino i le Agaga o le Atua. Faatasi ai ma faatonuga na avatu muamua (tagai MF&F 43:1–7; 46:7–8; 50:1–25), na fesoasoani lenei faaaliga e faaitiitia ai le fenumiai i taitai ma tagata o le Ekalesia e faatatau i agaga sese ma amioga soona fai faaleagaga po o faiga o tapuaiga. Na aoao mai e Elder Paul E. Koelliker o le Fitugafulu:

“Ia Iuni o le 1831, a o tuuina atu valaauga i uluai taitai o le Ekalesia, sa ta’u atu ia Iosefa Samita ‘Ua i ai Satani i le salafa o’ le laueleele, ma o loo ia alu atu ma taufaasese i atunuu.’ O le tetee atu i lenei tosinaga faalavefau, sa fetalai mai ai le Alii o le a Ia tuu mai ia i tatou ‘se ata i mea uma, ina ia le faaseseina [tatou]’ (MF&F 52:14).

“O mamanu o ni faataitaiga, taiala, laasaga faifaipea, po o ni auala e mulimuli ai se tasi ina ia ogatasi ma le faamoemoega o le Atua. Afai e mulimulitaia nei mamanu, o le a faalotomaualaloina i tatou, mataala, ma mafai ona iloa le leo o le Agaga Paia lea e ese mai i leo ia e faalavelave ia i tatou ma taitaieseina i tatou” (“E Alofa Moni Lava o Ia i a i Tatou,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:33–34 “O ia o lē e faamaoni, o le a tausia ma faamanuiaina”

O i latou na valaauina e talai le talalelei a o latou malaga atu i Misuri na folafola atu i ai afai latou te faamaoni o le a puipuia i latou e le Alii ma faamanuiaina i latou “i fua e tele” (MF&F 52:34). O Epikopo Eteuati Paterika o se tasi o i latou na valaauina e tuua lona aiga ae malaga atu i Misuri. “Na tuua e Lydia, le faletua o Epikopo Paterika se tala o tulaga sa i ai lana tane o Eteuati, na faapea ona maua ai lenei faatonuga faafaaaliga. Sa maua uma le la fanau i le ma’i misela, mai nisi o tagata o le Ekalesia ea le i leva ona taunuu atu i Niu Ioka, o e sa nonofo faatasi ma lo latou aiga. Sa ia tusia, ‘sa tigaina lo la afafine ulumatua i le fiva o le mama, a o tigaina lava o ia, sa valaauina lo’u toalua e ala i le faaaliga, e o ma le isi vaega i Misuri e su’e se nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia, sa manatu tagata le talitonu, a le valea o ia, ia pe o le a le alu foi. Ma sa ou mafaufau foi a’u ia, na i ai se pogai ou te mafaufau ai ua amatalia o’u tofotofoga, ma o lea [sa] amataina, ae peitai, o lenei tofotofoga e faapei foi o isi tofotofoga uma, sa mulimuli mai ai ni faamanuiaga ona sa toe manuia lo ma afafine. (Partridge, Genealogical Record, 6.)” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 330).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:39–40. “Ia manatua i mea uma e matitiva ma e le tagolima”

O toeaina o le Ekalesia e lei poloaiina e o i misiona e tatau ona latou tausia tagata o le Ekalesia ma, sa sili atu ona patino, e tatau ona “manatua i mea uma e ua matitiva ma e ua le tagolima, o e ua mamai ma ua puapuagatia” (MF&F 52:40). Na faamalamalama mai e le Alii e faapea o le tausiga o e matitiva ma e mamai o se uiga lea o Ona soo. I Lana misiona atoa i le olaga nei, sa maliu atu le Faaola i e mamai ma puapuagatia, faamalolo ma faamafanafana i latou. Na Ia auauna atu i e matitiva ma e le tagolima, sa fafagaina i latou i le faaletino ma le faaleagaga.Na aoao mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) mea e mafai ona tatou faia e manatua ai i latou o e manaomia le fesoasoani:

“I le manatuaina faatasi i luma o le Alii o e matitiva, o e le tagolima, ma e mafatia, e faapena ona atiina a’e ai, ma le le mafaufauina ae moni lava, se alofa mo isi e sili atu nai lo le tagata lava ia, o se faaaloalo mo isi, ma se manao e tali atu i manaoga o isi. E le mafai e se tagata ona ole atu i le Atua e fesoasoani i se tuaoi o puapuagatia e aunoa ma le lagonaina o le faaosofia o le tagata lava ia e faia se mea e fesoasoani ai i lena tuaoi. …

“Sa ou faalogo i se alii lauiloa o fai i se tasi aso, ‘Ua ou suia le gagana o a’u tatalo. Nai lo le faapea atu, ‘Faamanuia i e matitiva ma e mamai ma e le tagolima,’ ua ou faapea atu nei, ‘Le Tama e, faaali mai ia te au le ala e fesoasoani ai i e matitiva ma e mamai ma e le tagolima, ma aumai ia te au se faaiuga e faia ai’” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 457–58).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

O Sini Gilbert o le paaga faipisinisi a Newel K. Whitney mo le faleoloa a N. K. Whitney ma le Kamupani i Katelani. O Sini ma lona aiga o nisi o le au liliu mai sa auai atu i le Ekalesia i Katelani. I le aso 8 Iuni, 1831, e lua aso talu ona uma le konafesi a le Ekalesia, sa alu atu ai Sini Gilbert i le Perofeta, e manao e fia iloa pe o le a se mea o finagalo le Alii na te faia. Sa fesili atu Iosefa i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 53.

Ata
tulaga o le faleoloa o Gilbert ma Whitney, Initipene, Misuri

O Sini Gilbert o se paaga faipisinisi a Newel K. Whitney. Ina ua mavae le masii atu o nisi o le Au Paia i Misuri, sa ia galueaiina se faleoloa o le Ekalesia i le nofoaga lea i Initipene, Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53

Ua valaauina e le Alii ia Sini Gilbert e talai le talalelei ma malaga atu i Misuri.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 53:1–4. “Lafoai i le lalolagi”

Na tuua e Sini Gilbert ia Katelani, Ohaio i le faaiuga o Iuni 1831 ia mulimuli i le poloaiga a le Alii e talai le talalelei ma avea “o se sui” i le Ekalesia (MF&F 53:4). Ina ua mavae lona taunuu atu i Misuri i le taumafanafana o le 1831, sa ia faavaeina se faleoloa o fefaatauaiga ma, i le avea ai ma sui o le Ekalesia, sa fesoasoani ai ia Epikopo Eteuati Paterika i le faatauina mai o le laueleele mo mea-tausi ma fale o le Ekalesia (tagai MF&F 57:6, 8). Na poloaiina e le Alii ia Sini e “lafoai i le lalolagi” (MF&F 53:2); sa tatau ona ia tausia poloaiga, tuua lana pisinisi i Katelani ae malaga i Misuri, ma faaaoga lana meaalofa mo pisinisi e fesoasoani ai e fausia le malo o le Atua i le laueleele o Siona. O le poloaiga a le Alii e lafoai le lalolagi e le faapea sa tatau ia Sini ona faaesea o ia lava mai le lalolagiNa faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“I le Ekalesia, e tele ina tatou faaupuina le fuaitau:: ‘Ia i ai i le lalolagi ae le ni o i le lalolagi.’…

”Atonu ua tatau ona tatou faaupuina le fuaitau … o ni apoapoaiga eseese se lua. Muamua ’Ia i ai i le lalolagi.’ Ia auai; ia logoina. Taumafai ia e malamalama ma ia faapalepale ma talisapaia le eseesega e i ai i tagata. Ia faia ni fesoasoani aoga i tagata e ala i le auauna atu ma auai. Lua, ’Ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Aua le mulimuli i ala sese pe gauai atu foi e faataunuu pe talia le mea e le sa’o.

“… E ui i le amioleaga uma o i le lalolagi, ma e ui i feteenaiga i mea lelei tatou te maua i itu uma, e le tatau ona tatou taumafai e aveese mai i tatou lava po o a tatou fanau i le lalolagi. Na fetalai Iesu, ‘E tusa le malo o le lagi ma le mea faafefete,’ po o le fefete. (Mata. 13:33.) E ao ina tatou si’i ae le lalolagi ma fesoasoani ia tagata uma ia tula’i i luga ae o le amioleaga o loo siomia ai i tatou” (“O Le Aafiaga o le Televise,” Liahona, Iulai 1989, 80).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ina ua taunuu le Au Paia mai Kolesavile, Niu Ioka, i Katelani, Ohaio ia Me 1831, sa fautuaina i latou e o i le nuu tuaoi o Tomasone, “aua ua i ai se tagata e igoa ia [Limani] Copley e umia itulagi tele o laueleele iina lea na ia ofoina mai e nonofo ai le Usoga” (Newel Knight, in The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 315; ua faalaugatasia le sipelaga). Na ioe ane i se taimi muamua ia Limani e faataga le Au Paia mai Niu Ioka e nonofo i lona fanua ae ia faia mea e faaleleia ai lona fanua. E lei leva ona latou taunuu, ae amata e tagata o le Paranesi a Kolesavile ona toto meaai ma fausia fale i le faatoaga e 759-eka. E lei leva, ae maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 51, e faatonuina ai i latou ua faamautu i Tomasone e faataitai ona ola i le tulafono o le faapaiaga.

A o amata ona mautu le Au Paia i lona fanua, sa malaga ia Limani Copley ma isi faifeautalai i le Iuni i Matu, Ohaio, e talai le talalelei i le Sosaiete Tuufaatasi o e Talitonu i le Faaali Faalua mai o Keriso (Au Sieka), o se vaega faalelotu lea sa mafuta ai muamua Limani a o lei auai mai i le Ekalesia (tagai MF&F 49). Sa lei manuia le misiona, ma sa amata ona masalomia e Limani lana molimau i le savali a le Ekalesia toefuataiina. Mulimuli ane, sa ia feutagai ma Ashbel Kitchell, o le taitai o le au Sieka, ma sa la o faatasi i le faatoaga a Limani, ma ta’u atu i le Au Paia ua tatau ona latou o ese. Sa solia e Limani le feagaiga na ia osia ma le Alii e faapaia lana faatoaga. Sa tusifaamaumauina e Iosefa Knight Jr. e faapea e ui ina sa faia mea e faaleleia ai le laueleele o Limani i le taimi puupuu sa nonofo ai le Au Paia iina, “sa tatau lava ona matou tuua lana [Copley] faatoaga ma totogi atu i ai le onosefulu tala mo mea na faaleagaina” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 335). I le le iloa ai o se mea e fai, o lea sa o atu ai Newel Knight ma isi toeaina o le vaega a Kolesavile i le Perofeta mo se taitaiga. Sa fesili Iosefa i le Alii i le aso 10 Iuni, 1831, ma sa maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 54.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54

Ua faatonu e le Alii le Au Paia a Kolesavile e tuua Ohaio ae agai atu i Misuri

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54:3–6. O se feagaiga e solia “ua talafua ma ua le aoga”

O le faaiuga a Limani Copley e tuliesea tagata o le Paranesi a Kolesavile mai lona laueleele o se faaiuga foi lea e soli le feagaiga paia sa ia faia e faapaia ana meatotino i le Alii. Na osia foi e le Au Paia mai Niu Ioka se feagaiga e faapaia a latou mea uma (tagai MF&F 51). Ae paga lea, o le teena e Limani o le tausia o lana feagaiga le mafai ai e le Au Paia mai Kolesavile ona faataunuu la latou feaigaiga; o le mea lea, na folafola mai ai e le Alii e faapea o le feagaiga ua “talafua ma ua le aoga” (MF&F 54:4). Na ta’ua foi e le Alii taunuuga matuia mo i latou e solia a latou feagaiga ma sa folafola mai le alofa mutimutivale ia i latou o e tausia a latou feagaiga (tagai MF&F 54:5–6).

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le taua o le osia ma le tausia o feagaiga:

“Ua na o e osia feagaiga ma e tausia feagaiga e mafai ona maua faamanuiaga faaiu o le malo selesitila. Ioe, a tatou talanoa loa e uiga i le tausia o feagaiga, ua tatou talanoa i le fatu ma le agaga o lo tatou faamoemoega i le olaga nei.

“O se feagaiga o se maliega e fusia ai faaleagaga, o se tautoga faamaoni i le Atua lo tatou Tama o le a tatou ola ma mafaufau ma galulue i se ala faapitoa—o le ala a Lona Alo, le Alii o Iesu Keriso. O ona tua, ua folafola mai e le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia ia i tatou le matagofie atoatoa o le ola e faavavau. …

“… Afai tatou te mananao moni ia faamanuiaina i o tatou valaauga, afai tatou te mananao e maua fesoasoani uma ma avanoa uma ma faamanuiaga uma mai le Tama, afai tatou te mananao ia tatala mai le faitotoa o le lagi ia i tatou ina ia mafai ai ona tatou maua mana o le amioatua, e tatau ona tatou tausia a tatou feagaiga!” (“Keeping Covenants: A Message for Those Who Will Serve a Mission,” New Era, Jan. 2012, 2–4).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 54:7–10. “O atu … nei ma sosola ese mai le laueleele”

O le tuua ai o o latou fale i Niu Ioka i le na o se masina na mavae atu, o lea foi ua le toe iai se mea e nonofo ai tagata o le Paranesi a Kolesavile. I le tali mai i lea atugaluga, sa saunia ai e le Alii se isi poloaiga mo i latou e masii ese atu—o le taimi lea i Misuri, toeitiiti atoa le 900 maila (1,448 kilomita) le mamao. E ui ina sa faigata lea poloaiga mo lea vaega e silia ma le 60 tagata faamaoni o le Ekalesia, sa talosagaina e le Alii le Au Paia ia “onosai i puapuga seia Ou alu atu” ma sa ia folafola mai,”Faauta, Ou te vave alu atu, ma ua ia te a’u la’u taui” (MF&F 54:10). I le usiusitai ai i le poloaiga a le Alii, sa tuua ai e le Au Paia o Kolesavile, sa taitai e Newel Knight ia Ohaio ma taunuu ai i Initipene, Misuri, i le faaiuga o Iulai 1831. O i latou o nisi o uluai Au Paia o Aso e Gata Ai na faapotopoto i le laueleele o Siona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 55: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ata
Viliamu W. Phelps

O Viliamu W. Phelps o se tusitala, faatonu nusipepa, ma se lomitusi i le taimi na papatiso ai o ia e avea o se tagata o le Ekalesia ia Iuni 1831.

A o sauniuni le Perofeta o Iosefa Samita e alu i Misuri ia Iuni 1831, sa taunuu Viliamu W. Phelps i Katelani, Ohaio, mai Canandaigua, Niu Ioka. Sa faigaluega Viliamu o se faatonu nusipepa, tusitala, ma se lomitusi. Ia Aperila 1830, sa faatau ai e Viliamu se kopi o le Tusi a Mamona mai ia Pale P. Palate. Ina ua uma ona ia faitauina ma faatusatusa le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia, sa tonu ia te ia e auai i le Ekalesia toefuataiina. Sa ia fai mai mulimuli ane, “E ui sa le i papatisoina lo’u tino i totonu o lenei ekalesia seia oo … ia Iuni 1831, ae sa i ai iina lo’u loto mai le taimi na ou iloa ai le tusi a Mamona” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 337). Ina mavae le taunuu atu o Viliamu i Katelani faatasi ma lona toalua ma le fanau, sa saili atu le Perofeta i le finagalo o le Alii e faatatau ia Viliamu Phelps ma sa maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 55. E lei leva ona maua e le Perofeta lenei faaaliga i le aso 14 Iuni, 1831, sa papatisoina Viliamu W. Phelps ma faauuina e avea ma toeaina. E lei leva ae ia malaga i Misuri faatasi ma le Perofeta e faamautu ai iina ma amata le galuega sa valaauina o ia e fai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 55

Ua faatonu e le Alii ia Viliamu W. Phelps e tusa ai ma lona valaauga i le Ekalesia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 55:4. “O le galuega o le lomitusi, ma le filifiliga ma le tusia o tusi”

O Viliamu W. Phelps o se faataitaiga o le ala e saunia ai e le Alii tagata taitoatasi e fauina Lona malo pe afai latou te naunau e mulimuli ia te Ia. Sa valaauina e le Alii ia Viliamu e faaaoga ana taleni ma le poto masani o se tusitala, faatonu, ma lomitusi e fesoasoani ai ia Oliva Kaotui i le faia “o le galuega o le lomitusi, ma le filifiliga ma le tusiaina o tusi mo aoga a lenei ekalesia” (MF&F 54:4). E tele taumafaiga sa aofia ai Viliamu i le tusitusi mo le Ekalesia ma faasalalauina ma lolomi ana galuega tusitusia. I Misuri, sa ia lolomiina le Tusi o Poloaiga ma le uluai nusipepa a le Ekalesia, The Evening and the Morning Star. Sa ia fesoasoani mulimuli ane ma lolomi le lomiga 1836 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le uluai tusi o viiga a le Ekalesia. Sa ia tusia foi upu o le tele o viiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai, e aofia ai ma le “Le Agaga Paia,”Viia Le na Fetaiai ma Ieova,” ma le “Faaola o Isaraelu.”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

O Ezra Thayre o se tasi o e na uluai liliu mai i le talalelei toefuataiina. Ina ua mavae ona masii mai Niu Ioka i Katelani, Ohaio, sa faatonuina Thayre e nofo ma galulue ma Iosefa Samita le Matua i le faatoaga a Feterika G. Williams, o le sa faamisiona i Misuri. I le aso 6 Iuni, 1831, sa valaauina ai e le Alii ia Thomas B. Marsh ma Ezra Thayre e malaga i Misuri ma talai atu le talalelei a o malaga atu i le ala (tagai MF&F 52:22). E iva aso mulimuli ane, sa saunia Thomas e tuua faatasi ma isi toeaina sa malaga i Misuri. Peitai, o Ezra, sa lei saunia o ia, ma malaga ai Thomas e aunoa ma se soa. Sa alu atu Thomas i le Perofeta o Iosefa Samita, e fia iloa pe o le a le mea e fai. Sa fesili le Perofeta i le Alii i le aso 16 Iuni, 1831, ma sa maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 56. E le o manino pe o le a le mea na taofia ai Ezra Thayre mai le faataunuuina o lana misiona. Peitai, i le faaaliga ia Iosefa Samita, sa poloaiina ai e le Alii ia Ezra e “salamo i lona faamaualuga, ma i lona manatu faapito, ma usiusitai i le poloaiga muamua” na tuuina atu i se faaaliga e faatatau i ona tiute i le faatoaga a Feterika G. William (MF&F 56:8). O loo tautino mai foi i le faaaliga e faapea “o le a leai ni vaevaega e faia i le laueleele o [[Viliamu]” (MF&F 56:9). Atonu na totogi e Ezra Thayre se tupe e faamalie ai se vaega o le aitalafu i le laueleele ma sa talosagaina se umiaga aloaia o se vaega o le faatoaga. Atonu o le popolega na i ai ia Ezra i le faamautuina o ana tului tautupe e ono faamatalaina ai lona lei saunia e malaga faatasi ma Thomas B. Marsh i la la’ua misiona i Misuri. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 309–14, 339–40.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56

Ua faaleaogaina e le Alii le valaauga faamisiona o Ezra Thayre ma lapataia le Au Paia mai le faaloloto ma le faamaualuga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:4–7. “O Aʼu, o le Alii, e poloaia ma aveesea, e pei ona lelei ia te aʼu”

E mafai e le Atua ona tautino mai ma faaleaogaina poloaiga, ae Na te faamamaluina lo tatou faitalia ma faatagaina i tatou e filifili e usitai pe le usitai foi i Ana poloaiga. A tatou le usitai i poloaiga a le Alii, Na te faamasinoina i tatou. Mafaufau pe faapefea e faataitaiga nei ona faapupula mai ai le tautinoga faapea “O A’u, o le Alii, e poloaia ma aveesea, e pei ona lelei ia te a’u” (MF&F 56:4): Ona ua faatagaina e Ezra Thayre atugaluga o le lalolagi e taofia ai o ia mai le faataunuuina o lana misiona, o lea ua faaleaogaina ai e le Alii lona valaauga ae tofia se isi soa mo Thomas B. Marsh (tagai MF&F 56:5, 8). Sa poloaiina e le Alii le Au Paia o Kolesavile e nonofo i Tomasone, Ohaio, ae peitai ona ua solia e Limani Coley lana ioega e nonofo le Au Paia i lana faatoaga, o lea sa poloaiina ai e le Alii i latou e malaga atu i Misuri (tagai MF&F 54:7–8). Sa tofia Newel Knight i se misiona (tagai MF&F 52:32), ae na faaleaogaina e le Alii lena valaauga ma sa ta’u atu ia te ia e faaauau pea ona taitai le Au Paia i Kolesavile ma fesoasoani ia i latou e toe sii atu i Misuri (tagai MF&F 54, faaulutala o le vaega; MF&F 54:2, 7–8). Ina ua mavae ona faaleaogaina e le Alii le poloaiga mo Newel e talai le talalelei faatasi ma Selah Griffin, sa Ia poloaiina Selah e o ma Thomas B. Marsh i Misuri (tagai MF&F 56:5–6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 56:14–18. “Ua tele mea ua ia te outou e fai ma salamo ai”

Na ta’u atu e le Alii agasala e manaomia e le Au Paia ona salamo ai ia ua taofia ai i latou mai le ola ai i le tulafono o le faapaiaga. Nai lo le sailia e faia le finagalo o le Alii ma fausia Lana Ekalesia ma le malo i Lana ala, ae ua latou sailia o latou lava loto.

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le mama a’ia’i o le loto o se foliga o le mama a’ia’i o le agaga. O i latou ia e mauaina se faamagaloga o a latou agasala i le vai o le papatisoga; o e, a uma le papatisoga, latou te ola ai ina ia maua se faamagaloga o agasala; ua susunuina a latou agasala mai o latou agaga e faapei ua mu i se afi e ala lea i le mana o le Agaga Paia. O i latou ia o agaga amiotonu ma ua matatau i le Atua; ma ona ua mama a’ia’i o lea ua agavaa ai i latou e iloa ma mafuta ma isi tagata mama a’ia’i, o le pule o le Alii ia o le Mama A’ia’i” (O Se Molimau Fou mo Mataupu Faavae o le Faatuatua [1985], 492).