Inisitituti
Mataupu 8: Mataupu Faavae ma Feagaiga 19


Mataupu 8

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

A o lata ina maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona ia Iuni 1829, sa faaaoga e le Perofeta o Iosefa Samita ma Matini Harisi le lomitusi o Egbert B. Grandin e lolomiina kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona mo le $3,000. Peitai, sa lei amata lolomiina e Grandin vagana ai ua mautinoa le totogi mo le galuega, o lea na faia ai e Matini Harisi se tuugatala e mokesi se vaega o lana faatoaga e totogi ai le lolomiina. I se taimi ina ua uma le uluai maliega, sa popole ia Matini Harisi i le mokesiina o ana faatoaga. I le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19, lea atonu na tuuina mai i le taumafanafana o le 1829, na poloaiina ai e le Alii ia Matini Harisi e “foai atu se vaega o [ana] meatotino … [ma] totogi ai le ʼaitalafu [na ia] konakalateina ai ma le lomitusi” (MF&F 19:34–35). Sa faaalia foi e le Alii upumoni taua e uiga i Lana taulaga togiola ma aoao atu e uiga i le salamo.

Amataga o Iuni 1829Sa faatulaga e Iosefa Samita ma Matini Harisi mo Egbert Grandin e lolomi ia kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona.

1 Iulai, 1829Sa faamaea ai e Iosefa Samita le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Taumafanafana 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19 .

25 Aokuso, 1829Na mokesi e Matini Harisi lana faatoaga mo le $3,000 e totogi ai le lolomiina o le Tusi a Mamona.

26 Mati, 1830Na maua ai kopi o le Tusi a Mamona mo le faatauina atu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19; Talaaga Faasolopito Faaopoopo i Tua Atu

I se taimi ia Iuni 1829, sa asiasi atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Matini Harisi i lomitusi i Palamiara ma Rochester, Niu Ioka, ma le faamoemoe e faatulaga se tagata e lolomiina le Tusi a Mamona. E 23 tausaga o le matua o Egbert B. Grandin ma sa faigaluega o ia o le pule, faatonu, ma lomitusi o le nusipepa o le Wayne Sentinel i Palamaira, Niu Ioka, ina ua talosagaina o ia e uiga i le galuega o le lolomiina o le Tusi a Mamona. Sa musu o ia muamua ona o uiga malolosi o le faitio i le eria o Palamaira e faasaga ia Iosefa Samita. Ina ua toe talosagaina ia Grandin mo le taimi lona lua, sa tauto atu Matini Harisi e mokesi lana faatoaga e faamau ai le totogi o le tau mo le lomiga. O le tau a Grandin e lolomi ai le oka tele e le masani ai o kopi e 5,000 o le Tusi a Mamona e $3,000.

Sa faila e Iosefa se talosaga mo se puletaofia i le Tusi a Mamona i le 11 Iuni, 1829. Ina ua maea le faaliliuga o le Tusi a Mamona pe tusa o le aso 1 Iulai, 1829, sa faatonu e Iosefa Samita ia Oliva Kaotui e amata ona fai se kopi o le tusi atoa ia le toe faalua ai faafitauli na afua muamua ona o le leiloloa o itulau e 116. Ina ia malupuipuia le tusi, sa na o ni nai itulau o le tusi na auauai atu i le lomitusi.

E ui ina sa ioe muamua ia Matini Harisi e faamaonia le totogiina, sa tonu ia Grandin o le a na le faatauina ni matalolomi fou pe amata le lolomiina sei maea ona fai ia fuafuaga. O le a manaomia ai e Matini ona tuu ana meatotino uma i se tulaga e ono afaina ai ina ia faamautu ai le totogi. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19 sa foliga na maua i le taumafanafana o le 1829 na avatu ai ia te ia le lagona mautinoa lea sa moomia e talia le maliega. (Manatua: I lomiga na muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo aumai ai le aso o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19 o Mati 1830. O sailiiliga talu ai nei o loo faapea mai atonu o le faaaliga na maua i le taimi o le taumafanafana o le 1829. O le aso lea o loo atagia mai i le lomiga o le 2013 o tusitusiga paia ma i le mataupu lenei.) O le aso 25 Aokuso, 1829, na mokesi ai e Matini Harisi lana faatoaga ia Grandin e totogi ai le lomiga (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay ma isi [2013], 86–89). “O le faia o lena mea, na ia faamautu ai lona tulaga o le lagolago aupito taua tautupe o le Tusi a Mamona ma faapea foi le Ekalesia i ona popofou. E leai se tasi o uo talavou ma matitiva a Iosefa Samita sa ono mafai ona tuuina atu lenei saofaga taua” (Matthew McBride, “The Contributions of Martin Harris,” i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 8, tagai foi history.lds.org).

Sa amata loa lava e Grandin ma lona soatau o John H. Gilbert le galuega o le lolomiina. Ia Mati 1830, sa amata ai ona maua kopi o le Tusi a Mamona mo le faatauina atu.

Ata
Faafanua 4: Palamaira-Manaseta, Niu Ioka, 1820--31

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:1--20

Ua faamalamalama mai e le Alii ia taunuuga o le le salamo ma faamatala mai ai Lona mafatiaga mo agasala

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:2–3. “Ina ua uma ona faataunuuina ma faaumaina le finagalo o … le Tama”

Sa usiusitai e le aunoa Iesu Keriso i le finagalo o Lona Tama i mea uma. I le Fono i le Lagi, ina ua fesili le Tama po o ai e tatau ona Ia auina mai e togiola Lana fanau, sa tautino atu e Iesu Keriso, “Le Tama e, ia faia lou finagalo, ma e a oe pea le mamalu e faavavau” (Mose 4:2). Sa molimau le Faaola i le faamoemoega o Lana misiona i le tino ina ua Ia aoao atu i Ona soo, “Ou te lei alu ifo mai le lagi, e fai lo’u lava loto, a o le finagalo o le ua auina mai au” (Ioane 6:38). I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:2, o le fasifuaitau “ina ua uma ona faataunuuina ma faaumaina o le finagalo o ia o le e ona A’u” e faasino i le maea lelei o le misiona a le Faaola i la le tino, aemaise lava o Lana taulaga togiola. I toe taimi o mafatiaga o Iesu Keriso i luga o le satauro, ma ina ua uma ona faamalieina manaoga faavavau o le faamasinoga tonu mo agasala a le lalolagi, na Ia alaga atu, “Lo’u Tama e, ua maea, ua faia lou finagalo, [ma] maliu ai loa (Faaliliuga Iosefa Samita, Mataio 27:54 [i le Mataio 27:50, vaefaamatalaga a]). Ina ua mavae Lona toetu, sa faailoa atu e le Faaola Ia lava i le motu o tagata sa Nifae i lona fetalai atu, “Ua ou inu i lena ipu oona lea na tuuina mai e le Tama ia te au, ma ua ou faamamaluina le Tama i lou aveina i ou luga o agasala a le lalolagi, o se mea na ou tuu atu ai i le finagalo o le Tama i mea uma mai le amataga” (3 Nifae 11:11).

O lea gauai atoatoa atu i le finagalo o le Tama Faalelagi na iu i le mauaina e Iesu Keriso o le mana uma---e aofia ai le mana e faaumatia ai Satani ma mea leaga uma i le iuga o le lalolagi. Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le ala na faaeeina ai Iesu Keriso i le mana ona ua faataunuuina le finagalo o le Tama Faalelagi: “Ina ia agavaa o se Togiola o fanau uma a lo tatou Tama, sa tatau ia Iesu ona matuai usiusitai atoatoa i tulafono uma a le Atua. Ona sa Ia gauai atu Ia lava i le finagalo o le Tama, o lea sa ia alualu pea “mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, seia oo ina maua e ia le atoatoaga’ o le mana o le Tama. O lea ua ia te Ia le ‘mana uma, i le lagi ma le lalolagi.’ (MF&F 93:13, 17.)” Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 92).

Ata
Togiola Paia

Togiola Paia, saunia e Simon Dewey

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:3. O le a faamasinoina e Iesu Keriso tagata uma e tusa ai ma ana galuega

Ua aoao mai e le talalelei a Iesu Keriso e faapea o le usitai o se uluai mataupu faavae. O faamanuiaga e maua e i latou o e filifili ia usiusitai e vave mai ma e faavavau foi. O le le usiusitai e afua ai ona le maua e se tagata o faamanuiaga ma aumaia ai le aoaiga ma le le maua o le Agaga. O fanau uma a le Atua o le a faamasinoina e tusa ai ma a latou amioga, po o a latou taumafaiga ia usiusitai. O le “aso tele mulimuli o le faamasinoga” (MF&F 19:3) e faasino i le Faamasinoga Mulimuli, lea e fai i le faaiuga o le Meleniuma.

Sa faamanino mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili le ala e aafia ai e a tatou galuega ma amioga le ala o le a faamasinoina ai i tatou:

“E tele Tusi Paia ma tusitusiga paia o ona po nei o loo talanoa i se faamasinoga mulimuli lea o le a tauia ai tagata uma e tusa ai ma a latou amioga po o galuega po o manaoga o o latou loto. Ae o isi mau ua faalauteleina lenei e ala i le faasino atu i lo tatou faamasinoina i tulaga ua tatou ausia. …

“… O le Faamasinoga Mulimuli ua le na o se iloiloga o le aofaiga atoa o amioga lelei ma leaga—o mea ua tatou faia. O se faailoaga o aafiaga mulimuli o a tatou galuega ma mafaufauga—o tagata ua aveaai i tatou. E lē lava mo soo se tasi le tau lava ina faatino. O poloaiga, sauniga, ma feagaiga o le talalelei e le o se lisi o tupeteu e manaomia ona fai i se teugatupe i le lagi. O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga ua tau mai ai ia te i tatou le ala e avea ai i tatou ma e ua finagalo ai lo tatou Tama Faalelagi” (“O Le Luitau ia Avea ma se Tasi,” Liahona, Nov. 2000, 32).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:4–12. O le faasalaga e le gata ma e faavavau

I le faasino atu i le faamasinoga e oo mai ia i latou o e filifili e le salamo ia latou agasala, o faaupuga “faasalaga e le gata” ma le “faasalaga e faavavau” (tagai MF&F 19:11–12) e le o faasino i le umi o le taimi o le a puapuagatia ai e amioleaga. Na fetalai le Faaola, “O Aʼu e lē gata, ma o le faasalaga e tuu atu mai loʼu lima o le faasalaga e lē gata, ona o Lē Gata o loʼu igoa lea” (MF&F 19:10). Talu ai o le Faaola e Le Gata ma e Faavavau, o faaupuga “faasalaga e le gata” ma le “faasalaga e faavavau” e faasino i le faapogai o le faasalaga ae le o le umi.

E ese mai ia i latou o e fai mo latou tofi le pogisa i fafo, o tagata uma o e mafatia i le faasalaga a le Atua o le a iu ina faaolaina i se malo o le mamalu (tagai MF&F 76:31, 38–39). Na ta’ua eElder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E i ai se faitotoa e sau ai i fafo faapea foi ma se faitotoa e ulufale ai i seoli. O seoli e le o se nofoaga e auina atu i ai e se faamasino saua ni pagota e faapuapuagatia ai ma ia faasalaina mo na o lona mamalu; ae o se nofoaga ua saunia mo le aoaoina, le a’oaiina o i latou o e sa le mafai ona aoaoina iinei i le lalolagi ia mea sa tatau ona latou aoaoina. E moni, tatou te faitau e uiga i le faasalaga tumau-faavavau, mafatiaga e le gata, ma le malaia faavavau. O se faaupuga e sili ona leaga lena; ae o lona alofa mutimutivale, ua faamanino mai ai e le Alii le uiga o na faaupuga. Ua ia fetalai, ‘O le faasalaga faavavau,’ o le faasalaga a le Atua, aua o ia e faavavau; ma o lena tulaga po o le vaega po o le avanoa o le a i ai pea mo le tagata agasala ua tatau i ai ma manaomia moni sea ituaiga o faasalaga; ae o lenei manatu e le faapea o le tagata mafatia po o le tagata agasala lava ia o le a faia ia tumau ma puapuagatia e faavavau ma tumau. E leai se tagata o le a tuuina i seoli i se umi e sili atu nai lo o le umi e tatau ai, e saunia ai o ia mo se mea e sili atu le lelei. A oo loa o ia i lena tulaga, o le a matala faitotoa o le falepuipui ma o le a i ai olioliga i au faafeiloai o e taliaina o ia i totonu o se tulaga e sili atu ona lelei. E le’i faaitiitia lava e le Alii le mea ua ia fetalai mai ai i tisipenisione na muamua atu e uiga i le faagaoioiga o ana tulafono ma lana talalelei, ae ua ia faamanino mai ia te i tatou lona agalelei ma le alofa mutimutivale e ala i mea uma, aua o lona mamalu ma lana galuega le aumai o le tino ola pea ma le ola e faavavau o le tagata” (i le Conference Report, Ape. 1930, 97.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:13, 15, 20. “Ou te poloai atu ia te oe ia e salamo”

O le poloaiga faifai pea ia salamo i le faaaliga atoa o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19 ua faapupula mai ai le alofa o le Alii ia Matini Harisi, aua afai e salamo Matini o le a le puapuagatia o ia e faapei ona i ai le Alii. O le valaaulia lava lea o loo tuuina mai ia i tatou taitoatasi. E finagalo le Alii ia tatou salamo ina ia aua ai nei o tatou puapuagatia.

Na aoao mai eElder D. Todd Christofferson le mafuaaga e mafai ai e le salamo ona tatou maua le alofa mutimutivale o le Atua ma le faamagaloga: “Ua i ai le salamo ua na o se filifiliga ona o le Togiola a Iesu Keriso. O Lana taulaga le mafuatia lea ua ‘aumai ai ala i tagata e mafai ai ona latou maua o le faatuatua e salamo ai’ (Alema 34:15). O le salamo o le tulaga lea e tatau ai, ma o le alofa tunoa o Keriso o le mana lea e ‘mafai ai e le alofa mutimutivale ona faamalieina manaoga o le faamasinotonu’ (Alema 34:16)” (“The Divine Gift of Repentance,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 38).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15–17. Salamo po o le mafatia e faapei ona mafatia le Faaola

Ina ia maua faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso, e tatau ona tatou salamo ia tatou agasala. O i latou e mumusu e talia Iesu Keriso ma salamo o le a mafatia ona o a latou agasala. Sa aoao mai Elder Neal A. Maxwell (1926--2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le filifiliga e salamo po o le mafatia: “Aua nei gata le togiola a Iesu mo i tatou i le fua faaletino ola pea o le Togiola. … Tatou pue maia le meaalofa ua ofo mai o le ola e faavavau! O le a iu ina tatou filifilia a le o le ituaiga soifuaga o Keriso po o Lona ituaiga mafatiaga!” (“Overcome … Even As I Also Overcame,” Ensign, Me 1987, 72).

Sa faamalamalama mai eElder D. Todd Christofferson le mafuaaga e tatau ai ona tatou filifili e salamo: “Afai e teena e se tagata le Togiola a le Faaola, e tatau ona ia togiola lana aitalafu e ia lava i le faamasinotonu. … O se mafatiaga a se tagata e le togiolaina mo agasala ua ta’ua o seoli. O lona uiga o le gauai atu lea i le tiapolo, ma ua faamatalaina i faataoto faatusitusiga paia o le noatia lea i filifili po o le lepa afi ma le teio. Sa augani atu Liae i ona atalii e filifili le Togiola a Keriso ‘ma aua le filifilia le oti e faavavau, e tusa ma manaoga o le tino ma le leaga o i ai i totonu, lea ua tuu atu ai i le agaga o le tiapolo le mana e faatagataotaua ma aumai ai outou i lalo i seoli, ina ia mafai ona nofotupu o ia i luga o outou i lona lava malo’ (2 Nifae 2:29). E faapena foi, ona o le Togiola a Iesu Keriso, ua i ai se mutaaga o seoli, ma o i latou o e ua faamalosia ona ui atu ai ua ‘togiolaina mai le tiapolo seia oo mai le toetutu mulimuli’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:85). Ua na o ‘atalii o le malaia’ ua “nao i latou o e o le a oo i ai i luga le mana tumau o le oti faalua; ioe, e moni, nao i latou lava ia o e o le a le togiolaina i le taimi tatau ai a le Alii, pe a mavae mafatiaga o lona toasa’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:32, 37–38)” (“Redemption,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 112, endnote 4).

E ui o le salamo ua mafai ai e i tatou ona maua faamanuiaga o le taulaga togiola a le Faaola, ae tatou te feagai lava ma ni nai mafatiaga ona o se taunuuga o le agasala. Sa faamanino mai e Peresitene Dallin H. Oaks le sootaga o le agasala ma le mafatiaga:

“E i ai le sootaga o le agasala ma le mafatiaga e le o malamalama i ai tagata o e faia le agasala ma le iloa, ma le faamoemoe o avega uma o mafatiaga o le a tauaveina e se Tasi, e faapea o le agasala o la latou uma lea ae o le mafatiaga e a Ia uma. E le o le faiga lena. O le salamo, o se ala mautinoa lea i se taunuuga e faavavau, e le o se tietiega fua.

“Sei o tatou tomanatu i ni mau se lua: (1) ‘E le mafai ona oo mai le salamo i tagata vagana ai ua i ai se faasalaga’ (Alema 42:16); ma (2) na fetalai le Faaola na ia mafatia i nei mea mo tagata uma, ‘ina ia latou le mafatia pe afai latou te salamo; ae afai latou te le salamo o le a latou mafatia e pei lava o A’u’ (MF&F 19:16–17).

“O le uiga moni o lena mea o le tagata agasala e le salamo, e tatau ona mafatia o ia mo ana lava agasala. Pe o le uiga ea foi la o se tagata ua salamo e le manaomia lava ona mafatia ona o le faasalaga atoa ua tauave e le Faaola? E le mafai ona faauiga faapena aua o le a le ogatusa ma isi aoaoga a le Faaola. O le uiga e faapea, o le tagata e salamo e le manaomia ona ia mafatia ‘e pei’ o le Faaola lea na mafatia mo lena agasala. O tagata agasala o e o loo salamo o le a lagonaina nisi o mafatiaga, peitai, talu ai ona ua latou salamo ma talu ai ona o le Togiola, o le a latou le tofo i tulaga ‘silisili’ ona oona o le faatiga e faavavau lea na oo i ai le Faaola” (“Sin and Suffering,” Ensign, July 1992, 71–72).

Ata
O Keriso i Ketesemane

Na puapuagatia Iesu Keriso mo agasala a le lalolagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19. Na faamatala e le Faaola Ona mafatiaga mo a tatou agasala

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19--19 ua i ai le tala patino a le Faaola e uiga i Ona mafatiaga. O isi faamatalaga o mafatiaga o Iesu Keriso i le taimi o Lana taulaga togiola, o loo tuuina mai e se tasi e ese mai lo Ia lava (tagai Mataio 26:36–39; Mareko14:32–41; Luka 22:39–44; Mosaea 3:7). Na faamatala eElder James E. Talmage le ogaoga o mafatiaga na onosaia e le Faaola i le taimi o Lana taulaga togiola:

“O mafatiaga o Keriso i le faatoaga e le mafuatiaina e le mafaufau papa’u, i lona ogaoga ma le mafuaaga. … Na tauivi o Ia ma ōi i lalo o se avega e le mafai e se isi tagata ua ola ai i le fogaeleele ona mafaufauina. E le o se tiga faaletino, e le na o se tiga faalemafaufau foi, na afua ai ona Ia mafatia i nei puapuaga na oo ai ina tafe mai le toto i pu afu uma; ae o se mafatiaga faaleagaga o le agaga sa na o le Atua lava na mafai ona silafia. E leai se isi tagata, po o le a le maoae o malosiaga faaletino pe faalemafaufau, sa mafai ona tatalia; aua o lona tulaga faaletagata soifua semanu e faiifo, ma [o le sao atu o le toto i le faiai] semanu e afua ai le gase atu o le mafaufau ma faafeiloaia e le le toe manatua. I lena itula o le ita sa faafeagai ma faatoilalo ai e Keriso mea leaga uma e mafai e Satani, ‘le alii o lenei lalolagi’ [Ioane 14:30] ona fai faamalosi. …

“I se isi itu, e tonu ma matuai moni lava e ui, e le mafai ona malamalama i ai le tagata, na ave ai e le Faaola i Ona lava luga le avega o agasala a tagata mai ia Atamu e oo i le iuga o le lalolagi” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 613).

Na tautino mai eElder M. Russell Ballard le mafuaaga na naunau ai Iesu Keriso e mafatia mo a tatou agasala: “I se ala maoae lea e le mafai e se tasi o i tatou ona malamalama atoatoa i ai, na tauaveina e le Faaola i Ona lava luga ia agasala a le lalolagi. E ui lava o Lona soifua na mama aiai ma saoloto mai le agasala, na Ia totogia le tau atoa mo agasala—a oe, o au, ma tagata uma o e na soifua mai. Sa matua maoae lava lona tiga faalemafaufau, faalelagona ma faaleagaga ia na mafua ai le puna mai o Lona toto mai pu afu uma (tagai i le Luka 22:44; MF&F19:18). Ae peitai sa puapuagatia Iesu ma le loto i ai ina ia mafai ona maua e i tatou uma le avanoa e toe faamamaina ai —e ala i lo tatou faatuatua ia te ia, salamo i a tatou agasala, ia papatisoina e ala i le pule sao o le perisitua, e ala i le mauaina o le meaalofa faamama o le Agaga Paia e ala i le faamauina, faapea ma le taliaina o isi sauniga uma e tatau ai. A aunoa ma le Togiola a le Alii, e leai ma se tasi o nei faamanuiaga e avanoa mai mo i tatou, ma e le mafai ona tatou agavaa ma saunia e mau i le afioaga o le Atua” (“O Le Togiola ma le Taua o le Agaga e Tasi,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 85).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18--19. E lei solomuli le Faaola

O le fasifuaitau “ia Ou le inuina le ipu oona, ma ma’e’e ai” (MF&F 19:18) e faasino i le naunauga o le Faaola ia le solomuli i le mamafa o Lona mafatiaga. E ui o Ona mafatiaga sa i talaatu o se mea e mafai ona tatou malamalama i ai, sa Ia gauai atu i le finagalo o le Tama ma faamaea le Togiola.

Sa faamatala eElder Neal A. Maxwell le faiga e mafai ai ona tatou faaaoga upumoni o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18–19 i o tatou lava olaga: “A o tatou fetaiai ma o tatou lava … tofotofoga ma ma faigata, e mafai foi e i tatou ona ole atu i le Tama, e faapei foi ona faia e Iesu, ina ‘ia tatou le … ma’e’e’e ’---o lona uiga solomuli pe faatafa (MF&F 19:18). O le le solomuli e sili atu le taua nai lo o le ola! E sili atu i lo lena, o le inuina o le ipu oona e aunoa ma le ona ai e faapena foi o se vaega o le faataitai ia Iesu” (“Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, Nov. 1997, 22).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:20. O le a le taimi na aveesea ai e le Alii Lona Agaga mai ia Matini Harisi?

E ui e le o manino po o le a le taimi po o le mea o loo faasino i ai le fasifuaitau “i le taimi na Ou aveesea ai lo’u Agaga” (MF&F 19:20), atonu na fetalai le Alii i le taimi na leiloloa ai ia Matini Harisi ia itulau tusitusia e 116 o le Tusi a Mamona. I le taimi lena sa faaalia ai e le Alii le le fiafia, ma faamatala ai Matini o se “tagata amioleaga’ o le na ia “tuu faameanoa fautuaga a le Atua, ma … ua solia folafolaga e sili ona paia sa faia i luma o le Atua, ma … faalagolago i lona lava manatu ma mitamitavale i lona lava poto” (MF&F 3:12–13). O le faatamala o Matini lea na taunuu i le leiloloa o lautusi na afua moni ai lava ona ia lagonaina le aveesea o le Agaga o le Alii mo se vaitau. Mulimuli ane na maua ai e Matini se faamoemoega tele i le naunautaiga o le Alii e faataga o ia e vaai i papatusi e avea o se tasi o Molimau e Toatolu (tagai MF&F 5:23–28; 17:1–8).

Sa faamatala e Lusi Maki Samita, le tina o le Perofeta o Iosefa Samita, ia lagona i lo latou aiga i le mavae ai o le leiloloa ia Matini Harisi o itulau e 116 o le Tusi a mamona: “Ou te manatua lelei lena aso o le pogisa, i totonu ma fafo: Ia i matou sa pei ua faaofuina le lagi i le pouliuli, ma ua ufitia le fogaeleele i le faanoanoa: ma sa tele taimi ou te faapea ifo ai ia te au lava, e faapea, o se faasalaga faifaipea, e matuia faapei o lea na matou oo i ai i lena taimi, o le a oo mai i luga o tagata aupito amioleaga, o ai lava e mafai ona tu atu i le mea e tu ai aao o le SilisIliese; pe afai … e le sili atu lo latou faasalaga nai lo lea[,] e ao ina ou lagona le misialofa i [o latou] tulaga” (“Lucy Mack Smith, History, 1845,” 134–35, josephsmithpapers.org).

Ata
kopi o le puletaofia o le Tusi a Mamona

O se tasi o kopi e lua o le talosaga mo le puletaofia o le Tusi a Mamona na tuuina atu i le faamasinoga a le itu i Utica, Niu Ioka

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:21--41

Ua tuu atu e le Alii ia Matini Harisi le tele o poloaiga, e aofia ai le poloaiga e tuuina atu lana faatoaga mo le lolomiina o le Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:23. “Aoao mai ia te au, … o le a e maua ai le filemu ia te au”

E le gata ina sa poloaiina Matini Harisi e salamo ina ia mafai ai ona alualu i luma o se soo o Iesu Keriso, ae sa tatau foi ona ia aoao ia Iesu Keriso, faalogo ia te Ia, ma savali i le agamalu e pei ona Ia faia (tagai MF&F 19:23). Sa aoao mai e Peresitene Thomas S. Monson e faapea o le suesue i le upu ua faaalia a le Atua o se tasi lea o auala e mafai ai ona tatou aoao i le Faaola ma maua Lona filemu i o tatou olaga:

Faatumu lou mafaufau i le upumoni. Tatou te le maua le upumoni i le nopia’i ai i le sese. E maua le upumoni e ala i le saili, suesue, ma le ola i le upu ua faaalia mai a le Atua. Tatou te talia le sese pe a tatou fetaafa’i ma le sese. Tatou te aoao maia le upumoni pe a tatou faapaaga ma le upumoni.

“Ua aoao mai le Faaola o le lalolagi, ‘Ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi’ [MF&F 88:118]. Sa ia faaopoopo mai, ‘E suesue outou i tusi; aua ua outou manatu tou te maua ai le ola e faavavau: o tusi foi ia o loo molimau ia te au” [Ioane 5:39].

“Ua Ia valaaulia i tatou taitoatasi, ‘Aoao mai ia te au, ma faalogo mai i au upu; savali i le agamalu o lo’u Agaga, ma o le a e maua ai le filemu ia te au’ [MF&F 19:23]” (“Be Thou an Example,” Ensign, Nov. 2001, 98).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:26–27, 34–35. “Totogi le ʼaitalafu na e konakalate ai ma le lomitusi”

Sa ofoina atu e Matini Harisi ana meatotino e fesoasoani ai e totogi le lolomiina o le Tusi a Mamona, ae sa popole o ia nei tei ua migia lana faatoaga. Sa iu ina ia faatauina atu le 151 eka o lona fanua e totogi ai le aitalafu. E ui ina sa matua tele naua ia Matini, ae o le faatauina atu o lona fanua o se tau laitiiti lea e fesoasoani ai i le aumaia i luma o le Tusi a Mamona, lea ua aumaia ai le le mafaitaulia o agaga i le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. Mulimuli ane i le olaga, sa molimau atu ai Matini e faapea mai le faagasologa o le faatauina o le tusi, sa toe maua lava le tupe uma sa ia muai to mai mo le lolomiina o le tusi (tagai “Additional Testimony ofMatrin Harris (muOne of the Three Witnesses) to the Coming forth of the Book of Mormon,” The Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 21 [August 20, 1859], 545.)

Ata
Faatoaga a Matini Harisi i Palamaira, Niu Ioka

Sa faatau atu e Matini Harisi se vaega o lana faatoaga e totogi ai le lolomiina o le Tusi a Mamona (atapue ca. 1907).

Faaaloaloga a le Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:25--26. “Aua e te manao”

Ua poloaiina e le Alii ia Matini Harisi e faatau atu lona fanua mo le lolomiga o le Tusi a Mamona. Ina ia fesoasoani ia malamalama Matini i le taua o lenei poloaiga ma faamalosiauina ai o ia e galue i ai, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:25–26 sa faaaoga e le Alii le gagana e pei o lea e i le Esoto 20:17, lea e lapatai mai ai i le agasala o le manaolasi. E leai se faamaoniga faapea na manao Matini i se ava a se tuaoi pe sa ia sailia e faaumatia se ola o se tuaoi. Sa aoao atu o ia e le Alii o le manao e mafai ona oo atu ai i a tatou lava meatotino po o taimi pe a sili ona taua ia te i tatou nai lo Lana galuega.

Ata
ata o Egbert B. Grandin; atapue o John H. Gilbert

O Egbert B. Grandin (tauagavale) na lomia le uluai 5,000 kopi o le Tusi a Mamona. O John H. Gilbert (taumatau) o le sa setiina le taaga o le uluai lomiga o le Tusi a Mamona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:29--31. Ia le faifai atu i e faifai mai

Pe a faasoa atu le talalelei pe puipuia foi talitonuga, e tatau i tagata o le Ekalesia ona tautala ma faatino ma le lotomaualalo ma le migao. Ua poloai mai le Alii i Ona soo ia fealofani, aemaise pe a i ai se eseesega o manatu. Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks le taua o le aloese mai le feitaga’i:

“Ua anoanoai aoaoga a le talalelei e uiga i le tausiga o poloaiga a o ola faatasi ai ma tagata e ese talitonuga ma faatinoga. O aoaoga e uiga i finauga e taua tele. Ina ua maua atu e le Keriso toetu sa Nifae o loo finau i le faiga o le papatisoga, sa Ia tuuina atu ni faatonuga manino i le auala e tatau ona faatino ai lenei sauniga. Ona Ia aoao atu lea o le mataupu faavae sili lenei:

“Ia aua nei i ai ni finauga i totonu ia te outou, e pei ona sa i ai e oo mai i le taimi nei; pe i ai foi ni finauga i totonu ia te outou e uiga i matautu o lau mataupu, e pei ona sa i ai e oo mai i le taimi nei.

“Aua e moni, e moni ou te fai atu ia te outou, o le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tamā o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi.

“Faauta … o lau mataupu lenei, ia aveesea mea faapena” (3 Nifae 11:28–30; ua faaopoopo le faamamafa).

“Sa lei faatapulaaina e le Faaola Lana lapataiga i finauga ia i latou sa lei tausiaina le poloaiga e uiga i le papatisoga. Sa ia faasaina soo se tasi ona finau. E oo lava ia i latou o loo tausia poloaiga e le tatau lava ona faaosoina loto o tagata ia finau ma le ita. O le ‘tamā o le finauga’ o le tiapolo lea; a o le Faaola o le Alii o le Filemu.

“E faapena foi, o loo aoao mai le Tusi Paia e faapea ‘o ē popoto latou te faaliliueseina le ita’ (Faataoto 29:8). Sa aoao mai uluai Aposetolo e tatau ona tatou ‘tausisi i mea e tupu ai le filemu’ (Roma 14:19) ma ‘[tautala] i mea e fefaamafanafanaai ai’ (Efeso 4:15), ‘aua e le tupu le amiotonu mai le Atua i le ita o tagata’ (Iakopo 1:20). I faaaliga i ona po nei, na poloai mai ai le Alii o le tala lelei o le talalelei toefuataiina e ao ina folafola atu ‘e tagata taitoatasi i lona tuaoi, i le malu ma le agamalu’ (MF&F 38:41), ‘ma le lotomaulalo atoa, … ma ia le faifaiatu i e faifai mai’ (MF&F 19:30)” (“Loving Others and Living with Differences,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 25–26).

Ata
fafo o le fale Lomitusi o E. B. Grandin

O le fale na lolomiina ai e E. B. Grandin le lomiga 1830 o le Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:35. O le aitalafu o se ituaiga o nofopologa

E pei ona totogia o se aitalafu e solaese ai mai le nofopologa i le agasala, e tatau ai i e mulimuli i le Alii ona totogi a latou aitalafu tautupe e sosola ese ai mai le nofopologa i mea tautupe. Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le auala e mafai ona faatatau ai foi ia i tatou i le taimi nei le fautuaga na tuu atu ia Matini Harisi e “totogi le aitalafu” (MF&F 19:35) :

“Talu mai lava le amataga o le Ekalesia, na fetalai mai ai le Alii e uiga i [le] mataupu o le aitalafu. Ia Matini Harisi e ala i le faaaliga na Ia fetalai atu ai: ‘Totogi le aitalafu na e konakalate ai ma le lomitusi. Tatala oe lava mai le nofo aitalafu’ (MF&F 19:35).

Sa saunoa soo mai Peresitene Heber J. Grant e uiga i lenei mataupu. … Na saunoa mai: ‘Afai e i ai lava se mea e tasi o le a aumaia le filemu ma le faamalieina i le loto o le tagata, ma i totonu o le aiga, o le ola lea i mea ua tatou maua. Ma afai e i ai lava se mea e tasi e oloia ma faalotovaivaia ma faaatuatuvaleina, o le i ai o ni aitalafu ma ni tiute ua le mafai e se tagata ona taulima’ (Gospel Standards, comp. G. Homer Durham [1941], 111).

“O loo tatou tauaveina i le Ekalesia atoa se savali o le ola tutoatasi. E le mafai ona maua le ola tutoatasi pe afai o loo i ai se aitalafu tele o loo tautau a’e i luga o le aiga. E le maua e se tagata le tutoatasi po o le saolotoga mai saisaitiaga pe a nofoaitalafu o ia i isi. …

“E maeu le lagona lelei e maua ina ua saoloto mai aitalafu, i le i ai o sina tupe itiiti e faaagaaga mo se aso e tupu ai se faalavelave faafuasei, ma mafai ona tapa i ai pe a manaomia. …

“Ou te apoapoai atu ia te outou ia vaavaai i tulaga o a outou mea tautupe. Matou te uunaia outou … ina ia faautauta i a outou tupe faaalu; ia pulea lelei outou lava i a outou faatauga ina ia aloese ai mai le aitalafu. Ia totogi faauma aitalafu i se vave e te mafaia ai, ma ia faasaoloto outou mai saisaitiaga.

“O se vaega lenei o le faaletino o le talalelei ua tatou talitonu i ai. Tau ina faamanuia outou e le Alii … ia faatulaga lelei o outou aiga. Afai ua uma ona totogi a outou aitalafu, afai o i ai sau tupe o teu, e tusa lava pe itiiti, afai e pesi mai matagi i luga a’e o lou ulu, o le a i ai le malutaga mo lou [aiga] ma le toafilemu i o outou loto. Na pau lena o mea ou te fia fai atu ai e uiga i lea mataupu, ae ou te fia fai atu ma le faamamafa uma e mafai ona ou fai atu ai” (“To the Boys and to the Men,” Ensign, Nov. 1998, 53–54).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:38. O faamanuiaga e sili atu nai lo oa o le lalolagi

Sa folafola atu e le Alii ia Matini Harisi e faapea ana usitai o ia, e Na te “liligi atu [Lona] Agaga i luga [o ia]” ma o le a ia maua faamanuiaga e sili atu nai lo oa o le lalolagi (MF&F 19:38). E ui ina atonu sa faigata ia Matini ona vaai atu i lena taimi, o faamanuiaga e o mai faatasi ma le aumaia o le Tusi a Mamona sa sili atu lea nai lo ana meatotino ma oa.

Sa faatusatusa eElder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia faamanuiaga faalelagi ma oa o le lalolagi: “Ua ta’u mai e tusitusiga paia ia te i tatou, ‘Aua tou te tolo’a’i oa mo outou i le lalolagi, o i ai le mogamoga ma le ele e faaumatia ai, o i ai foi tagata gaoi e eli atu,ma gaoi ai: A ia outou tolo’a’i oa mo outou oa i le lagi’ [Mataio 6:19–20]. O oa o lenei lalolagi o le efuefu ia pe a faatusatusa i oa o loo faatalitali mai mo e faamaoni i maota o lo tatou Tama Faalelagi. E maeu le valea o le e faaalu ona aso i le tulimataiga o mea e elea ma matafi. E maeu le poto o le e faaalu ona aso i le tulimataiga o le ola e faavavau” (“Earthly Debts, Heavenly Debts,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 43).