Inisitituti
Mataupu 10: Mataupu Faavae ma Feagaiga 23–25


Mataupu 10

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23--25

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I totonu o ni nai aso ina ua mavae le faatulagaina o le Ekalesia i le aso 6 Aperila 1830, e toalima tagata na o atu i le Perofeta o Iosefa Samita e saili e fia iloa o latou tiute i le Ekalesia toefuataiina. Sa tuuina atu se tali e patino i le tagata i se faasologa o faaaliga e lima ia na tuufaatasia mulimuli ane i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23.

Ia Iuni ma Iulai 1830, na tulai mai sauaga i Kolesavile, i Niu Ioka, e faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia. I lea taimi faigata sa faamalolosia ai e le Alii le Perofeta ma Oliva Kaotui e ala i le tuuina ai ia i la’ua o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Faaliga e 24, lea na faatonuina ai i la’ua e onosai i puapuaga ma ia faaauau pea ona aoao atu ma folafola atu le talalelei.

O Ema Samita, le faletua o le Perofeta, na papatisoina i le aso 28 o Iuni, 1830. O sauaga i lena taimi na faamalosia ai le tolopo o lona faamauga seia toeitiiti atoa le lua masina mulimuli ane, ia Aokuso. Ia Iulai 1830, sa tuuina atu ai e le Alii le faaaliga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 ia Ema. I lea faaaliga na ta’u atu ai e le Alii ia Ema o ia o se tamaitai filifilia ma avatu ai ia te ia faatonuga e tusa ai ma tiutetauave a lona aiga ma le Ekalesia.

6 Aperila, 1830Na faatulagaina ai le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso.

Aperila 1830Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 .

9 Iuni, 1830Na faia ai le uluai konafesi a le Ekalesia i le fale o Pita Uitimera le Matua.

28 Iuni, 1830Na papatiso ai Ema Samita.

28 Iuni–2 Iulai, 1830Na taofia ai faapagota Iosefa Samita ma toe tatalaina ona o se tuuaiga faapea o ia o se tagata faatupu vevesi i Bainbridge i Saute, Niu Ioka, ma faapea foi i Kolesavile, Niu Ioka.

Iulai 1830Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24.

Iulai 1830Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26.

Aokuso 1830Na faamauina ai Ema Samita e avea ma tagata o le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

Ia Aperila 1830, e lei leva ona maea le faatulagaina o le Ekalesia, na maua ai e Oliva Kaotui, Ailama Samita, Samuelu H. Samita, Iosefa Samita le Matua ma Iosefa Naite le Matua ni faaaliga patino mai le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Ina ua faatoa lomia nei faatonuga paia i le Tusi o Poloaiga i le 1833, sa tusia o ni faaaliga eseese se lima. Peitai, talu mai le lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835, ua tuufaatasia i se vaega se tasi.

Ata
Faafanua 3: Matu i sasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23

I le tali atu i o latou manaoga, ua faaalia mai ai e le Alii Lona finagalo i le toalima o i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:1–2. “Faaeteete i le faamaualuga, neʼi e ulu atu i faaosoosoga”

Sa avea Oliva Kaotui ma tufugaaao i le faaliliuga o le Tusi a Mamona, ma e lei leva ona faauuina e avea ma toeaina lona lua o le Ekalesia (tagai MF&F 20:3) ina ua maua le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23. Peitai, i le silafia ai o malosiaga ma vaivaiga o Oliva, na apoapoaiina ai e le Alii o ia ina ia faaeteete i le faamaualuga. E tusa ai ma lea apoapoaiga, na saunoa ai Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili: “O Oliva e maoae le atamai ma sa ia olioli i faamanuiaga ofoofogia faaleagaga. Peitai, i le aluga o taimi sa galo ai ia te ia le lapataiga a le Alii, ma sa ulu atu le faamaualuga i lona loto. Na saunoa Polika Iaga i se taimi mulimuli ane e uiga i lenei faamaualuga: ‘Ua ou vaai i alii e o latou lenei malo, ma o e sa mafaufau moni lava faapea ana o latou le i ai, semanu e le mafai ona agai i luma. O se tasi alii faapitoa, lea ua ou mafaufau nei i ai, … sa tulagaese le talenia i lona tutoatasi ma le tomai lautele. E tele taimi sa ia fai atu ai i le Perofeta o Iosefa e peiseai a faapea na te tuua lenei malo, o le a le mafai ona agai i luma. Ou te tautala atu e uiga ia Oliva Kaotui. Na ia lafoaia, ma sa taavale pea, ma o loo manumalo pea lava i fili tetee uma, ma tauaveina ma le saogalemu i latou uma o loo pipiimau pea i ai [i Journal of Discourses, 11:252]” (“O le Leo o le Perofeta,” Liahona, Iulai 1996, 5–6).

Ina ua tulai mai faigata i le Au Paia i Katelani, Ohaio, i le 1837, sa fulitua Oliva Kaotui i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia ma sa toe foi o ia i Misuri. I le 1838, sa tuua’ia ai e taitai o le Ekalesia i Misuri ia Oliva Kaotui i le “faatiga i taitai o le Ekalesia i tagi faaonoono i le tulafono, i le sailia e faatama’ia le tauleleia o Iosefa Samita, ua le tausisia le pulega faalelotu i mataupu faaletino, faatauina atu fanua i le Itumalo o Siakisone [lea na le ogatusa ma le fautuaga na tuuina mai e le Alii], ma le tuua o lona valaauga o le Peresitene Fesoasoani o le Ekalesia ae liliu atu e faigaluega i le tulafono. Sa musu Oliva e tu i luma o le aufono, ae na ia tali atu i se tusi. Na ia teena le aia tatau a le Ekalesia e ta’u atu pe faapefea ona ia faafoe lona olaga ma sa talosaga e faamuta lana mafutaga ma le Ekalesia” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 186–87). Na aveesea Oliva mai le avea ai ma tagata o le Ekalesia i le aso 12 Aperila, 1838. E lei toe feaiaa’i o ia ma le Ekalesia mo le 10 tausaga ae na toe papatisoina i le aso 12 Novema, 1848 i Kanesavile, Aioua. A o lei mafai ona fuafuaina e Oliva le auai faatasi ma le Au Paia i le Vanu o Sate Leki, sa matua gasegase o ia i Richmond, Misuri, lea na ia maliu ai i le aso 3 Mati, 1850.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:3. “O lou tiute ua i ai i le ekalesia e faavavau, … ona o lou aiga”

I le avea ai o le uso matua o le Perofeta, o Ailama o se molimautino i le tele o mea na uluai tutupu i le Toefuataiga. Na fesoasoani o ia i le lolomiga o le Tusi a Mamona e ala i le galue tonu lea i le masini lomitusi. Sa avea ma peresitene o le paranesi muamua a le Ekalesia i Kolesavile, Niu Ioka. I lona soifuaga atoa, o ia o se lagolago lotonuu i lona uso ma sa mausali lana molimau o Iosefa o se perofeta a le Atua.

Ia Me 1829, sa ta’u atu e le Alii ia Ailama e suesue i le Tusi Paia ma faapea foi le Tusi a Mamona ina ua maea le faaliliuga, ma faatalitali e folafola atu le talalelei seia faatulagaina le Ekalesia ma sa ia maua le upu (tagai MF&F 11:21–22). Ia Aperila 1830 ina ua tuuina mai le faaaliga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 ina ua uma ona lolomi le Tusi a Mamona ma ua faatulagaina le Ekalesia, sa ta’uina atu ia te ia o lona valaauga o le apoapoai atu—ia uunaia ma faamalosiau—”ma faamalosi le Ekalesia e le aunoa” (MF&F 23:3). Na faamalamalama e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o ia o le atalii o fanau o fanau a Ailama Samita, le ala na faamalosia ai e Ailama le Ekalesia ma lagolago ai lona uso o le Perofeta.

“I le soifuaga atoa o Ailama, sa tuufaatasia ai au a le tiapolo e faasaga ia te ia i se taumafaiga e faatoilalo o ia pe tau foi ina uunaia o ia e tuua le galuega.

“Ina ua mavae le maliu o lona uso o Alevini i le 1823, sa tauave e Ailama le tiutetauave tele i le aiga o le au Samita. O le taimi foi lea, sa ia fesoasoani ai ma auauna atu i lona uso, o Iosefa le Perofeta, i le faagasologa umi ma le matautia o le Toefuataiga. Na iu ina ia faatasi ai ma Iosefa ma isi maturo o tisipenisione ua mavae o le talalelei. Na faamaligiina lona toto e fai ma ana toe molimau i le lalolagi.

“O nei mea uma, na tu mausali Ailama. Na ia silafia le ala o le a i ai lona soifua, ma sa ia filifilia ma le manino e mulimuli ai. Ia Iosefa, na avea Ailama ma ana soa, leoleo, talimana’o, toomaga, ma iu ai lava ina aufaatasi ai ma ia o se maturo. Na lofituina i la’ua i sauaga e le tonu i o laua soifuaga atoa. E ui ina e matua o ia, ae sa aloaia e Ailama le tiutetauave paia o lona uso. E ui ina sa tuuina atu ia Iosefa ni fautuaga malolosi i nisi o taimi, ae sa lolo lava Ailama i lona uso laitiiti.

“I le ta’ua ai o lona uso, na saunoa ai i se tasi taimi Iosefa e faapea, ‘Uso Ailama, se loto ina a faamaoni o lou loto! Se talosia ia faapaleina e le Ieova e Faavavau ia faamanuiaga e faavavau i luga o lou ulu, o se taui i lou manatu mai i lo’u agaga! Se ua fia ea faanoanoaga ua ta tauaveina faatasi’ [i le History of the Church, 5:107–8]. …

“Na tuuina atu e Ailama le tautua matavela i le Ekalesia” (“Hyrum Smith: ‘Firm as the Pillars of Heaven,’” Ensign, Nov. 1995, 6–7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:4. “E lei oo ina valaaulia oe e te talai atu i le lalolagi”

O Samuelu Samita, o se uso laitiiti ifo o le Perofeta, o le lona tolu a’i lea o tagata na papatiso ina ua mavae le toefuataiga o le Perisitua Arona ia Me 1829. E ui e lei lauiloa o ia e pei o ona uso o Iosefa ma Ailama, ae o Samuelu o se tasi o Molimau e Toavalu o e sa vaai i papatusi auro. I le taimi o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23, e lei poloaiina e le Alii ia Samuelu e folafola le talalelei. Peitai, ina ua uma ona faauuina o ia e avea ma toeaina i le aso 9 Iuni, 1830, sa tofia Samuelu o se uluai faifeautalai i le Ekalesia ma sa amata ai ona asiasi atu i taulaga tuaoi i Palamaira e faatau atu kopi o le Tusi a Mamona ma folafola atu le talalelei. I se tasi o ia malaga na ia faatau atu ai se kopi o le Tusi a Mamona lea na iu ina taitai atu ai i le liua mai o Polika Iaga ma Ipa C. Kimball ma le toatele o o latou aiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:5. “O lou valaauga foi o le apoapoai atu, ma faamalosi le ekalesia e lē aunoa”

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 o le lona lua ai lea o faaaliga na tusia o loo faasino ia Iosefa Samita le Matua. Na tuuina atu e le tama o le Perofeta le lagolago moomia ma le faamalosiauga i lona atalii. Na avea o ia ma se tasi o le Ekalesia i le aso na faatulagaina ai. Na ia faataunuuina se misiona, na amata ia Aokuso 1830, faatasi ai ma lona atalii o Don Carlos i luga i Niu Ioka e avatu ai le savali o le talalelei i o latou aiga lautele. I lona valaauga mulimuli ane o le uluai peteriaka o le Ekalesia, sa ia maua ai le avanoa e faamanuia, apoapoai, ma fautuaina le toatele o uluai tagata o le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 23:6–7. “O lou tiute o le auai lea faatasi ma le ekalesia moni”

I le taimi na maua ai lena faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 23 e lei papatisoina Iosefa Naite le Matua, e avea ma se tasi o le Ekalesia. O ia o se uo mafana a le Perofeta o Iosefa Samita ma sa ia faaali atu ia te ia le agalelei tele. Sa ia tuuina atu i le Perofeta ni sapalai a o galue o ia i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa ia lagonaina se manao e papatiso faatasi ma isi i le aso sa faatulagaina ai le Ekalesia, ae na taofia ona sa manao o ia e suesue atili i le Tusi a Mamona. Sa na o ia o le toalima o tagata o i lenei faaaliga e lei ta’ua patino atua i ai faapea ua i ai i “lalo o se tausalaga” (MF&F 23:1, 3,4,5). E lei leva ona maua lenei faaaliga, ae papatisoina loa Iosefa Naite le Matua, ma sa faamatala mulimuli ane e le Perofeta o ia e “faamaoni ma tumau, ma amiotonu ma atoatoa ona lelei, ma amio mama ma agalelei, e le femoumouai i le itu taumatau po o le itu tauagavale” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007],493).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

I le faaiuiuga o Iuni 1830, sa malaga ai Iosefa Samita, Ema Samita, Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Ioane Uitimera mai Haramoni, Penisilevania, e asiasi i tagata o le Ekalesia ma isi na talitonu i Kolesavile, Niu Ioka. I le Aso Toonai, 26 Iuni, sa faia se faatanoa i se auvai e sauniuni ai mo papatisoga i le aso na sosoo ai (Aso Sa), ae na faaleagaina e se vaega faatupu vevesi le faatanoa i le po. O le taeao po o le Aso Gafua, sa toe fausia ai le faatanoa ma e toa 13 tagata na papatisoina, e aofia ai ma Ema Samita. Ae peitai, e oo ane i le taimi na mae’a ai papatisoga, ua faapotopoto se vaega faatupu vevesi pe a ma le 50 o alii, ma faalumaina ma taufaamatau ane e lamatia le Au Paia. O le afiafi lena, sa faatasi ai le Au Paia e faamau papatisoga o i latou na papatisoina i lena taeao, ae a o lei faia faamauga, sa faapea ona taofia Iosefa i moliaga o le “avea ma se tagata amio le pulea, i le faaosoina o le atunuu i se faanunununu e ala i le talaiina atu o le Tusi a Mamona” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 396).

Ata
fafo o le fale o Iosefa Naite le Matua, Kolesavile, Niu Ioka.

O le uluai fale o Iosefa Naite le Matua i Nineva (Kolesavile), Niu Ioka

A o agai atu i lona faamasinoga, sa sola ese ai Iosefa mai se vaega faatupu vevesi faatasi ai ma le fesoasoani a se leoleo agalelei na faafeaoina o ia. Ina ua uma ona tulai i le faamasinoga ma taumamaina i moliaga, sa vave lava foi ona toe taofia Iosefa e se leoleo mai se itumalo e ese mai. O le po lena sa tauemuina ai Iosefa ma faia faatautala e “se aofaiga o tagata” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 402), ma sa tulai o ia i le taeao na sosoo ai e faamasinoina. Sa toe taumamaina foi Iosefa i moliaga ma sola ese ai ma se isi vaega o tagata faatupu vevesi a o agai atu o ia i le fale.

Sa toe taumafai Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e toe faatasi atu ma le au paia na faatoa liliu mai i Kolesavile, ae na faapotopoto foi se vaega faatupu vevesi a’o lei leva ona taunuu atu i laua. Na faamalosia ia Iosefa ma Oliva e sosola ese, e lei leva ona sosola ae tuliloaina i la’ua e le au faatupu faalavelave i le po atoa (tagai The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 414). I se taimi ia Iulai, ina ua toe foi mai i la’ua i Haramoni, sa maua e Iosefa ma Oliva le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24

Ua maua e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui faatonuga e faatatau i o laua valaauga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:3. “Faalautele lou tofi”

Ia Mati 1829, na aoaoina ai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea a maea le galuega o le faaliliuga o papatusi o le Tusi a Mamona, o le a “faauuina o ia ma alu atu e avatu le upu [a le Alii] i le fanauga a tagata” (MF&F 5:6). Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le tasi le tausaga mulimuli ane, sa faauuina Iosefa e avea ma uluai toeaina. O faatonuga paia na tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24 na avea ma faamanatu ia Iosefa e faapea o lona taimi ma lana gauai o le a tuuto atu nei i lona tofi o le perofeta a le Alii nai lo popolega i mea faaletino. Sa faamalamalama atu e le Alii e faapea o le a lagolagoina e tagata o le Ekalesia ia Iosefa i le faaletino, aua o le a faamanuiaina ai i latou (tagai foi MF&F 41:7; 43:12–14). I mata o sauaga na feagai ma Iosefa ma uluai tagata o le Ekalesia, o le manaoga masani mo le toatele atonu ia faaitiitia a latou taumafaiga e atinae le Ekalesia ina ia aloese mai ai i nisi sauaga. Peitai, na fautuaina le Perofeta e le Alii ia faalautele lona tofi, o lona uiga ia faateleina lona taimi ma le tuuto atu i lona valaauga. I lana saunoaga i e umia le perisitua, na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea:

“O lena upu o le faalautele e malie. E pei ona ou faaliliuina, o lona uiga ia faateleina, ia saga faamaninoina atili, ia faalatalata mai atili, ma ia faamalolosia. …

“O outou uma lava, ioe, ua masani i mea vaai mamao. A e tuuina tioata i ou mata ma faasa’osa’oina, e te faateleina ma o lona aoga e aumai faalatalata atili ai i lau vaaiga. Ae afai e te toe liliuina ma tilotilo atu ai i le isi pito, ua e faaitiitia ma ua atili ai le mamao o lau vaai.

“O lea e faapena foi a tatou taga fai o ni e umia le perisitua. A tatou ola e tusa ai ma lo tatou valaauga maualuga ma le paia, pe a tatou faaali atu lo tatou alolofa i le Atua e ala i le auaunaga i uso a tagata, pe a tatou faaaogaina lo tatou malosi ma taleni e fausia ai le faatuatua ma faasalalau le upumoni, ua tatou faalauteleina lo tatou perisitua. Ae i se isi itu, tatou te ola i le manatu faapito, pe a tatou nopiai i le agasala, pe a tatou vaai atu na o mea o le lalolagi nai lo mea a le Atua, ua tatou faaitiitia lo tatou perisitua” (“Faalauaitele lou Valaauga,” Liahona, Iulai 1989, 46–47).

Ata
vaega o le faatoaga a Iosefa Samita, Haramoni, Niu Ioka

Sa poloaiina Iosefa Samita e toto meatoto ona alu vave lea e aoao atu ma auauna atu i tagata i Kolesavile, Niu Ioka (tagai MF&F 24: 3–4).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:4. “Afai latou te le talia oe”

E tatau i le Au Paia ona talia, pe lagolagoina, le Perofeta o Iosefa Samita faaleagaga ma ia fesoasoani ia te ia faaletino. O i latou o e taliaina le perofeta i le aso ma faatino ana upu o le a maua faamanuiaga, ma o i latou e le talia o le a feagai ma taunuuga.Na saunoa Sister Carol F. McConkie, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

Ina ia ogatasi ma faamoemoega paia o le lagi, tatou te lagolagoina le perofeta ma filifili e ola e tusa ma ana upu.

I se lalolagi ua faamata’uina i se oge o le amiotonu ma le matelaina faaleagaga, ua poloaiina ai tatou e lagolago le perofeta. A o tatou usiusitai, lagolagoina, ma faamautu upu faaperofeta, tatou te molimauina le i ai ia i tatou o le faatuatua e gauai atu ai ma le lotomaualalo i le finagalo, le poto, ma le taimi o le Alii.

Tatou te faalogo i upu faaperofeta e tusa lava pe foliga mai e leai sona uiga, le talafeagai, ma faigata. E tusa ai ma tulaga faatonuina o le lalolagi, o le mulimuli i le perofeta e ono inosiaina, lē sa’o i manatu faaupufai, po o le lē taliaina faaleagafesootai. Ae o le mulimuli i le perofeta e sa’o i taimi uma lava. …

“E faamamalu ma alofagia e le Alii i latou o e uai atu i le taitaiga faaperofeta” (“Ola e Tusa ma Upu a Perofeta,” Ensign or Liahona, Nov. 2014, 77–78).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:8. “Ou Te Ia Te Oe”

O le Perofeta o Iosefa Samita sa 24 ona tausaga le matua ina ua maua mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24. E oo atu i lena taimi o lona soifua, ua feagai Iosefa ma le tele o luitau ma tofotofoga, e pei o se taotoga tiga o lona vae, o le maliu o si ona uso peleina, o tauemuga ma sauaga a lona nuu ona o le Uluai Faaaliga Vaaia ma papatusi auro, o le maliu o le la ulumatua, o le leiloloa o itulau tusitusia e 116 o le Tusi a Mamona, ma le mea aupito lata mai, o le sauaga a le au faatupu faalavelave i Kolesavile, i Niu Ioka, ma moliaga ma faamasinoga i tuuaiga sese. Na lagonaina moni e Iosefa le faamafanafanaina ina ua ta’u atu e le Alii ia te ia, “Ua Ou sii oe i luga i fafo o ou puapuaga, ma fautuaina oe, o lea ua laveaiina oe mai ou fili uma, ma … mai mana o Satani ma mai le pogisa” (MF&F 24:1). Ae na aoaoina e le Perofeta o le a manaomia ona ia “onosai i puapuaga, ona o le a tele o le a oo mai ia te oe” (MF&F 24:8). Ae ui o lea, sa faamautinoa atu e le Alii ia te ia ma se folafolaga “Ua Ou faatasi ma oe, e oo lava i le iuga o ou aso” (MF&F 24:8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:9. “E le maua le malosi i galuega faaletino”

E le mauaina e tagata ma taitai o le Ekalesia le tomai faateleina e faaputuputu ai oa. E oo uma i luitau ma lamatiaga o le olaga nei. Ae ui o lea, e mafai ona faamanuiaina nisi i taleni mo pisinisi, tupe, ma isi mea. E le o ni meaalofa nei a Iosefa Samita. Na faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili: “O [Iosefa Samita] na toetoe lava a i ai pea i le siui o mafatiaga tautupe. I le taulotoaiga o le taumafai e faataunuu ia tiutetauave ogaoga o lona valaauga paia, sa tatau ona galue o ia o se faifaatoaga po o se faatauoloa e saunia ai mea e ola ai lona aiga. Sa ia faia lea mea e aunoa ma meaalofa ofoofogia faaleagaga ia na lagolagoina ai o ia i lona valaauga faaperofeta. Na fautuaina o ia e le Alii e faapea “e le maua le malosi i galuega faaletino, ona e le o lou valaauga lea’ (MF&F 24:9)” (“Iosefa, o le Tagata ma le Perofeta,” Liahona, Iulai 1996, 71).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:13–14. “Aua le mananao i vavega”

E mafai e auauna a le Alii ona tutuli ese temoni ma faatautaia faamanuiaga i e mama’i, ae e tutupu vavega e tusa ai ma le finagalo o le Alii ma pe a faaaoga le faatuatua. E le tuuina atu vavega i tagata e liliu mai ai tagata i le upumoni ae ia faamalolosia ai i latou o e faaalia lo latou faatuatua i le Alii. (Tagai Mareko 16–18, 20; Mamona 9:23–25; MFF 84:64–73.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:15. “Tutu ese le efuefu o o outou vae”

Na tuu atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faatagaga e “tutu ese lea o le efuefu o o [laua] vae” o se molimau e faasaga ia te i latou o le a le talia i laua (MF&F 24:15). E faatatau i lenei mea, na aoao mai ai Elder James E. Talmage (1862-1933) O le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tutu ese aloaia o le eleele mai vae o se tagata e fai ma molimau e faasaga i se isi, ua malamalama i ai le au Iutaia o se faatusa o se faamutaina o le faaaumea ma se faatoina aloaia o tiutetauave uma mo taunuuga e ono mulimuli mai. Na avea ma sauniga o le tuuaiga ma le molimau e ala i faatonuga a le Alii i Ana aposetolo [tagai Mataio 10: 12–14; Mareko 6:10–11; Luka 9:4–5]. I le tisipenisione i le taimi nei, ua faatonuina foi faapena e le Alii ia Ana auauna faatagaina e molimau atu faasaga ia i latou o e tetee ma le faalealofa i le upumoni pe a tuuina atu e ala i le pule (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:15; 60:15; 75:20; 84:92; 99:4). O le tiutetauave o le molimau atu i luma o le Alii e ala i lenei faailoga o le aoaiga e maoae tele, o lea e na o lalo lava o tulaga e le masani ai ma ogaoga e mafai ona faaaogaina ai, pe a faatonu ai e le Agaga o le Alii” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 345). O faifeautalai faamisiona e le faatagaina ona faia lenei mea i aso nei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 24:18. “Ia e le ave se atotupe”

Na poloaiina foi le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ia “le avea se atotupe” (MF&F 24:18), o lona uiga sa la malaga e aunoa ma se tupe ma sa faalagolago i le talimalo ma le agalelei o isi, aemaise lava o tagata o le Ekalesia (tagai MF&F 24:3), e tuuina atu meaai ma mea e nonofo ai. Na silafia lava e le Alii o manaoga mo le taitaiga o le Ekalesia o le a manaomia ai le taimi uma ma le malosi o le Perofeta, ma o lea na Ia faatonuina ai ia saunia e le Ekalesia le lagolago faaletino e tatau ai mo le Perofeta ma lona aiga ina ia mafai ai ona ia tuuto atu lona taimi ma le gauai i le galuega a le Alii. I faaaliga mulimuli ane, na toe faamamafa mai ai e le Alii e tatau i le Ekalesia ona tuuina atu le lagolago faaletino mo le Perofeta ina ia mafai ai ona ia faataunuuina le galuega ua tofia o ia e fai (tagai MF&F 41:7; 43:13). E ui e le totogia le auaunaga i le Ekalesia, ae o loo mulimuli lava le Ekalesia i ona po nei i mataupu faavae lava nei e ala i le tuuina atu o se alauni e le tele e ola ai taitai o le Ekalesia e valaauina mo le galuega auauna atu i le Ekalesia mo le taimi atoa, ina ia mafai ai e i latou ona tuuto atu lo latou malosi uma, taimi, ma le gauai i le galuega a le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

O Ema Samita o se tasi o le Au Paia e 13 na papatiso i Kolesavile, Niu Ioka i le aso 28 Iuni, 1830. O se taunuuga o faiga a tagata faatupu faalavelave ma le moliaina o Iosefa Samita i ni tuuaiga sese, o lea e lei faamauina ai nei tagata faatoa papatiso e avea ma tagata o le Ekalesia i lena afiafi. I le va o le papatisoga o Ema ia Iuni ma lona faamauga mulimuli ane ia Aokuso, na tuuina atu ai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 ia Ema e ala atu i lana tane, o Iosefa. Mai faaaliga uma lava na maua e Iosefa Samita mo tagata taitoatasi e oo atu ia Iulai 1830, o le faaaliga muamua lea na tuuina mai i se tamaitai. O lenei faaaliga o se faailoaga mai o le matafaioi lauiloa o le a faataunuuina e Ema i le Toefuataiga. Sa filifilia o ia e avea ma uluai peresitene o le Aualofa ia Mati 1842 i Navu, Ilinoi. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 162).

Ata
o le fale na toefauina o Isaako ma Elisapeta Hale, Haramoni, Penisilevania.

O le fale na toefauina o Isaako ma Elisapeta Hale, o matua o Ema Hale Samita, i le mea sa faaigoa o le Taulaga o Haramoni, Penisilevania.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25

Ua tuuina atu e le Alii ia Ema Samita le apoapoaiga ma faatonuga patino.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:1. “O atalii ma afafine i lo’u malo”

O tagata uma e o mai i le lalolagi, o fanau agaga a lo tatou Tama Faalelagi. O loo taufai aoao mai e le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea o i latou o e talia le talalelei toefuataiina ma feagaiga ma sauniga o loo aumai ai, ma ua toefanau moni lava, ua vaetamaina i le aiga o le Alii o Iesu Keriso. Ua avea o Ia ma Tama o lo latou fanaufouina faaleagaga ma le Tama o lo latou faaolataga. O le uiga lea o le mea na ta’ua e le Tupu o Peniamina, a o saunoa atu ia i latou o e ua i ai le suiga tele o le loto ma ua mananao e ulu atu i se feagaiga e tausi poloaiga a le Atua, na ia tautino mai ai: “Ma o lenei, ona o le feagaiga ua outou faia, o le a ta’ua ai outou o le fanau a Keriso, o ona atalii, ma ona afafine; ona faauta, o le aso ua fanauina ai e ia outou faaleagaga; ona ua outou fai mai ua liua o outou loto e ala i le faatuatua i lona suafa; o lea, ua fanauina ai outou e ia ma ua avea ai outou ma ona atalii ma ona afafine” (Mosaea 5:7; tagai foi Eteru 3:14; MF&F 35:2; 39:4–6; 45:8). Na papatiso talu ai nei Ema Samita i le Ekalesia, ma, o lea, sa faasino e le Faaola ia te ia o Lona afafine i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:2–3. “Savali i o’u luma i le ala o le amiomama”

O le uiga faaKeriso o le amiomama “o se mamanu o mafaufauga ma amioga e faavae i tulaga faatonuina maualuga lelei … [ma] e moomia ina ia maua ai le taitaiga a le Agaga” (Talai La’u Talalelei: O Se Taiala i le Galuega Faafaifeautalai [2004], 118). I se finagalo faaalia e uiga i le faatonuga a le Alii ia Ema Samita ia “savali i le ala o le amiomama” (MF&F 25:2), na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea:

“Ua ou lagona na tuuina atu na upu ia Ema Samita, ma mulimuli ane ia i tatou uma, e fai ma tuutuuga e tatau ona tausisia pe afai tatou te mananao ia maua se tofi i le malo o le Atua. O le leai o se amiomama e matuai le ogatusa lava ma le usiusitai i poloaiga a le Atua. E leai se isi mea e sili atu ona matagofie nai le amiomama. E leai se malosiaga e sili atu nai lo le malosiaga o le amiomama. …

“E malie ona i lenei faaaliga, ina ua tuu atu e le Alii lena folafolaga i lalo o se tuutuuga ia Ema, na ia toe fetalai atu, ‘Ua faamagaloina au agasala, ma o oe o se tamaitai filifilia.’ [MF&F 25:3.] Ou te matua faafetai lava mo le meaalofa o le faamagaloga e tuuina mai e se Tama alofamutimutivale. Na fetalai le Alii e ala mai i le perofeta o Isaia e faatatau ia i latou o e salamo ma ua faamagaloina, ‘E ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona; e ui lava ina mumu ia e pei o le ie ulaula, e avea e pei o fulufulu mamoe.’ (Isa. 1:18.)

“I soo se tasi e oo atu i ai lo’u leo o se atonu o faavauvau ona o mea sese matuia i o latou olaga, ou te tuuina atu le faamautinoaga na tuuina mai i faaaliga anamua ma i ona po nei, o le mea e i ai le salamo e i ai foi le faamagaloga. Aua le nofoa’i i luga o mea sese matautia ua tuanai. Ae, ‘tepa atu i le Atua ma e ola ai.’ (Alema 37:47.)” (“Ae Afai E te Faatuatua,” Liahona, Ian. 1985, 91).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:3. O faapefea ona avea Ema “o se tamaitai filifilia”?

Na fetalai le Alii o Ema Samita o “se tamaitai filifilia” (MF&F 25:3), o lona uiga sa filifilia o ia ona o lona faamaoni e fesoasoani i le galuega a le Atua. Na faamalamalama mulimuli ane e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844) le uiga o lenei faalaniga ina ua ia faatulagaina le Aualofa i le aso 17 Mati, 1842: “Sa ou fesoasoani i le amataga o le faalapotopotoga “O Le Sosaiete a Tamaitai o le Aualofa a Navu’ i le Lodge Room. O Tuafafine Ema Samita, ma Tuafafine Elisapeta Uitini ma Sara M. Kelevalani, o Fesoasoani. E tele aoaoga na ou tuuina atu, faitau le ‘Feagaiga Fou, ma le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga e faatatau i le Tamaitai Fiifilia, ma sa faaalia e faapea o le fiifilia o lona uiga o le filifilia i se galuega patino … ma sa faataunuuina ai iina le faaaliga i le filifilia o Tuafafine Ema i le Au Peresitene o le Aualofa, ma na faauuina talu ai o ia e faamalamalama atili ia Tusitusiga Paia” (i le History of the Church, 4:552–53).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:4. O le a se mea atonu e lei vaai i ai Ema na afua ai ona ia muimui?

Sa silafia e le Alii ma sa alofa ia Ema Samita. O Lana faatonuga ia te ia e “aua le muimui” (MF&F 25:4) na oo mai ona sa lei vaai o ia i papatusi o le Tusi a Mamona. Sa i ai o ia i nisi taimi o le faaliliuga o papatusi auro ma sa auai foi i sina taimi puupuu e fai ma tusiupu. Atonu ai se faigata ia te ia ina ua faataga ia Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu ona vaai i ai ae leai o ia. E ui e lei maua e Ema le avanoa e vaai ai i papatusi, ae na ia faamalamalamaina mulimuli ane, i le taimi o le faagasologa o le faaliliuga, “e tele taimi na taatitia ai papatusi i luga o le laulau e aunoa ma se taumafaiga e nana, sa afifi i se ie laulau laitiiti, sa ou tuuina ia te ia [Iosefa Samita] e gaugau i ai. Sa i ai se taimi sa ou pa’i ai i ai, a o taatitia i luga o le laulau, ma faasolosolo ai i pito ma le tosi. Sa foliga mai e gaugofie e pei o se pepa mafiafia, ma e gasese pei o se metale pe a leua ia pito i le limamatua, e pei o nisi taimi pe a susue e se tasi ia pito o se tusi i le limamatua. …

“Ou te lei taumafai e lote ia papatusi, nai lo le na [ona pa’i i ai a o loo afifi i se ie]. … Sa faamalieina au o le galuega a le Atua, ma o lea sa ou lei maua ai se lagona faapea e tatau ona ou faia” (“Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; ua faalaugatasia le sipelaga).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:5–9. “O le tofi o lou valaauga”

E tele faigata ma faanoanoaga na feagai ma Ema Samita a o ia onosaia foi faigata, faatautala, ma sauaga na faatigaina ai lana tane. Na valaauina e le Alii ia Ema e faamafanafana ma lagolago lana tane i lona tulaga uiga ese o le Perofeta o le Toefuataiga. E le gata i lena, sa maua e Ema ni tofitofiga taua e taitai ma faiaoga i le Ekalesia.Na aoao mai e Sister Julie B. Beck o se Peresitene Aoao o le Aualofa talu ai, ia mea nei e faatatau i le matafaioi a Ema i le Toefuataiga.

“Ina ua amata ona toefuatai mai e le Alii Lana Ekalesia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, sa Ia toe faaaofia ai foi tamaitai [e pei ona sa Ia faia anamua] se mamanu o le avea ai ma soo. I ni nai masina talu ona faatulagaina aloaia le Ekalesia, sa faaali mai e le Alii e tatau ona vaetofiaina Ema Samita e avea o se taitai ma se faiaoga i le Ekalesia ma se fesoasoani aloaia i lana tane, le Perofeta [tagai MF&F 25]. I lona valaauga e fesoasoani i le Alii i le fausiaina o Lona malo, sa tuuina atu ia te ia faatonuga i le auala e faateleina ai lona faatuatua ma lana amiotonu patino, le auala e faamalolosia ai lona aiga ma lona auaiga, ma le ala e auauna ai i isi.

“Ou te faamoemoe o le a malamalama fanau teine a la’u fanau e faapea e mai lava i le aso na amata ai ona toefuatai mai le talalelei i lenei tisipenisione, sa manaomia e le Alii ni tamaitai faatuatua e auai e avea ma Ona soo” (“O Le Mea Ou Te Faamoemoe o le a Malamalama ai Fanau Teine (ma Fanau Tama) a La’u Fanau e Uiga i le Aualofa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 110).

Ata
atatosi o Iosefa ma Ema Samita i autafa o se pa

Na valaauina e le Alii ia Ema Samita ia “avea ma se faamafanafanaga” i lana tane, o Iosefa, i ona puapuaga (MF&F 25:5).

I le ta’ua ai o le taua o sao a tamaitai e faia i le Ekalesia, na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili:

“O tamaitai o lenei tisipenisione e tulaga ese mai isi lava tamaitai aua e tulaga ese lenei tisipenisione mai se isi lava tisipenisione. O lea tulaga ese ua aumaia ai avanoa e le laumaua ma tiutetauave.

“… I le 1979, na fofogaina mai ai e Peresitene Spencer W. Kimball se valoaga maoae e uiga i le aafiaga o le a i ai tamaitai tausi feagaiga i le lumanai o le Ekalesia a le Alii. Sa ia valoia, ‘O le tele o le faatupulaia ua oo mai i le Ekalesia i nei aso e gata ai, o le a oo mai ona o le toatele o tamaitai lelei o le lalolagi … o le a tosina mai i le Ekalesia i ni vaega toatele. O le a tupu lenei mea i se maualuga e faapea ona atagia mai ai i tamaitai o le Ekalesia le amiotonu ma le tulaga lelei i o latou olaga, atoa foi ma le maualuga o loo vaaia ai tamaitai o le Ekalesia o ni tamaitai iloga ma le tulaga ese—i ni tulaga fiafia—mai tamaitai o le lalolagi” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball (2006), 249].

“Ou tuafafine pele, o outou o e o a matou paaga taua i lenei toe taimi, o le aso na valoia e Peresitene Kimball o le taimi nei. O outou o tamaitai na muai vaai i ai! O lo outou amioatua, malamalama, alofa, poto, lotototoa, uiga, faatuatua, ma olaga amiotonu o le a tosina mai ai tamaitai lelei o le lalolagi faatasi ai ma o latou aiga, i le Ekalesia i ni aofaiga e le mafaitaulia!

“O i matou, o o outou tuagane, e manaomia lo outou malosi, lo outou liua, lo outou talitonuga maumaututu, lo outou tomai e taitai ai, lo outou atamai, ma o outou leo. E le mafai ona atoa le malo o le Atua ma e le mafai lava ona atoa e aunoa ma tamaitai o e osia feagaiga paia ona tausia lea, o tamaitai o e e mafai ona tautatala atu ma le mana ma le pule a le Atua!

“Na tautino mai e Peresitene [Boyd K.] Packer:

“Matou te manaomia tamaitai o e ua faatulagaina lelei ma tamaitai e mafai ona faatulagaina ni mea. Matou te manaomia tamaitai e i ai tomai faapitoa o e e mafai ona fuafuaina ma faatonutonu ma faatautaia; o tamaitai e mafai ona faiaoga, o tamaitai e mafai ona tautatala atu. …

“Matou te manaomia tamaitai e i ai le meaalofa o le iloatino o e e mafai ona iloa taualumaga i le lalolagi ma iloaina i latou o e e le faavaea i upumoni pe lamatia foi, e tusa po o le a le lauiloa i fea’ [“O le Aualofa,” Liahona, Mat. 1979, 8].

“O le asō, sei ou faaopoopo atu faapea matou te manaomia ni tamaitai o e iloa le ala e faia ai mea taua ia tutupu e ala i lo latou faatuatua, ma e e puipuia ma le lotototoa le ola mama ma aiga i se lalolagi ua tumu i le agasala. Matou te manaomia ni tamaitai o e o tuuto atu i le taialaina o fanau a le Atua i le ala o feagaiga agai atu i le faaeaga; o tamaitai e iloa le ala e maua ai faaaliga patino, o e malamalama i le mana ma le filemu o faaeega paia o le malumalu; o tamaitai o e iloa pe faapefea ona valaau atu i mana o le lagi e puipui ma faamalolosia fanau ma aiga; o tamaitai o e aoao atu ma le le fefefe”(“O Se Talosaga i O’u Tuafafine,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 96).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:7. O le uiga o le upu faauuina

I le fonotaga i le aso 17 Mati, 1842, e faatulaga le Sosaiete a Tamaitai o le Aualofa i Navu, sa filifilia ai Ema e avea ma peresitene, ma Sara M. Kelevalani ma Elisapeta Ana Uitini na filifilia e fai ma fesoasoani o Ema i le au peresitene. Na faauuina e Ioane Teila ia Sara ma Elisapeta i o la’ua valaauga. Peitai, Ina ua ia “tuuina ona lima i luga o le ulu o Mrs. Samita,” sa ia “faamanuiaina o ia, ma faamauina i ona luga faamanuiaga uma sa faaee atu i ona luga” (The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History, ed. Jill Mulvay Derr, Carol Cornwall Madsen, Kate Holbrook, ma Matthew J. Grow [2016], 32; ua faalaugatasia le sipelaga). Na faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o Ema sa lei faauuina i le fonotaga ona “sa faauuina o ia i le taimi na tuuina mai ai le Faaaliga [MF&F 25” (The First Fifty Years of Relief Society, 32; spelling standardized; see also The Joseph Smith Papers, Journals: Volume 2: December 1841–April 1843, ed. Andrew H. Hedges and others [2011], 45, note 163).

Ata
atatosi o Ema Samita o loo aoao atu

Na tofia e le Alii ia Ema Samita “e faamalamalama atu tusitusiga paia, ma apoapoai atu i le ekalesia” (MF&F 25:7).

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) lea uiga o le fetalaiga a le Alii faapea o Ema Samita o le a “faauuina i lalo o le lima [o le Perofeta o Iosefa Samita] (MF&F 25:7): “O le upu ‘faauu’ sa faaaogaina tele i uluai taimi o le Ekalesia e faasino i le faauuga ma le vaetofiaina. … O alii o loo umia le Perisitua na faapea sa ‘faauuina’ e pulefaamalumalu i paranesi ma faatino le galuega faapitoa. Na faapea foi i tuafafine sa ‘faauuina’ pe a valaauina i latou i ni tiute po o se tiutetauave faapitoa. I tausaga mulimuli ane, sa tatou amatalia ai se eseesega i le va o le faauu ma le vaetofia. O alii e faauuina i tofi i le Perisitua ma vaetofia e pulefaamalumalu i siteki, uarota, paranesi, misiona, ma faalapotopotoga a ausilali. O tuafafine e vaetofia—e le faauuina—o ni peresitene o faalapotopotoga a ausilali, i misiona, ma isi mea. O le faaupuga lea faapea na ‘faauuina’ ia Ema Samita e faamalamalama ia tusitusiga paia, e le faapea na faaee atu i ona luga le Perisitua, ae na vaetofiaina o ia i lenei valaauga, lea na i ai lona faataunuuina i le Aualofa a le Ekalesia” (Church History and Modern Revelation, [1953], 1:126).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:10 ”Tuu ese mea o lenei lalolagi”

I se saunoaga a Peresitene Gordon B. HInckley e uiga i faatonuga a le Alii ia Ema Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:10, e faapea: “Ou te lagona na te le’i ta’u atua ia Ema e faapea e le tatau ona popole i le mea e nofo ai, meaai i luga o le laulau, ma lavalava. Sa Ia fai atu ia te ia e le tatau ona soona popole i nei mea, e pei o le toatele o i tatou. Sa ia ta’u atu ia te ia e mafaufau i mea e maualuluga atu o le olaga, o mea o le amiotonu ma lelei, o mataupu o le alofa mama ma le alofa mo isi, o mea o le faavavau” (“If Thou Art Faithful,” 91).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:11–12. “E fiafia loʼu agaga i le pese a le loto”

Ua aumaia e tusitusiga paia le faamaoniga e faapea o musika sa tele ina avea o se vaega taua o tapuaiga a fanau a le Atua (tagai 1 Nofoaiga a Tupu 15:27; Mataio 26:30; Kolose 3:16; Alema 26:8; Mamona 7:7; Moronae 6:9; MF&F 136:28). Sa tautino mai e le Alii e faapea “o le pese a e amiotonu o se tatalo mai ia te au” (MF&F 25:12). Na tofia Ema Samita e le Alii e “faia se filifiiga o viiga paia” (MF&F 25:11). I le 1835, na lomia ai le uluai viiga a le Ekalesia ma faasalalauina i Katelani, Ohaio, ma ua faailoa mai i le itulau faaulutala o Ema Samita na filifilia ia viiga. Sa ia faaputuputu maia anopese o viiga e 90 o le tele lava e mai punaoa a le Porotesano faatasi ai ma ni viiga fou na tusia e tagata o le Ekalesia, e pei o W.W. Phelps.

Ata
o le itulau faaulutala o viiga a le Ekalesia i le 1835

O le itulau faaulutala o se uluai kopi o viiga i le 1835 na saunia e Ema Samita.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:16. “O lo’u leo lenei i tagata uma”

E ui o nisi o faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga na uluai tuuina mai i tagata patino, ae e talafeagai ma e taua mo le au faitau ona vaavaai i upumoni faaleaoaoga faavae ma mataupu faavae o loo maua i fuaitau o mau e faapei na latou mauaina patino mai i le Alii. O se suesue ma le filiga i tusitusiga paia o le a fesoasoani i le aufaitau e faailoa ai nei upumoni taua.Na faamalamalama mai e Peresitene Marion R. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili, “E le mafai e se tasi ona suesue faamaoni i tusitusiga paia e aunoa ma le aoaoina o mataupu faavae o le talalelei aua na tusia ia tusitusiga paia ina ia faasaoina mataupu faavae mo lo tatou manuia” “The Message of the Old Testament,” [address to Church Educational System religious educators, Aug. 17, 1979], 3). A oo ina faailoa ma faatauaina ia upumoni ma mataupu faavae o le talalelei, e mafai ona faaaoga i le olaga i aso uma.

Punaoa Faaopoopo

  • “Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, and Women,” Gospel Topics, topics.lds.org.