Inisitituti
Mataupu 2: Mataupu Faavae ma Feagaiga 1


Mataupu 2

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

E oo atu ia Novema 1831, ua silia ma le 60 faaaliga na tuuina atu e le Alii e ala i le Perofeta o Iosefa Samita mo le manuia o le Ekalesia ma tagata taitoatasi. Ina ia faigofie i tagata o le Ekalesia ona maua nei faaaliga, sa tonu i taitai o le Ekalesia e faasalalau se lomiga e faaigoa o le Tusi o Poloaiga. I le aso 1 Novema, 1831, sa talo e le Perofeta se konafesi a toeaina i le fale o John ma Alice (Elsa) Johnson i Hiram, Ohaio, lea na le faamanuiaina ai se taumafaiga a se komiti o toeaina e aofia ai Sini Rikitone, Oliva Kaotui, ma William E. McLellin e tusia se faatomuaga mo le Tusi o Poloaiga (tagai The Joseph Smith Papers, Documents Volume 2, July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 104). Ina ua mavae lea taumafaiga, sa maua e Iosefa Samita le faaaliga ua tusifaamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1. Iina o loo tautino mai ai e le Alii, “O lenei [faaaliga] o … la’u faatomuaga lea i le tusi o a’u poloaiga” (MF&F 1:6). Sa Ia tautino mai ai foi o le a faalogo tagata uma i Lona “leo o le lapataiga”(MF&F 1:4) ma o i latou e mumusu e faalogo i Lona siufofoga ma upu a Ana auauna o le a vavae ese mai le nuu o le Atua. Sa tautino mai e le Alii o faaaliga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita e moni ma sa poloaiina Lona nuu ia sailia.

Setema 1831Sa siitia atu Iosefa ma Ema Samita mai Katelani i Hiram, Ohaio.

Novema 1831Sa palota se aofia o toeaina e lolomi ni kopi se 10,000 o le Tusi o Poloaiga.

1 Novema, 1831Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1 .

20 Novema, 1831Na tuua e Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera mo Misuri ma le tusitusiga o le Tusi o Poloaiga e lolomi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

I le aso 1 Novema, 1831, sa talo ai e le Perofeta o Iosefa Samita se konafesi faapitoa a toeaina e toa 10 i Hiram, Ohaio, e talanoaina ai se tuufaatasiga ma le lolomiina o faaaliga sa ia mauaina e oo mai i lena taimi. O le lomiga na fuafuaina o le a maua ai e tagata o le Ekalesia ia faaaliga a le Alii ma o le a tu atu o se molimau i le lalolagi uma ua toe amata e le Atua ona faaali mai Lona mafaufau ma Lona finagalo i Ana fanau i le lalolagi.

I le taimi o le konafesi, na tonu ai i e na auai e lolomi ia kopi e 10,000 o faaaliga ua tuufaatasia (na mulimuli ane faaitiitia lea fuainumera i le 3,000 kopi) i se voluma e tasi o le a faaulutalaina o le Tusi o Poloaiga. Sa tofia se komiti o toeaiina e tusia se faatomuaga o le lomiga. Ina ua tuuina atu e le komiti lana ata faata’ita’i o le faatomuaga, sa teena e le vaega na tauaofia le taumafaiga ma sa fai atu i le Perofeta e ole atu i le Alii mo se taitaiga. “Ina ua punonou [Iosefa Samita] ma toeaina e tatalo, sa faalau atu e [Iosefa], o le sa ‘nofo i tafatafa o se faamalama,’ le faatomuaga ‘e ala i le Agaga,’ a o avea [Sini] Rikitone ma tusiupu. ‘E fai atu e Iosefa ni nai fuaiupu ae tusi i lalo e Sini,’ [na toetomanatu ai WilliamE.McLellin], ‘ona faitau leotele atu lea, ma afai e sa’o, ona faaauau lea ona fai atu e Iosefa isi faaupuga’” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2, July 1831–January 1833, 104). Na lomia lenei faaaliga o le faatomuaga i le Tusi o Poloaiga 1833 ma ua avea nei ma vaega 1 o la tatou Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai nei.

Ata
Faafanua 5: O Le Eria Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1--23

O le leo o le lapataiga a le Alii i tagata uma

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1. “Faalogo maia, outou e tagata o laʼu ekalesia”

Na amata e le Alii Lana faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1 i le poloaiina o Lona nuu e faalogo maia. O le upu faalogo e 69 taimi o loo maua ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga atoa. Sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili e faapea o le gagana Eperu o le Feagaiga Tuai i le tele o mea o loo faaaogaina le faaupuga e tasi mo le faalogo (i le Alii) ma le usitai (i Lana upu)” (“Faalogo ina ia Aoao,” Ensign, May 1991, 24). E na o le faalogo i, po o le usitai, i le Alii e mafai ai ona tatou sao mai le faamasinoga o le a oo mai i le lalolagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:2. “O le siufofoga o le Alii ua mo tagata uma”

Ua aoao mai e le Alii o Ana upu ma lapataiga ua le na ona faamoemoeina mo tagata o Lana Ekalesia ae e mo tagata uma. Na faamatala mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le ala e sii a’e ai le siufofoga o le lapataiga a le Alii i tagata uma:

“Ou te le malamalama … faapea e tatau ona tuia loto uma ma faalogo taliga uma i lenei olaga. Ae afai latou te lei faalogo i ai, afai e lei oo atu ia i latou lenei avanoa e ala i le talaiga a Faifeau ma isi mea ua uma ona lolomi lea ma faasalalau i le upu a le Alii lea ua alu atu e ala i faaaliga, o le a oo atu le avanoa ia te i latou ma e tatau ona latou faalogo i ai i le lalolagi o agaga.

“Ma o lea ua faamoemoe ai le Alii i lona agalelei ma le alofa mutimutivale e aumaia nei upumoni o lenei Talalelei toefuataiina i agaga uma o e ola pe ua oti foi. O lea faiga o le a tuia ai loto uma ma o le a faalogo ai taliga uma” (i le Conference Report, Oct. 1931, 16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:8–9. Faamauina “e le talitonu ma e fouvale”

O i latou o e taliaina le talalelei a Iesu Keriso, ua maua sauniga faaola, ma tumau i le usiusitai i poloaiga o le a maua le ola e faavavau (tagai MF&F 14:7; 20:25, 29). O e amioleaga e mumusu e talitonu pe o e filifili e fouvale i le malamalama o le talalelei ua latou maua, o le a mafatia i le faasalaga ona o lo latou le usiusitai (tagai MF&F 133:71–72).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14. “Faalogo i upu a perofeta ma aposetolo”

Sa lapatai mai le Alii o i latou o e le gauai atu i Lona siufofoga ma upu a Ana perofeta ma aposetolo o le a “vavae ese” mai le nuu o le Atua. O le “vavae ese” o le tuueseesea lea mai le mana o le Atua, tosinaga, ma faamanuiaga ma iu ina aveesea mai Lona afioaga. Sa molimau mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili e uiga i faamanuiaga o le gauai atu i fautuaga a perofeta: “O taimi uma lava i lo’u olaga pe a ou filifili e faatuatuai ona mulimuli i fautuaga musuia pe tonu foi faapea o au e tuusaunoaina, sa oo ina ou iloa ua ou tuuina au lava i le ala o le faatama’ia. O taimi uma lava na ou faalogo ai i fautuaga a perofeta, ma lagonaina i se tatalo e faamautu ai, ma mulimuli i ai, na ou iloa ai lou agai atu i le saogalemu” (“Mauaina o le Saogalemu i Fautuaga,” Ensign, May 1997, 25).

Sa aoao mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia faamanuiaga tatou te maua pe a tatou gauai vave atu i fautuaga faaperofeta: “E le o se mea itiiti … le i ai ma i tatou o se perofeta a le Atua. E ofoofogia ma maoae faamanuiaga e oo mai i o tatou olaga a o tatou faalogo atu i afioga a le Alii ua tuuina mai e ala mai ia te ia. … Afai tatou te faalogo i le fautuaga a le Alii ua faailoa mai e ala i saunoaga a le Peresitene o le Ekalesia, e tatau ona sao ma vave la tatou tali. Ua faaalia mai e le talafaasolopito e i ai le saogalemu, filemu, manuia, ma le fiafia i le tali atu i fautuaga faaperofeta e pei ona faia e Nifae o anamua: ‘O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii’ (1 Nifae 3:7)” (“His Word Ye Shall Receive,” Ensign, Me 2001, 65).

Na aoao mai e Sister Caroll F. McConkie, fesoasoani i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou le taua o le gauai atu i aoaoga faaperofeta e tusa lava pe foliga mai e le faigofie pe le lauiloa:

“E alofa lo tatou Tama i le Lagi i Ana fanau uma ma e finagalo ia latou iloa ma malamalama i Lana fuafuaga o le fiafia. O le mea lea, ua Ia valaauina ai perofeta, o i latou ua faauuina i le pule ma le mana e galulue i le suafa o le Atua mo le faaolataga o Lana fanau. ….

“Tatou te faalogo i upu faaperofeta e tusa lava pe foliga mai e leai sona uiga, le talafeagai, ma le lagolelei. E tusa ai ma tulaga faatonuina o le lalolagi, o le mulimuli i le perofeta e ono inosiaina, lē sa’o i manatu faaupufai, po o le lē taliaina faaleagafesootai. Ae o le mulimuli i le perofeta e sa’o i taimi uma lava. …

“Pe a tatou gauai atu i upu a perofeta, ua tatou fausia o tatou aiga ma o tatou olaga i luga o se faavae mautu e faavavau, ‘o le papa o lo tatou togiola, o Keriso ia, o le Alo o le Atua’ [Helamana 5:12]” (“Ola e Tusa ma Upu a Perofeta,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 77–79).

Ata
o le Vao Paia

O le Vao Paia, i talaane o Palamaira, Niu Ioka, lea sa vaai ai Iosefa Samita talavou i le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le tautotogo o le 1820 (atapue ca 1926)

Faaaloaloga o le Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:16. “Ua taitasi le tagata ma savali i lona lava ala, ma e tusa ma le faatusa o lona lava atua”

E pei ona tusia i lenei faatomuaga musuia i faaaliga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa faamatala mai ai e le Alii nisi o tulaga le amiotonu o loo i ai i le lalolagi ona “ua taitasi le tagata ma savali i lona lava ala, ma e tusa ma le faatusa o lona lava atua” (MF&F 1:16). Sa faapupula mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e fai ai e tagata lena mea:

“Ua silia i se augatupulaga ona le mafai ona tausi i le amio pulea le tele o nuu o loo tatou aumau ai. Ua latou aoaoina e faapea, o upumoni e fesuisuiai ma e filifili e tagata uma le mea e sa’o mo ia lava. O manatu e pei o le agasala ma mea sese ua tausalaina o ni “faamasinoga o tulaga faatonuina.” E pei ona faamatalaina e le Alii, ‘Ua taitasi le tagata ma savali i lona lava ala, ma e tusa ma le faatusa o lona lava atua’ (MF&F 1:16).

“O le taunuuga la, ua pala ai le amio pulea, ma ua tuua ai faalapotopotoga e taumafai e tausia le nofolelei ma amioga faaaloalo e ala i faiga faamalosi” (“Amio Pulea,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 106).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:16. “Papelonia le aai tele”

Sa faasino le Alii i le lalolagi amioleaga o “Papelonia le aai tele” (MF&F 1:16). Ona o le faalelalolagi ma le piopio o Papelonia anamua, ma ona o se nofoaga sa faatafea i ai ma faatagataotauaina le fanauga a Isaraelu, e tele taimi e faaaoga ai faafaatusa ia Papelonia i tusitusiga paia e faatusa i le agasala ma le amioleaga o le lalolagi ma le faatagataotauaina faaleagaga e mafai ona faaee mai i luga o fanau a le Atua (tagai MF&F 133:14).

Sa faamatala e Elder David R. Stone o le Fitugafulu ia Papelonia ma ana faatosinaga sosolo faasoloatoa i ona po nei:

“E leai se aai patino i aso nei e tino mai o Papelonia. O Papelonia o se aai, i le taimi o Isaraelu anamua, lea sa tuinanau, toilalopopo, ma inosia. O le fale autu i le aai o se malumalu o atua pepelo, lea e tele taimi tatou te ta’ua ai o Bel. …

“Peitai, o na tuinanau, piopio, ma le toilalopopo, ma le tapuai i atua ese, ua vaaia i le tele o aai, tetele ma laiti, ua salalau i le kelope. …

Ua tele naua tagata o le lalolagi ua foliga ia Papelonia o anamua i lo latou savavali i o latou lava ala, ma mulimuli i se atua “o lona foliga ua tusa ma foliga o le lalolagi” [MF&F1:16]” (“Zion in the Midst of Babylon,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 90–91).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17. Sauniaina o le lalolagi mo “le malaia o le a oo mai”

Faatasi ai ma le muaisilafia mai le lagi, sa valaauina ai e le Atua le Perofeta o Iosefa Samita e fesoasoani e saunia le lalolagi mo “le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi” (MF&F 1:17). Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le gauai atu i upu a perofeta tatou te mafai ai ona aloese mai le malaia o aso e gata ai: “Afai tatou te faalogo i perofeta o aso nei, o le a suia le mativa i le tausiga alofa mo e matitiva ma le tagolima. O le a tele faafitauli matuia le matogafitia faalesoifua maloloina o le a alofia e ala i le tausia o le Upu o le Poto ma tulafono o feusuaiga mama. O le totogi o le sefuluai o le a faamanuiaina ai i tatou ma o le a lava ma totoe mo o tatou manaoga. Afai tatou te mulimuli i fautuaga e tuuina mai e perofeta, e mafai ona tatou maua se olaga i le olaga nei lea tatou te le aumaia ai ia i tatou lava tiga e le manaomia ma le faatamaiaga o le tagata lava ia. E le faapea ai la, o le a leai ni o tatou luitau. O le a i ai. E le faapea ai la, o le a le tofotofoina i tatou. O le a tofotofoina, aua o se vaega lenei o lo tatou faamoemoega i le lalolagi. Ae afai o le a tatou faalogo i le fautuaga a lo tatou perofeta, o le a faapea ona tatou malolosi ma mafai ona tatou tatalia luitau o le olaga nei. O le a i ai lo tatou faamoemoe ma le olioli” (“Hear the Prophet’s Voice and Obey,” Ensign, May 1995, 17).

Ata
Sa Ou Vaaia se Malamalama

Sa Ou Vaaia se Malamalama, na saunia e Jon McNaughton Ata o le Uluai Faaaliga, ina ua faaali atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le alii talavou o Iosefa Samita a o ia tatalo

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:24–33

Na tuu e le Alii ia Iosefa Samita le mana e faaliliu ai le Tusi a Mamona ma faavae Lana Ekalesia moni

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:24. “Sa tuuina atu i a’u auauna i lo latou vaivai”

Na fetalai le Alii na Ia tuuina atu poloaiga ma faaaliga i Ana auauna “i lo latou vaivai, e tusa ma le ala o la latou gagana” (MF&F 1:24). I le faamalamalamaina o le natura o faaaliga o loo aumaia e tagata faalelagi i alii ma tamaitai i le olaga nei, na aoao mai ai Peresitene Polika Iaga (1801–1877): “O faaaliga a le Atua e i ai aoaoga faavae ma mataupu faavae sa’o i le mamao e oo i ai; ae e le mafai e tagata matitiva, vaivai, maualalo, fiaola, agasala e nonofo i le lalolagi ona maua se faaaliga mai le Silisiliese o lona atoatoa uma. E tatau ona saunoa mai ia i tatou i se tulaga e fetaui ma le maualuga o o tatou tulaga gafatia” (“Discourse,” Deseret News, Aug. 1, 1855, 162).

Na faamalamalama mai e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu e faapea o le Perofeta o Iosefa Samita “na foliga mai na manatu i faaaliga i tusitusiga o ana taumafaiga aupito sili e pue ai le siufofoga o le Alii na afio ifo ia fesootai mai i le mea sa ta’ua e Iosefa o le ‘gagana fepiopioai, panupanu, salalau, ma e le atoatoa’ a tagata” (“The Joseph Smith Papers: The Manuscript Revelation Books,” Ensign, July 2009, 49).

O nisi o uluai tagata o le Ekalesia sa faitioina le gagana o faaaliga, e le malamalama o le moni o aoaoga o loo i ai iina, e lei faasino i le sipelaga, faailoga, po o le kalama. A o tapena ia faaaliga mo le lolomiina ma faasalalau, sa faia e Iosefa Samita, ma isi i lalo o lana taitaiga ia suiga ma faasaoga i nisi o fuaitau i se taumafaiga e faamanino ai le faaupuga o faaaliga ma le faamoemoega.

I le popofou ia Novema 1831, sa tonu i se konafesi a le Ekalesia faapea “ia faasao e Iosefa Samita le Itiiti na sasi po o mea sese na te mauaina e ala i le Agaga Paia a o toe iloiloina ia faaaliga [ma] poloaiga [ma] le atoaga o tusitusiga paia” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 123).

Peitai, sa malamalama le Perofeta o Iosefa Samita o faaaliga a le Alii e tatau ona suia pe faalauteleina a o faaauau pea e le Alii ona faaali mai Ana upumoni (tagai Gerrit Dirkmaat, “Great and Marvelous Are the Revelations of God,” Ensign, Jan. 2013, 47).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:29. Na faia e le Alii ia mafai le faaliliuga o le Tusi a Mamona

Sa mauaina e Iosefa Samita mai le agelu o Moronae le talafaamaumau anamua o loo ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:29 o “le talafaamaumau o sa Nifae.” I le taimi na aumai ai i luma le Tusi a Mamona, sa lei iloa e le Perofeta talavou se isi gagana e ese mai le Igilisi. O le mea lea, o lona tomai e faaliliu ai le Tusi a Mamona na maua mai o se meaalofa mutimutivale na tuuina mai e ala i le mana o le Atua (tagai foi MF&F 5:4; 135:3).

Ata
Maupuepue o Kumora

O le Maupuepue o Kumora (tua atu), e lata ane i Palamaira, Niu Ioka, lea na maua ai e Iosefa Samita ia papatusi anamua o le Tusi a Mamona (atapue ca. 1907)

Faaaloaloga Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30. O le a aumai le ekalesia i “fafo o le le mailoa”

Na tuu atu e le Alii le mana i Ana auauna e faavae ai Lana Ekalesia ma ia “aumaia i fafo o le le mailoa” (MF&F 1:30). Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell (1926-2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o lea mea:

“O le le mailoa o le Ekalesia i le taimi ua tuanai ua faaavanoaina le ala e iloa ai. O le le mailoa e ta’u mai ai le mea e ’le o iloa lautele’ ma e ‘toesea mai le totonugalemu o gaoioiga’: o lea, o le le mailoa e tele lava ina le malamalama ai.

“Na faamatala e le Alii le ala o le a Ia aumaia ai Lana galuega i aso e gata ai ‘mai fafo o le le mailoa ma le pouliuli.’ (MF&F 1:30; tagai foi 1 Ni. 22:12; 2 Ni. 1:23; 27:29.) O le mea lea, e pei ona muai silafia, ua avea Keriso ma Lana galuega o se malamalama ua le toe mafai ona natia. (Tagai MF&F 14:9.)” (“Out of Obscurity,” Ensign, Nov. 1984, 8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30. “O le ekalesia ola ma le moni e tasi i luga o le fogaeleele atoa”

Na tautino mai e le Alii e faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, “o le ekalesia ola e tasi ma le faamaoni i luga o le fogaeleele” (MF&F 1:30). Sa faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le mafuaaga e tasi ua tasi ai le Ekalesia moni:

“A o tatou lagolagoina [le perofeta ma isi au pulega aoao], ua tatou lagonaina le faamaoniga O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e moni ma o loo ola foi. …

“O le Ekalesia moni lenei, le Ekalesia moni e tasi, aua o loo i ai i totonu ia ki o le perisitua. E na o totonu o lenei Ekalesia ua tuuina mai i ai e le Alii le mana e faamaufaailogaina ai i le lalolagi ma faamaufaailogaina ai i le lagi e pei ona sa Ia faia i le taimi o le Aposetolo o Peteru. O na ki na toefuataiina mai i a Iosefa Samita o le na faatagaina e faaee atua i luga o uso o le Korama a le Toasefululua” (Henry B. Eyring,“O Le Ekalesia Moni ma le Ola,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 20).

Na toe faamalamalama atili e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e moni ai ma ola le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai: “Sa tautino mai e le Alii e faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua ‘na o le pau lea o le ekalesia moni ma le ola i luga o le fogaeleele atoa’ (MF&F 1:30). O lenei Ekalesia toefuataiina e moni aua o le Ekalesia a le Faaola; o Ia ‘o le ala, o le upumoni, ma le olaʼ (Ioane 14:6). Ma o se Ekalesia ola ona o galuega ma meaalofa a le Agaga Paia. E maeu le faamanuiaina o i tatou e ola i se taimi ua i ai le perisitua i luga o le lalolagi, ma e mafai ona tatou maua le Agaga Paia” (Talia le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 97).

Talu ai o le Ekalesia o se ekalesia ola, ua taialaina ma taitaia e le Alii e ala i le Agaga Paia, e faaauau lava ona ola ma fetuunai i tulaga o mea ma tulaga ua suia i le lalolagi e ala i faaaliga faifaipea mai le Atua i Ana perofeta. O le molimau a le Alii na tautino atu ai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona pau lea o le ekalesia moni ma le ola e le faapea ai ua le o i ai i isi ekalesia ni mea moni. Sa faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ia e le faapea [ua ou] fai atu o ekalesia, i latou uma, ua aunoa ma ni upumoni. O loo i ai ia i latou ni upumoni—o nisi e tele lava. Latou te faaalia ni uiga faaleatua. E masani lava o le faifeau ma tagata e mulimuli i le faifeau e le faapea e le tuuto, ma o le toatele o i latou e matuai sili ona lelei lo latou ola ai i uiga mama o le faa-Kerisiano. Ae ui i lea, e le atoatoa i latou. E ala mai i lana folafolaga, ‘… ua latou aʼoaʼo mo mataupu faavae poloaiga a tagata, ua foliga ua faaleatua, ae ua latou teena le mana o i ai.’ [Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19.] …

“Tatou te le o faapea atu [o isi ekalesia] ua sese e pei ona tatou fai atu latou te le o atoatoa. Ua toefuatai mai le atoaga o le talalelei. O le pule ma le mana e galue ai mo Ia o loo ia i tatou. O le mana ma le pule o le perisitua ua i luga o lenei ekalesia”(“The Only True and Living Church,” Ensign, Dec. 1971, 40–41).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:31--33. “O ia o lē e salamo ma faia poloaiga a le Alii”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:31--33, na tautino mai ai e le Alii ma le manino Lona finagalo [e uiga] i le agasala. Ma le alofa mutimutivale, sa Ia faaopoopo i Lana tautinoga le folafolaga i le faamagaloina o i latou o e salamo ma usitai i Ana poloaiga. Na faamalamalama e Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo le ala e fesoaosani ai le usiusitai i poloaiga i le faamagaloina o agasala: “O lena mau [MF&F 1:31–32] ua faamamafa mai e faapea e le mafai e le Alii ona talia le agasala ae o le a ia faamagalo i le tagata agasala ua salamo ona o Lona alofa atoatoa. O loo aoao mai ai foi e le gata ina taua le tausiga o se poloaiga na e solia, ae o le usiusitai i poloaiga uma o le a e maua ai le mana faaopoopo ma le lagolago i le faagasologa o le salamo” (“To Be Free of Heavy Burdens,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2002, 87).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:34-39

O afioga a le Alii ma faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e moni ma “o le a faataunuuina uma”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37. “Suesue i nei poloaiga, ona ua moni ma faamaoni”

Na tuuina mai e le Alii le molimau i le moni o faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma fautuaina Ana Au Paia e “suesue i nei poloaiga”(MF&F 1:37). Na molimau mai Peresitene Polika Iaga : “O le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga ua tuuina mai mo le Au Paia o Aso e Gata Ai aemaise mo la latou savaliga ma faatinoga i aso taitasi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Brigham Young [1997], 120).

Ata
itulau faaulutala o le Tusi o Poloaiga

O se kopi o le Tusi o Poloaiga 1833 a Peresitene Uilifoti Uitilafi

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38. “Pe mai lo’u lava leo po o le leo o a’u auauna”

E faaalia e le Alii Ana upu ma lapataiga e ala mai i Ana auauna filifilia ma ua valaauina. A oo ina tulei perofeta o ni auauna ua faatagaina a le Alii, e pei lava o fetalai mai le Alii lava Ia. Ua aoao mai Elder M. Russell Ballard “Ua ou iloaina i lau galuega o i latou e faasolo ina leiloloa ma fenumiai e masani lava o i latou ia e tele ina … galo ia i latou a saunoa loa le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se leo autasi, o le siufofoga lava lea o le Alii mo lena taimi. Ua faamanatu mai e le Alii ia i tatou, ‘Pe i lo’u lava leo po o i le leo o a’u auauna, ua tutusa lava’ [MF&F 1:38]” (“Nofo i Totonu o le Vaa ma Pipii Mau!” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 90).

Na faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson le ala e faailoa mai ai le siufofoga o le Alii i Ana perofeta ma aposetolo:

“Atonu e faasilasila mai pe faaliliu e le Peresitene o le Ekalesia ni aoaoga faavae e tusa ai ma faaaliga e oo atu ia te ia (tagai, mo se faataitaiga, i le, MF&F 138). O faaliliuga faaleaoaoga faavae atonu e oo mai foi e ala i le aufono tuufaatasi a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua (tagai, mo se faataitaiga, Tautinoga Aloaia 2). O talanoaga a le aufono e tele lava ina aofia ai tusitusiga paia faavae, o aoaoga a taitai o le Ekalesia, ma faiga ua tuanai. Ae i le faaiuga … o le faamoemoega e le faapea ua na o se maliega i sui o le aufono ae o faaaliga mai le Atua. O se faagasologa o loo aofia uma ai le mafuaaga ma le faatuatua mo le mauaina o le mafaufau ma le finagalo o le Alii.

“I le taimi lava lea e tasi e tatau ona manatuaina e le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia, i le tuanai po o le taimi nei, e ao ona avea ma se mataupu faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa. Ua aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea ‘o se perofeta ua na [o] se perofeta pe a ia tu i lona tofi o se perofeta’ [Iosefa Samita, i le History of the Church, 5:265]” (“The Doctrine of Christ,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 88).