Inisitituti
Mataupu 3: Mataupu Faavae ma Feagaiga 3: 10


Mataupu 3

Mataupu Faavae ma Feagaiga 310

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le taumafanafana o le 1828, sa tuua ai Haremoni, Penisilevania e Matini Harisi, faatasi ma itulau e 116 o le Tusi a Mamona e faaali atu i tagata o lona aiga e nonofo i Palamaira, Niu Ioka. Ina ua lei toe foi ane Matini i Haremoni i le taimi na atofaina, o lea sa malaga atu ai Iosefa Samita i le fale o ona matua i Manaseta, Niu Ioka, lea na ia iloa ai ua leiloloa ia Matini ia itulau o le tusi. Sa le fiafia Iosefa ma o le aso na sosoo ai na alu ai i lona aiga i Haremoni. Ina ua taunuu iina ia Iulai 1828, sa ia mauaina le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3. I lea faaaliga na aoai ai e le Alii ia Iosefa ma ta’u atu ia te ia ua toesea mai ia te ia le avanoa e faaliliu ai mo se vaitau, peitai sa faamautinoa atu e le Alii ia te ia, ma fetalai atu, “Ua filifilia pea oe, ma ua toe valaaulia oe i le galuega” (MF&F 3:10). E le gata i lea, sa faamalamalama atu e le Alii Lona faamoemoega mo le aumaia o le Tusi a Mamona ma sa tautino atu e faapea, o le a manumalo Lana galuega e ui i le amioleaga o tagata.

Ina ua mavae “se vaitau” o le salamo sa feagai ma Iosefa Samita (MF&F 3:14), sa toe faafoi atu ia te ia ia papatusi o le Tusi a Mamona, ia na aveesea mai ia te ia e Moronae mai le taimi na leiloloa ai itulau, ma sa toe tuuina atu ia te ia le meaalofa e faaliliu ai. Pe tusa o Aperila 1829, ina ua toe amata le faaliliuga, sa maua ai e Iosefa le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10 (o se vaega o lenei faaaliga atonu na maua i le taumafanafana o le 1828). I lea faaaliga, sa poloaiina ai Iosefa e aua nei toe faaliliuina ia itulau ua leiloloa. Na aoao e le Perofeta e faapea sa faia ni tapenapenaga musuia anamua e suia ai itulau na leiloloa ma faasaoina ai le savali o le Tusi a Mamona.

14 Iuni, 1828Sa ave e Matini Harisi ia itulau e 116 o le Tusi a Mamona mai Haremoni, Penisilevania, i Palamaira, Niu Ioka.

Iulai 1828Sa malaga Iosefa Samita i Manaseta, Niu Ioka, ma sa ia iloa ai ua leiloloa ia itulau o le tusi.

Iulai 1828Sa toe taliu Iosefa Samita i Haremoni, Penisilevania, ma sa ia maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3.

22 Setema, 1828O le toesea o papatusi auro ma le Urima ma le Tumema ina ua mavae lana solitulafono e aofia ai itulau tusitusia, sa toe maua mai e Iosefa Samita ia mea mai ia Moronae.

Aperila 1829Na taunuu ai Oliva Kaotui i Haremoni e fesoasoani i le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Aperila 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10 (atonu na maua ni vaega i le taumafanafana o le 1828).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na maua mai e le Perofeta o Iosefa Samita ia papatusi auro ia Setema 1827, a o nonofo i la’ua ma lona faletua o Ema Hale Samita, i le fale o ona matua e lata ane i Palamaira, Niu Ioka. Ia Tesema 1827, o le faateleina o sauaga, e aofia ai taumafaiga e gaoia ia papatusi, na afua ai ona toe masii atu Iosefa ma Ema i Haremoni, Penisilevania, i le mea sa nonofo ai matua o Ema. O Matini Harisi, o se faifaatoaga manuia ma o se faipisinisi i Palamaira, o se sa muai lagolagoina le Perofeta, ma sa tuuina atu le fesoasoani tautupe e lagolagoina ai le fuafuaga.

Ia Fepuari 1828, sa malaga ai Matini Harisi i Haremoni ma maua mai ai se kopi o ni togitogiga anamua ia na faaliliuina e Iosefa mai papatusi auro, faatasi ai ma le faaliliuga a le Perofeta o na togitogiga. Na alu Matini i le Aai o Niu Ioka e feiloai ai ma le au atamamai o Polofesa Charles Anthon ma Dr. Samuel Mitchell (po o Mitchill), o e sa i ai se silafia e uiga i gagana ma atina’ega anamua (tagai Iosefa Samita---Talafaasolopito 1: 63--65). Na mulimuli ane avea Matini ma se failautusi mo le Perofeta mai ia Aperila ia Iuni 1828 a o faaliliuina e Iosefa le uluai vaega o le Tusi a Mamona. O le taimi lea, na faatetele ai le masalosalo o le toalua o Matini, o Lusi, e uiga i le lagolagosua a lona toalua ia Iosefa ma e uiga i le naunau ma le aafiaga tautupe o Matini i le galuega o le faaliliuina o papatusi. Ina ia faafilemu ona atugaluga, o lea sa talosaga atu ai Matini ia Iosefa e ole atu i le Alii mo se faatagaga e ave e Matini ia itulau e 116 ua faaliliuina ina ia faaali atu i lona toalua ma isi tagata o le aiga e fai ma molimau.

Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita le faamatalaga lea: “Sa ou ole atu, ma o le tali e faapea e le tatau ona ia aveina. Ae peitai na le faamalieina o ia i lea tali, ma sa naunau ai ina ia ou toe fesili. Na ou toe faia foi, ma o le tali lava e tasi pei o le taimi muamua. Sa le i faamalieina lava ae tauanau lava ia ou toe fesili tasi atu lava. I le mavae ai o le mau tauanauga, sa ou toe fesili atu i le Alii, ma sa tuuina mai le faatagaga ia te ia e ave ia tusitusiga i lalo o ni tuutuuga patino” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 9, josephsmithpapers.org). Na folafola atu e Matini Harisi ia Iosefa e faapea o le a na o lona toalua lava; o lona uso, o Preserved Harris; o ona matua, o Nathan ma Rhoda Harris; ma le uso o lona toalua, o Mary Harris Cobb, o le a ia faaali atu i ai le tusi (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 6, footnote 25).

Na alu Matini Harisi i lona aiga i Palamaira, Niu Ioka, ma itulau tusitusia e 116. O le aso na sosoo ma le aluese atu o Matini, na fanauina ai e Ema Samita se tama tama, o le sa le’i leva ona fanau mai ae maliu. Na toetoe a maliu ai foi ma Ema ia, ma sa nofo ai Iosefa i ona autafa mo le tele o vaiaso. O le amataga o Iulai 1828, ua tolu vaiaso talu ona alu Matini ae la te lei faalogo lava i se tala mai ia te ia. Sa tauanau e Ema, o le na faasolosolo lemu lava ona manuia, ia Iosefa e alu i Niu Ioka e vaai pe aisea ua le maua mai ai se tala ia Matini. Na malaga Iosefa i le fale o ona matua ma sa ia auina atu ai se amiga o Matini.

Ata
maafaamanatu o le atalii pepe o Iosefa ma Ema Samita

O le atalii pepe o Iosefa ma Ema Samita na teuina i le Fanuamaliu o McKune, e lata i lo latou aiga i Haremoni, Penisilevania, ia Iuni 1828 (atapue ca. 1897--1927).

Faaaloaloga Church History Library and Archives

Na tusia e Lusi Maki Samita, le tina o le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, i le manatu ai e taunuu ane Matini mo le tausiga o le taeao, o lea sa tapena ai e le aiga le laulau ma faatalitali, ae na alu le taeao atoa o faatali. Ina ua taunuu mai i le fale, sa nofo o ia i le laulau ma “tago atu i lana naifi ma le tui e faapei o le a faaaoga ae na toe toulu ese mai i ona lima.” Ina ua fesili atu i ai pe o manuia o ia, “sa alaga [Matini Harisi] i se leo o le tagiaue, ‘Oi! Ua leiloa lo’u agaga. Ua leiloa lo‘u agaga.’

“Na oso ese mai Iosefa, o le sa taofiofia ona popolega seia oo mai i le taimi nei, mai le laulau, ma alaga, ‘Auoi! Matini, ua leiloloa ia te oe itulau o le tusi! Ua e solia lau tautoga, ma ave ifo ai i luga o lo’u ulu ma lou ulu le tausalaga?’

“Ioe,’ na tali mai ai Matini, ‘ua leiloloa ma ou te le iloa po o fea.’”

I le lofituina ai i le fefe ma le ta’usalaga o ia lava, sa alaga ai Iosefa, “Ua leiloloa mea uma! Ua leiloloa [mea uma]! O le a se mea e tatau ona ou faia? Ua ou agasala. O au na tofotofoina le toasa o le Atua i le fesili atu ia te ia i le mea e leai sa’u aia tatau e fesili ai, aua sa ese le faatonuina o au e le agelu’---ma sa tagi o ia ma sa oi, a o fesavalia’i solo pea i le fola.

“Na iu ina ia fai atu ia Matini e toe foi i lona fale e toe su’e.

“E leai,’ o le tala atu lea a le alii o Harisi, ‘e leai ma se aoga, aua sa ou sueina vaipanoa uma o le fale. Sa ou saeia faamalu ma aluga [i le suega o itulau o le tusi], ma ua ou iloaina e le o i ai iina.’

Ona fai atu lea o Iosefa, “‘Pe tatau ea la ona ou foi atu ma lenei tala faapenei i lo’u toalua? E le mafai … , ma pe faapefea foi ona ou tu atu i luma o le Alii? O le a se aoaiga ou te le agavaa ai mai le … Agelu a le Silisili Ese?’” (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, pages 5–6, josephsmithpapers.org; o faailoga, mataitusi tetele, sipelaga, ma parakalafa ua faalaugatasia).

Ina ua toe taliu atu i lona aiga i Haremoni, Penisilevania, e aunoa ma itulau o le tusi, sa sasaa atu e Iosefa Samita lona agaga i le Atua mo se faamagaloga. Sa faaali atu Moronae le avefeau o le lagi ia Iosefa ma tuu atu ia te ia mea faaliliu, po o le Urima ma le Tumema, ia na faaaoga e Iosefa a o faia le faaliliuga. Na aveesea le Urima ma le Tumema mai ia Iosefa aua sa ia “faasoesa i le Alii i le ole atu mo le avanoa e faataga ai Matini Harisi e ave ia tusiga” (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 10, josephsmithpapers.org). Ina ua uma ona toe faaali atu o Moronae ma faafoi atu le Urima ma le Tumema, sa maua e Iosefa le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3.

Ata
Faafanua 3: Matu i sasae o le Iunaite Setete
Ata
Faafanua 4: Palamaira-Manaseta, Niu Ioka, 1820--31

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3

Ua tautino atu e le Alii e le mafai ona taofia Lana galuega ma ua aoai Iosefa Samita

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:1–3. “O faamoemoega o le Atua e le mafai ona taofia”

E foliga mai na vaai atu Iosefa Samita i le leiloloa o itulau tusitusia e 116 o se maagao matuia i le fuafuaga a le Alii e aumai i luma le Tusi a Mamona. Peitai, sa faamautinoa atu e le Alii i Lana perofeta e faapea e leai se mea e mafai ona taofia pe faataumaoia ai faamoemoega ma le galuega a le Atua. O se uiga paia taua o le Atua o Lona silafia o mea uma, e aofia ai Lona mua’i silafia. E leai se mea e mafai e le tagata po o Satani ona fai o le a te’i ai le Atua pe taofia ai o Ia mai le faataunuuina o Ona faamoemoega. Na te silafia mea uma aua o mea uma lava o loo i ai i Ona luma, e aofia ai ma le taimi “tuanai, taimi nei, ma le lumanai” (MF&F 130:7; tagai foi MF&F 38:2; 88:41). Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell (1926--2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e le mafai ai ona taofia le galuega a le Atua: “Na silafia lava mai i le amataga e le Alii le manuia ma le toilalo o le tagata, ma sa Ia manatulia i le faailoaina mai o Lana ata o le faaolataga. (Tagai 1 Ni. 9:6.) O le a faataunuuina uma Ona faamoemoega” (“Shine as Lights in the World,” Ensign, May 1983, 11).

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 3:2. “E le savali le Atua i ala faapiopio” ma o “lona ala o se taamilosaga faavavau e tasi”

Ina ia faamanino pe aisea “e le mafai ai ona taofia faamoemoega o le Atua, pe mafai foi ona avea i latou ma meanoa” (MF&F 3:1), na saunia ai e le Alii ia auiliiliga e uiga i Lona natura. O le ala e mulimulita’ia e le Atua e le piopio. E saolele, o lona uiga e le masuia o Ia ma o Lona ala foi e tumau i taimi uma. Talu ai e le liliu le Atua “i le itu taumatau po o le itu tauagavale” (MF&F 3:2), e mafai ona tatou faatuatuaina o Ia ma faalagolago i Ana afioga ma Ana folafolaga.

Na faamanino mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le ala o le Atua “o se taamilosaga faavavau e tasi” (MF&F 3:2): “E pulea e le Atua e ala i tulafono—maopoopo, e atoatoa, e le fesuisuiai, ma e le aunoa. Ua talitonu o ia o taunuuga tutusa e tafe mai lava i le afuaga e tasi. E leai se faailoga tagata ia te ia, ma o ia o se Tagata “e le femoumouai, e le feliuliuai foi.’ (Jas. 1:17; MF&F. 3:1–2.) O lea, o le ‘ala o le [Alii] o se taamilosaga faavavau e tasi, e tutusa i le aso e faapei o ananafi, ma le faavavau.’ (MF&F. 35:1)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 545–46).

Ata
ata o Matini Harisi

Sa avea Matini Harisi ma tusiupu i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona mo se taimi.

Faaaloaloga Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:4–8, 15. “Sa lē tatau ona sili atu lou fefe i tagata nai lo i le Atua”

Atonu na faigata ia Iosefa Samita ona le manatu i talosaga faatauanau a Matini Harisi mo se faatagaga e ave itulau tusitusia o le faaliliuga o le Tusi a Mamona. O Matini e silia ma le 20 tausaga e matua ai nai lo Iosefa ma o se tasi o e na uluai talitonu ia te ia ma saili e fesoasoani i le galuega. Sa ia lagolagoina le Perofeta i mea tautupe ma tuuina atu le tele o ona taimi e fesoasoani ai i le galuega o le faaliliuga. Ae ui i lea, sa aoa’i Iosefa e le Alii i lona gauai atu i le tauanau a Matini ma sa faamalamalama atu i ai sa tatau ona mata’u i le Atua ma faalagolago i Lona mana mo se lagolagosua. Na faamalamalama e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le mata’u i le Atua:

“E tele vaega i tusitusiga paia o loo fautuaina ai tagata ia matatau i le Atua. I o tatou aso e masani lava ona tatou faaliliuina le upu mata’u o le ‘faaaloalo’ pe ‘migao’ po o le ‘alofa’; o lona uiga, o le mata’u i le Atua o le alofa i le Atua po o le faaaloalo mo Ia ma Lana tulafono. Atonu e masani ona sa’o lena faitauga, ae ou te mafaufau pe faapefea nisi taimi e le faauigaina moni ai le fefe o le fefe, i le taimi foi lea e saunoa ai perofeta i le fefe e faatiga i le Atua e ala i le solia o Ana poloaiga. …

“Ou te ioe o le mata’u i le Alii, po o le mea na ta’ua e Paulo o le ‘mata’u faaleatua’ (Eperu 12:28), e ao ona avea o se vaega o lo tatou migao ia te Ia. E tatau ona tatou matua alolofa ma faaaloalo ia te Ia, lea tatou te fefefe ai e faia soo se mea sese i Lana silafaga, po o a lava manatu o, po o uunaiga mai isi” (“A Sense of the Sacred” [Brigham Young University fireside, Nov. 7, 2004], 8; speeches.byu.edu).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:9–11. “E alofa mutimutivale le Atua, o le mea lea, salamo i le mea na e faia”

Na tusia e le tina o le Perofeta, o Lusi Maki Samita e faapea na faitioina e Iosefa ia lava ina ua ia iloa ua leiloloa itulau ia Matini Harisi. Sa ia faamatalaina le mafatiaga o Iosefa: “Sa tagi ma oi, a o fesavaliai solo i le fola. … Sa faatumulia le fale i le oi ma le tagi masusu ma auega sili ona oona. O Iosefa lava ia sa sili ona faanoanoa nai lo tagata uma aua sa ia iloa lelei ma le aafiaga faanoanoa o le taunuuga e ono foliga mai i isi, o se matuai faatalale ma le manatu faatauvaa i tiute. Sa ia faifai pea le fefoifoiai i luma ma tua ma tagi aue ma le faanoanoa e faapei o se tamaitiiti laitiiti seia pe tusa ua goto le la. Sa matou tauanau atu ia te ia e ‘ai i sina meaai” (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 7, itulau 6–7, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia faailoga,sipelaga, ma mataitusi tetele).

Sa faaauau pea le le fiafia o Iosefa Samita seia asiasi atu Moronae ia te ia i Haramoni, Penisilevania, ma sa mauaina ai e Iosefa le faaaliga lea mai le Alii: “Ia e manatua ua alofa mutimutivale le Atua: o lea, salamo i lena mea na e faia … ma ua filifilia pea oe, ma ua toe valaaulia oe i le galuega” (MF&F 3:10).

Ata
kopi o mataitusi togitogi o le Tusi a Mamona

O mataitusi togitogi na kopi mai papatusi o le Tusi a Mamona

Na tuu mai e Elder Lynn G. Robbins o le Fitugafulu le faamatalaga lenei i le aafiaga o Iosefa:

“Na aoaiina lava Iosefa Samita talavou i se nofo vaavaaia mo le fa-tausaga a o lei mauaina papatusi auro, ‘aua e te lei tausia poloaiga a le Alii’ [i le The Joseph Smith Papers, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others (2012), 83]. Mulimuli ane, ina ua leiloloa itulau e 116 ia Iosefa sa toe aoaiina foi o ia. E ui ina sa salamo moni Iosefa, na aveesea lava e le Alii ona avanoa mo se vaitau puupuu aua “o e Ou te alofa i ai Ou te aoaiina foi ina ia mafai ona faamagaloina a latou agasala” (MF&F 95:1).

“Fai mai Iosefa, ‘Na olioli le agelu ina ua ia toe tuuina mai ia te a’u le Urima ma le Tumema ma faapea mai ua fiafia le Atua i lo’u faatuatua ma lo’u lotomaualalo, ma alofa mai ia te a’u ona o lo’u salamo ma le filiga e tatalo’ [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 71; ua faaopoopo le faamamafa]. Ona sa manao le Alii e aoao Iosefa i se lesona e suia ai le loto, sa Ia moomia se osigataulaga ma le loto mai ia te ia---osigataulaga o se vaega e tatau ai o le aoaiga” (“O Le Faamasino Amiotonu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 97).

E tele faataitaiga i faaaliga i ona po nei a le Alii e aoai ai tagata pe valaaulia ai i latou ia salamo (tagai MF&F 19:13–15; 30:1–3; 64:15–17; 112:1–3, 10–16.) O le fuaitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:6--11 o se faamaoniga lea e lei tuusaunoaina le Perofeta o Iosefa Samita mai le faasa’oina e le Alii ona o ana measese ma vaivaiga. Ae ui o lea, ona sa salamo o ia, o lea sa valaauina ai pea lava Iosefa Samita e le Alii e fai Lana galuega.

Ata
ata o Charles Anthon

Na suesueina e Charles H. Anthon, o le Iunivesite o Columbia, Niu Ioka ia togitogiga na kopi mai papatusi o le Tusi a Mamona.

Sa faamanatu mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia i tatou e faapea, o taitai o le Ekalesia e le atoatoa, ae e mafai ona tatou talitonuina e musuia i latou ma e galue le Alii e ala mai ia i latou:

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa, ma o loo taitaia pea e perofeta ma aposetolo soifua. E ui o i latou o tagata soifua ma e i ai foi vaivaiga faaletagata, ae e musuia lava auauna a le Alii e fesoasoani mai ia i tatou ia aloese mai faafitauli ia e lamatia ai le olaga faaleagaga ma fesoasoani ia i tatou ia pasia ma le saogalemu le olaga faaletino ia oo atu ai i lo tatou taunuuga mulimuli i le lagi.

“I le taimi o au fegalegaleaiga vavalalata ua lata nei i le 40 tausaga, ua avea ai au ma se molimau patino o musumusuga mālū ma faaaliga loloto o faatinoina e perofeta ma aposetolo, o isi Pulega Aoao, ma taitai o ausilali. E ui e le atoatoa pe naunau foi e fai se measese, ae ua tuuto atoatoa atu nei tamalii ma tamaitai lelei e taitai atu i luma le galuega a le Alii a o Ia taitaia. …

“E toatele naua tagata e manatu e tatau i taitai ma tagata o le Ekalesia ona atoatoa pe latalata foi i le atoatoa. Ua galo ia i latou ua lava le alofa tunoa o le Alii e faataunuu ai Lana galuega e ala i faatinoga a tagata soifua. …

“O le taulai atu i le auala o loo musuia ai e le Alii Ana taitai filifilia ma le auala Na te uunaia ai le Au Paia e faia ni mea ofoofogia ma tulagaese e ui lava i o latou tulaga faaletagata, o le tasi lea auala tatou te pipiimau ai i le talalelei a Iesu Keriso” (“O Le Atua o Loo i le Foeuli,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 24–25).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:12–13. “O lima o se tagata amioleaga”

O le solia e Matini Harisi o le feagaiga na ia faia e na ona faaali atu ai o tusi i tagata patino e toalima, na aumaia ai se aoaiga matuia mai le Alii, o le sa faasino ia Matini “o se tagata amioleaga” (MF&F 3:12). Talu ai ona sa filifili Matini e faalagolago i lona lava poto ma lana faamasinoga, sa leiloloa itulau tusitusia o le Tusi a Mamona ma sa aveesea ai mai ia Iosefa Samita le avanoa e faaliliu ai “mo se vaitau” (MF&F 3:14). Na aoao mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) o le “amioleaga [o Matini] sa aofia ai lona manao manatu faapito e faamalieina lona lava moomooga e ese ai mai le finagalo o le Alii, ina ua uma ona talitualimaina lenei talosaga a o lei toina atu” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:16–20. “O le faamoemoega tonu lava lenei na faasaoina ai nei papatusi”

O perofeta o le Tusi a Mamona, e pei o Nifae, Iakopo, ma Moronae, sa faamatalaina ia faamoemoega o le Alii mo le aumaia i luma o lenei talafaamaumau paia (tagai i le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona; 2 Nifae 33:4–5; Iakopo 4:3–4; Eteru 8:26). E lei oo ina faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita se mea o nei fuaitau i le taimi na ia maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae 3, ma o fuaiupu 16–20 semanu e faalautele ai lona malamalama i faamoemoega ma le taunuuga o le Tusi a Mamona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10; Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10 i Haramoni, Penisilevania, ae e le o iloa pe o le a tonu le taimi. Atonu na maua e le Perofeta ni vaega o lenei faaaliga ia Iulai 1828, ina ua maea ona maua le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3. Peitai, o le faaaliga e foliga mai na tusia ina ua mavae le tautotogo, ia Aperila (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10, faaulutala o le vaega).

I se taimi na sosoo ai ma le leiloloa o itulau tusitusia e 116, sa toe faafoi atu ia papatusi auro ma le Urima ma le Tumema i le Perofeta faatasi ma le faamautinoaga a le Alii o le meaalofa e faaliliu ai ua ”toefuatai atu nei ia te [ia]” (MF&F 10:3). E oo atu ia Mati 1829, ua toe amata e le Perofeta le faaliliuga o le Tusi a Mamona, faatasi ai ma lona faletua o Ema, sa fesoasoani i nisi taimi e fai ma ana tusiupu, ae sa telegese le gasologa o le faaliliuga seia oo ina taunuu Oliva Kaotui i le aso 5 o Aperila ma amata ai ona avea ma tusiupu a Iosefa i le aso na sosoo ai.

Faatasi ai ma le fesoasoani a Oliva, sa faapea ona amata faaliliu e Iosefa le tusi a Mosaea, i le mea na ia faaliliuina a o lei leiloloa itulau tusitusia. Ina ua tulata i le faaiuga o le faaliliuga o leTusi a Mamona, sa mafaufau Iosefa pe tatau ona toe foi i le amataga o le talafaamaumau e toe faaliliu le vaega lea na leiloa. I le tali atu i ai, sa aoao atu e le Alii le Perofeta e uiga i le faufauga a Satani e faatamaia le galuega a le Atua ma sa ta’u atu ia te ia e aua nei toe faaliliuina lena vaega o papatusi ae faaliliu ia papatusi laiti a Nifae. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 38–39.) O papatusi laiti o se talafaamaumau faaleagaga, na taulai patino lava i le talaiga, faaaliga, ma valoaga (tagai Iakopo 1:4). Sa faamalamalama atu e le Alii o papatusi laiti o loo aofia ai le vaitau lava lea e tasi e pei o le vaega na leiloloa ae i le tele o itu, “ua tuuina mai ai ni vaaiga tetele atu” i luga o Lana talalelei (MF&F 10:45).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:1--29

Ua faaali mai e le Alii le fuafuaga a Satani e faaumatia Iosefa Samita ma le galuega a le Atua

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:1--4. “Aua le momoʼe televave atu pe galue sili atu nai lo le malosi”

Seia oo pe tusa o Mati 1829, ona o le leiloloa o itulau tusitusia e 116, o lea na le toe i ai i le Perofeta o Iosefa Samita ni itulau ua faaliliu e iloa ai le gasologa o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, e ui ina sa tuuina atu ia te ia papatusi ia Setema 1827. E ui o le faaliliuga o le Tusi a Mamona o se galuega sa aupito maualuga le taua, ae e lei manaomia e le Alii le perofeta e galue e sili atu i lona malosi ma mea sa avatu e le Atua ia te ia. Sa faamalamalama e Neal A. Maxwell le ala e tatau i auauna a le Alii i le olaga nei ona galulue i le galuega:

“E finagalo le Alii ia i tatou ia filiga ae ia faautauta. E le tatau ona tatou sii faanatinatia o tatou satauro ia na ona vaai ai pe mafai ona tatou sii a’e ona tuu ai lea i lalo---e tatau ona tatou amoina mo le faapaleniina o o tatou olaga. Ma e matua taua lava le saoasaoa. …

“O le tamoe saoasaoa nai lo le tatou malosi ‘e le manaomia.’ O le faia o mea ma le filiga ae ‘i le poto ma le faatulagaina lelei’ o le mea moni, e tatau ai pe a manao le tagata e ‘manumalo i se faailoga.” [Mosaea 4:27.] O lea paleni i le va o le saoasaoa ma le filiga o se faamalositino maualuga ma le moomia i le faaaogaina o o tatou taimi, taleni, ma le faitalia. …

“… Pe a sili atu lo tatou saoasaoa i lo tatou malosi ma mea o i ai, o le taunuuga o le maasiasi nai lo le tuuto lagolagoina. O taitaiga i na mataupu e mafai ona tuuina mai ia i tatou e ala i le gasologa o musumusuga patino. …

“O le saoasaoa, lea e manaomia ai le filiga, taumafaiga lagolagoina, e le o le ala lea o i latou o e auato i latou lava i se galuega e tasi ma vave ai ona gapelu, ona le mafai ai lea ona fesoasoani mo se taimi” (Notwithstanding My Weakness [1981], 4, 6–7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5. “Tatalo e le aunoa, … ina ia mafai ona e faatoilaloina Satani”

O le aafiaga oona o le leiloloa o itulau tusitusia o le Tusi a Mamona na taitai atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ia faalagolago atili ma le filiga i le taiala ma le taitaiga sa ia maua mai le Atua. Sa faamanatu atu ia te ia e “tatalo e le aunoa” ina ia aloese mai ai faatosinaga faataumaoi a Satani ma ana auauna (MF&F 10:5). Sa faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le mafuaaga e tasi na tuuina mai ai e le Alii le poloaiga e tatalo e le aunoa:

“Atonu na e tomanatu, e pei foi o au ia, pe aisea sa Ia faaaoga ai le upu e le aunoa, pe a fua i le natura o le olaga nei a o mamafa mai i o tatou luga. Ua outou iloa mai aafiaga le faigata ona mafaufau ma le maioio lelei i se mea i taimi uma. E oo lava i le auauna atu i le Atua, o le a e le tatalo lava ma le maioio lelei e le aunoa. Aisea la ua uunaia ai i tatou e le Alii e ‘tatalo e le aunoa’?

“E le lava lo’u poto ou te iloa ai Ona faamoemoega uma e tuu mai ai ia i tatou se feagaiga e manatua pea o Ia ma le lapataiga o i tatou e tatalo e le aunoa nei o tatou toilalo. Ae ou te iloa se mea se tasi. Ona ua Ia silafia lelei lava le mamana o ‘au o loo faatosinaina i tatou faapea foi le uiga o le avea ma tagata soifua. …

“… Ua Ia silafia le mamafa o mea o le olaga e fetuleni mai i o tatou luga. … Ma ua Ia silafia foi faigata tatou te feagai ma o tatou mana faaletagata e taulima ai le solo mai ma le tafe atu.

Ua Ia silafia mea sese e matua faigofie ona tatou faia: o le manatu faatauvaa i malosiaga e galulue mo i tatou ma faalagolago tele ai i o tatou malosiaga faaletagata. E le gata i lea ua Ia ofoina mai foi ia i tatou le feagaiga e ‘manatua pea o Ia’ ma le lapataiga e ‘tatalo e le aunoa’ ina ia tatou tuu atu ai lo tatou faatuatuaga ia te Ia, ua na o le pau lea o lo tatou saogalemu. E le faigata ona iloa le mea e fai. O le mea tonu e faigata o le manatua pea ma le tatalo e le aunoa, o se faama’ite moomia lea e taumafai malosi atu. O le tulaga matautia o loo taoto lea i le faatuatuai po o le faalolololo” (“Always,” Ensign, Oct. 1999, 8–9).

Na toe faamalamalama mai e Peresitene Eyring le ala e tasi e mafai ona tatou tatalo ai pea lava i le aso atoa: “E faafofoga mai le Alii i tatalo a o tatou loto. O lagona i lou loto o le alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele e mafai ona matua faifai pea lava ma o le a oo a’e ai au tatalo e le aunoa” (“E le aunoa,”12).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:6--19. “Ua saili le tiapolo e tatao ai se fuafuaga taufaa’ole’ole, e mafai ai ona ia faaumatia lenei galuega”

Ua saili Satani e taofia le galuega a le Alii (tagai Mataio 4:1–11; Mose 1:12–23; 4:6; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15). O le leiloloa o itulau tusitusia o le Tusi a Mamona ma le taupulepulega a tagata amioleaga e maileia le Perofeta o Iosefa Samita pe afai na te toe faaliliuina na mea, o nisi ia o le mau taumafaiga a Satani e taofia le oo mai o le Tusi a Mamona. (Mo se aotelega o mea na aoaoina e Iosefa Samita e uiga i le fuafuaga a Satani mo le leiloloa o itulau tusitusia e 116, faitau le faaulutala o le vaega mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10.)

Na aoao mai e Elder Richard G. Scott (1928--2016) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea lenei e uiga ia Satani ma lana sini tupito: O Satani … e i ai lana fuafuaga. O se fuafuaga taufaa’ole’ole, faatiapolo, maaleale o le faatamaiaga. O lona faamoemoega o le ave faapagotaina lea o fanau a le Tama o i le Lagi ma faatasi ai ma auala uma e mafai ai e taofia le fuafuaga sili o le fiafia” (“The Joy of Living the Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1996, 73).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:20--29. “Na te faaoso aʼe o latou loto ia feitai e faasaga i lenei galuega”

Sa tosina e Satani ia tagata piopio e sauaina le Perofeta o Iosefa Samita ma taumafai e faataumaoia le Tusi a Mamona. Sa ia faaseseina ma faasee i e amioleaga ma fai atu ia i latou “e le o se agasala le pepelo” ma faaumatia ai mea e lelei (MF&F 10:25). Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844), “Ua i ai i le tiapolo le mana tele e faasese ai; o le a ia faaliliuina foi mea ina ia sioa ai i latou o e faia le finagalo o le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 72).

O loo i ai pea lava foi i aso nei tagata o e ua gaepu a’e le feitai faasaga i le galuega a le Atua. Na lapataiina e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tagata o le Ekalesia:

“E leai se tasi e sao mai faatosinaga a le lalolagi. O le fautuaga a le Alii lea e puipuia mai ai i tatou. …

“A o tatou mulimuli i le Faaola, e le fesiligia o le a faafetaia’ia i tatou e luitau. A taulimaina ma le faatuatua, o nei aafiaga e faaleleia ai o le a faateleina ai lo tatou liua i le moni a’ia’i o le Faaola. A taulimaina i se ala o le lalolagi, o nei lava aafiaga e tasi o le a puaoa ai la tatou vaai ma faavaivaia ai a tatou faaiuga. E i ai nisi tatou te alolofa ma faamemelo i ai, ua se’e ese mai le ala sa’o ma le vaapiapi ma ua ‘le toe [savavali] i latou ma Ia’ [Ioane 6:66]. …

Pe o le a tatou ofo ea i ni taimi tatou te vaaia ai i nisi o ita i le Ekalesia a le Alii, ma a latou taumafaiga e faoa le faatuatua tauivi o e vaivai? Ioe. Ae o le a le taofia ai le tuputupu a’e po o le taunuuga o le Ekalesia, pe faalavelaveina ai foi le alualu i luma faaleagaga o i tatou taitoatasi i le avea ai o ni soo o le Alii, o Iesu Keriso” (“Aua Lava Nei Tuua o Ia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 39, 41).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:30--70

Ua aoao e Iosefa Samita le fuafuaga a le Atua e taofia taumafaiga a Satani e faatamaia le galuega

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:30--37. “Aua e te toe faaliliuina upu na”

Sa silafia e le Alii sa mananao tagata amioleaga e faasalalau se lomiga o le tusi na gaoia ma faaupuga ua suia. O lena lomiga o le a feteenai ma po o le a lava o le a lolomiina e Iosefa Samita pe afai na te toe faaliliuina le vaega na leiloa. O le mea lea, na poloaiina ai e le Alii ia le toe faaliliuina e Iosefa Samita lena vaega o papatusi. E lei lolomiina lava e fili o le Perofeta ia itulau tusitusia e 116, ma e lei toe maua lava itulau. Mulimuli ane, ina ua lolomi ma faasalalauina le uluai lomiga o le Tusi a Mamona, sa faaaofia ai e Iosefa Samita se faatomuaga lea na ia sii mai ai se vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10 ma ua folasia ai i malae le fuafuaga a le au amioleaga e faasalalau upu o le a “ese lo latou faitauina mai na na faaliliu [e Iosefa] ma faia ia tusia” (MF&F 10:11).

Ata
vaega o se itulau o togitogiga o le uluai Tusi a Mamona

Vaega o se itulau mai le uluai Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–45. “O lo’u poto e sili atu nai lo le atamai o le tiapolo”

O itulau tusitusia e 116 na leiloloa o le Tusi a Mamona, na aumai mai le faaliliuga a Iosefa Samita o papatusi tetele a Nifae ma sa aofia ai le tusi a Liae (tagai 1 Nifae 1:16; 19:1) ma atonu na i ai le vaega muamua o le tusi a Mosaea. Ina ua mavae le leiloloa o itulau tusitusia, e lei toe faaliliuina e le Perofeta nei vaega o papatusi ae sa faaauau ona faaliliu le vaega na totoe o le faapuupuuga a Mamona o papatusi tetele. Peitai, sa faatonuina Iosefa e le Alii e faaliliu ia togitogiga sa i luga o papatusi laiti a Nifae ia na aofia ai le vaitau lava e tasi e pei o le tusi a Liae (tagai MF&F 10:41).

Ina ua faamatala e le perofeta o Nifae o le Tusi a Mamona le poloaiina o ia e le Alii e fatu se seti lona lua o papatusi, sa ia tusia e faapea sa “mo se fuafuaga poto o ia te ia, o se faamoemoega ou te le iloa. Ae e silafia e le Alii mea uma mai lava i le amataga; o le mea lea, ua saunia ai e ia se ala e faataunuu ai ana galuega uma” (1 Nifae i 9:5–6; tagai foi 1 Nifae 9:1–5; 2 Nifae 5:29–33; Upu a Mamona 1:6–7).

Sa faamalamalama e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le avea o talafaamaumau lona lua a Nifae ma faataitaiga o le poto e le i’u o le Atua ma le ala ua faamanuiaina ai i tatou i aso nei:

“A itiiti e faaono i le Tusi a Mamona, o faaaoga le fasifuaitau ‘mo se fuafuaga poto’ e faasino i le faia, tusia, ma le faasaoina o papatusi laiti a Nifae (tagai 1 Ni. 9:5; [Upu a Mamona] 1:7; Alema 37:2, 12, 14, 18). Ua tatou iloa se tasi o na faamoemoega poto---o le tasi ua iloagofie---o le suitulagaina lea mo le lumanai o le leiloloa o itulau e 116 o le tusi na faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita mai le uluai vaega o le Tusi a Mamona (tagai MF&F 310).

“Ae faateia ai au faapea e i ai se ‘faamoemoega e poto atu’ nai lo o lena mea, pe sili atu ona sao, o se ‘faamoemoega poto atu’ i lena mea. O le ki i se fautuaga faapea o loo i le MF&F 10:45. A o faatonu e le Alii ia Iosefa i le faiga o le faaliliuina ma le tuuina o mea mai papatusi laiti i totonu o le mea na amataina o le faaliliuga o le faapuupuuga o papatusi tetele, sa ia fetalai ai, ‘Faauta, e tele mea ua togitogia i luga o papatusi [laiti] a Nifae ua tuuina mai ai ni vaaiga tetele atu e uiga i la’u talalelei’ (ua faaopoopo le faamamafa).

“O lea la, e manino lava, o lenei mea sa le o se taui o se mea na e tuuina atu pe faia mo se isi tagata i le atiina ae o le taunuuga faaiu o le Tusi a Mamona. Sa le o se mea ma si ona taui, o lenei mo lena---itulau e 116 o le tusiga mo itulau e 142 o le tusi na lomia. E le faapena. E tele atu mea na tatou toe maua mai nai lo o mea na leiloloa. Ma na silafia lava mai i le amataga o le a faapena lava. Tatou te le iloa tonu po o a mea na tatou misia i itulau e 116, ae ua tatou iloa o mea na tatou maua i luga o papatusi laiti o tautinoga patino a molimau maoae e toatolu [Nifae, Iakopo, ma Isaia], o le tolu o siufofoga maoae faale-aoaoga faavae o le Tusi a Mamona, o loo molimau mai ai o Iesu o le Keriso” (“Mo Se Faamoemoega Poto,” Ensign, Jan. 1996, 13–14).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:46--52. O le taliina o tatalo a soo sa Nifae

E toatele perofeta ma soo sa Nifae sa tatalo ina ia faasaoina a latou faamaumauga ma ia i’u ina auala mai ai le talalelei ia sa Lamana ma a latou fanau (tagai 2 Nifae 26:15; Enosa 1:13, 16–17; Mosaea 12:8; 3 Nifae 5:14; Mamona 8:25–26; 9:34–37). Na taliina tatalo a nei perofeta e ala i le oo mai o le Tusi a Mamona i aso e gata ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:53–56, 67. “O La’u ekalesia”

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:53–56 o loo i ai se tasi o faailoga mai le Alii e faapea o loo Ia sauniuni e toe faatuina Lana Ekalesia i le lalolagi (tagai foi MF&F 5:14; 6:1; 11:16). Sa folafola mai e le Alii e faapea o i latou o e ua auai i Lana Ekalesia “e le tatau ona matata’u, ona o i latou ia o le a mautofi i le malo o le lagi” (MF&F 10:55). Ua manatu nisi o le avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina a le Alii e mautinoa ai le faaolataga. Ina ia malamalama i le aoaoga faavae a le Alii i lenei matautu, e ao ina tatou malamalama pe o le a le uiga o lou auai i le Ekalesia a le Alii. Na ta’ua mai e le Alii e faapea o i latou o e o le Ekalesia ua le na o i latou ua papatisoina ma tusia o latou igoa i faamaumauga a le Ekalesia ae o i latou o e “salamo ma [o mai] ia te au” (MF&F 10:67). Sa faaopoopo mai le Alii e faapea o i latou o tagata o Lana Ekalesia o e tumau e oo i le iuga o le a manumalo mai faitotoa o seoli (tagai MF&F 10:69).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:57–70. “Aumai i le malamalama matautu moni o la’u mataupu faavae”

E ala mai i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10, o loo molimau mai ai Iesu Keriso i Lona paia o le Alo o le Atua, lo tatou Alii, ma le Togiola o le Lalolagi (tagai MF&F 10:57, 70). E ala i le oo mai o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga mai o le Ekalesia a Iesu Keriso, na folafola mai ai e le Alii e faapea “o matautu moni o [Lana] mataupu faavae” o le a aumaia i le malamalama (MF&F 10:62). O se tasi o Ona faamoemoega i le faaalia mai o Lana mataupu faavae i le Tusi a Mamona o le fesoasoani lea i fanau a le Atua ia malamalama lelei i Lana afioga ina ia latou aloese ai mai finauga ma le aga atu e “faauiga ese” pe faasese Lana afioga ma faauiga sese ai mau (tagai MF&F 10:63).

O le tautinoga a le Alii faapea o le Tusi a Mamona o le a “aumai i le malamalama matautu moni o [Lana] mataupu faavae” (MF&F 10:62) ma tuu ai i lalo finauga, o le faataunuuga lea o le valoaga na tuuina mai e Iosefa i Aikupito e faatatau i tusiga o fua o ona sulugatiti o le a oo mai i aso e gata ai (tagai 2 Nifae 3:12). I le taimi o le Liliuese Tele, sa aveesea ai le perisitua mai le lalolagi ma sa aveesea foi le tele o upumoni faigofie ma le taua, pe sa taofia foi mai le Tusi Paia (tagai 1 Nifae 13:26--29). O le mea lea, sa tuua ai le lalolagi e aunoa ma se atoaga o le upumoni ma sa manaomia ai le faaaliga paia ia malamalama ai ma faaaoga le afioga a le Atua. O lea utiuti o le malamalama ma le upumoni e taitai atu ai i feeseeseaiga ma finauga i aoaoga faavae a le Atua ma faatagaina ai Satani e matua’ia finauga i loto o tagata. O le oo mai o le Tusi a Mamona i nei aso amuli ua toe faavae ai, faamanino, ma faafou ai molimau i le atoaga o le upumoni a le Atua.