Inisitituti
Mataupu 9: Mataupu Faavae ma Feagaiga 20–22


Mataupu 9

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20–22

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I se faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita, na poloaiina ai e le Alii ina ia faatulagaina Lana Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830. E ui o le faaaliga, lea ua avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 20, i le taimi nei, sa tusifaamaumauina i ni nai aso ina ua mavae le faatulagaina o le Ekalesia, atonu o ni vaega o lea faaaliga na faaalia mai muamua ia Iuni 1829. O loo faamamafa mai i lenei faaaliga le taua o le Tusi a Mamona, o loo otooto mai ai tiutetauave o tofi o le perisitua, ma aumaia ai faatonuga mo sauniga o le papatisoga ma le faamanatuga.

I le aso na faatulaga ai le Ekalesia, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21. O ii na valaau manino ai e le Alii o ia e fai ma perofeta, tagatavaai, ma taitai o le Ekalesia toefuataiina ma apoapoai ai tagata o le Ekalesia e gauai atu i upu a le Perofeta. E lei leva ona faatulaga le Ekalesia, ae fesili nisi o tagata pe toe manaomia ona papatiso i latou sa papatiso i isi ekalesia ina ia avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina. Sa fesili Iosefa i le Alii ma sa maua mai ai le faaaliga lenei o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11.

Faaiuga o Mati 1830Sa maea ai le lolomiina o le Tusi a Mamona.

6 Aperila, 1830Sa faatulagaina le Ekalesia e Iosefa Samita i Feiete, Niu Ioka.

Aperila, 1830Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21.

Ina ua mavae le aso 6 Aperila, 1830Na faamaeaina ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 ma tusifaamaumauina (e ui e peiseai na maua ni vaega i ni masina na muamua).

16 Aperila 1830Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22.

9 Iuni, 1830O le uluai konafesi a le Ekalesia na faia lea i Feiete, Niu Ioka.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea ia Iuni 1829, i le fale o Pita Uitimera le Matua, na poloaiina o ia ma Oliva Kaotui e le siufofoga o le Atua e faauu e le tasi le isi e avea ma toeaina ae sa faamanino atu e faatuatuai le faauuga seia mafai ona faapotopoto o la uso ma tuuina atu la latou maliega e ala i le palota (tagai The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 326; tagai foi MF&F 128:21). Ia Iuni foi, sa poloaiina ai e le Alii ia Oliva Kaotui e fesoasoani e “fausia le ekalesia [a le Alii]” (MF&F 18:5) e ala i le faalagolago i le Tusi a Mamona, lea ua toeitiiti maea i le taimi lea. Mulimuli ane, na tuufaatasia e Oliva se tusiga e ta’ua o “Mataupu o le Ekalesia a Iesu Keriso,” ia e aofia ai faamatalaga e uiga i sauniga, tofi o le perisitua, ma faiga a le Ekalesia o loo maua i le Tusi a Mamona (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed.Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–74). O lenei faamatalaga atonu na faamoemoe e taiala ai i latou na talitonu seia aulia le taimi o le a faavae ai le Ekalesia.

Ata
potu i le falealuga o le fale na toefauina a Pita Uitimera, i Feiete, Niu Ioka.

O le potu i le falealuga i le fale na toefauina o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, lea na faamaea ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma faalogoina ai le siufofoga o le Atua (tagai MF&F 128:21).

E ui ina e le o iloa moni pe o anafea na maua ai le faaaliga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 ae na aotele e le Perofeta o Iosefa Samita le soloa’i mai o le taitaiga mai le lagi: “O le ala lea o loo faaauau e le Alii ona tuuina mai ia te i tatou faatonuga mai lea taimi i lea taimi, e faatatau i tiute ia ua tuulima mai i o tatou luga, ma faatasi ai ma le tele o isi mea faapena, na tatou maua mai ia te ia mea nei e ala i le Agaga o Valoaga ma faaaliga, ia e le gata ina aumaia ai ia te i tatou le tele naua o faamatalaga, ae o loo ta’utino mai ai foi ia te i tatou le aso tonu, e tusa ai ma lona finagalo ma le poloaiga, e tatau ai ona tatou sagai atu e toe faatulaga lana Ekalesia, iinei i le lalolagi” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 336; ua faalaugatasia le sipelaga). O na faatonuga na lauiloa o “Mataupu ma Feagaiga a le Ekalesia a Keriso.”

O le anotusi atoa o Mataupu ma Feagaiga na tusia a o lei pine ona maea le fonotaga o le faatulagaga lea na faia i le aso 6 o Aperila, 1830, ma maua ai se vaaiga aoao o talitonuga o le Ekalesia a Iesu Keriso ma tofi ma sauniga o i ai. I le uluai konafesi a le Ekalesia, na faia i le aso 9 Iuni 1830, i le fale o Pita Uitimera le Matua, na faitauina ai Mataupu ma Feagaiga ma tuuina atu i le potopotoga mo le faamaoniga (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 116–26). I nai tausaga na sosoo ai, o Mataupu ma Feagaiga, lea ua ta’ua nei o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20, na faia suiga mai lea taimi i lea taimi a o faaauau pea e le Perofeta o Iosefa Samita ona maua faaaliga e faatatau i le fausaga o le Ekalesia. Mo se faataitaiga, na faaopoopo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:65–67 ina ua mavae ona faaali mai le tofi o faitaulaga sili i Katelani, Ohaio, ia Iuni 1831 (tagai i le faaulutala o le vaega e MF&F 52).

Ata
Faafanua 3: Matusasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1–36

Ua toe ta’ua mea na tutupu o le Toefuataiga ma ua aotele ia upumoni o loo aoao mai i le Tusi a Mamona.

Ata
o fafo o le fale na toefauina o Pita Uitimera le Matua, i Feiete, Niu Ioka.

O le fale na toefauina o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1. “O le fana’e mai o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso nei e gata ai”

Ina ua mavae le maliliu o Aposetolo anamua, sa faia suiga e lei faatagaina i le faatulagaga, o aoaoga faavae, ma sauniga o le Ekalesia a Iesu Keriso. I le mavae ai o seneturi o le liliuese, na toefuatai mai ai e le Alii Lana Ekalesia e ala i le Perofeta o Iosefa Samita. O le toefuataiga sa aofia ai le faatulagaga o le Ekalesia a Keriso i le aso 6 Aperila, 1830.Na molimau mai President Gordon B. Hinckley (1910–2008) i le taunuuga o le Ekalesia a le Alii.

“Sa potopoto ai Iosefa Samita ma ona fesoasoani i se fale laupapa e tau le iloa, i le faatoaga a Peteru Uitimera i le nuu toagaogao o Feiete, i Niu Ioka, ma faatulagaina ai le Ekalesia a Keriso.

“Mai lena amataga faatauvaa, ua i ai se mea moni ofoofogia ua tupu. E maeu le talafaasolopito o lenei galuega. Sa onosaia e o tatou tagata ituaiga puapuaga eseese. E le mafaamatalatalaina a latou osigataulaga. E faigata ona talitonuina galuega sa latou faataunuuina. Peitai, e afua mai i nei fitaituga matuia, ona tulai mai o se mea ofoofogia. O le aso, ua tatou tutu ai i le tumutumuga o tausaga ma vaavaai atu i mea ua faataunuuina.

Mai uluai uso e toaono o le ekalesia, ua tutupu mai ai se aiga tele o le au tapuai. … Mai lena nuu toagaogao, ua tupu mai ai se galuega ua salalau atu i atunuu e 160 o le lalolagi. … O totonu o lenei Ekalesia tuputalaulau, o loo i ai tagata mai le tele o atunuu, e tautatala i gagana eseese. O se atinae ofoofogia e le i vaaia muamua. A o fofolaina le ielino o le taimi ua fano o le Ekalesia, e matagofie ona taunuuga ua vaaia. Ua mafai ona iloa ona taunuuga i olaga fiafia ma le matagofie o tagata. E ta’u mai ai e i ai mea ofoofogia o le a oo mai” (E Agai Pea i Luma le Ekalesia,” Liahona, Iulai 2002, 4).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:1. O Le Ekalesia a Keriso

Ina ua faatulagaina le Ekalesia toefuataiina i le aso 6 Aperila, 1830, sa faaigoa o le Ekalesia a Keriso. I le 1834, sa faamaonia e se aufono a le Ekalesia le igoa o le Ekalesia o Aso e Gata Ai o se isi igoa e fiafia i ai mo le Ekalesia. Mulimuli ane, i se faaaliga na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita ia Aperila 1838, na tautino atu ai e le Alii e faapea o Lana Ekalesia o le a faaigoaina O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai MF&F 115:4).

Sa faamalamalama e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamoemoega ma le taua o le tulimataiga a le Ekalesia mo le faaeaga.

“O le faaeaga o le sini lea o lenei malaga faaletino, ma e leai se tasi e oo i ai e aunoa ma auala o le talalelei a Iesu Keriso: Lana Togiola, o sauniga, ma aoaoga faavae ma mataupu faavae taiala ia o loo maua i le Ekalesia.

“O le Ekalesia lea tatou te aoao ai i galuega a le Atua ma talia ai le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso lea e faaolaina ai i tatou. O totonu lava foi o le Ekalesia tatou te fatuina ai tautinoga ma feagaiga o aiga e faavavau ia e avea ma o tatou tusifolau e ō ai i le faaeaga. O le Ekalesia ua faamanaina e le perisitua o loo tuleia i tatou e asa atu i mea lamatia le mafaufauina o le olaga nei” (“O Le Atua o Loo i le Foeuli,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 27).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:2–16. O Le Tusi a Mamona ma Mea na Tutupu i le Toefuataiga

Ata
faatagata o Iosefa Samita

O Iosefa Samita na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.

O le MataupuFaavae ma Feagaiga 20 o loo toe iloilo ai nisi o mea taua na tutupu i le Toefuataiga. Mo se faataitaiga, sa asiasi atu le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso ia Iosefa Samita, ma “sa maua se faamagaloga o ana agasala” i le taimi o le Uluai Faaaliga Vaaia (MF&F 20:5). Na faaali atu le “agelu paia” o Moronae ia Iosefa Samita ma aoaoina o ia ma sa ia “tuu atu ia te ia o poloaiga na musuia ai o ia” (MF&F 20:6–7). Na maua mulimuli ane e Iosefa Samita ia papatusi auro ma sa tuuina atu i ai le “mana” ma “auala” e faaliliu ai le Tusi a Mamona (MF&F 20:8). O isi, e pei o Molimau e Toatolu, na mauaina le faamautuuga o le faapogai paia o le Tusi a Mamona (tagai MF&F 20:10). Na faamaonia le toefuataiina mai o le pule o le perisitua i le faauuga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e avea ma toeaina muamua ma le lua o le Ekalesia (tagai MF&F 20:2–3).

O loo molimau mai foi lenei faaaliga e faapea o le Tusi a Mamona o loo faavaeina le moni o le Tusi Paia (tagai MF&F 20:11; tagai foi 1 Nifae 13:40; Mamona 7:8–9). E le gata i lea, o loo faamamafaina e le faaaliga lea le matafaioi taua a le Tusi a Mamona i le folafolaina mai lea o le ola e faavavau ia i “latou e taliaina i le faatuatua” ma ta’usalaina i “latou o e faamaaa o latou loto i le le talitonu; ma tetee i ai” (MF&F 20:14–15).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:9. Ua maua i le Tusi a Mamona le “atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso”

Sa faauigaina e le Alii “le atoatoaga o le talalelei” (MF&F 20:9) o “le feagaiga lea ua Ou auina atu e toe aumai o’u tagata o e o le aiga o Isaraelu” (MF&F 39:11)). O loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga le mau faaaliga o loo ta’u mai ai o le Tusi a Mamona o loo i ai le atoatoaga o le talalelei (tagai MF&F 20:9; 27:5; 42:12; 135:3).

Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994): “O le Alii lava Ia na ta’u maia e faapea o le Tusi a Mamona o loo i ai le ‘atoaga o le talalelei a Iesu Keriso.’ (MF&F 20:9.) E le faapea o loo i ai aoaoga ma mataupu uma lava ua faaalia mai. Ae o lona uiga, o loo i le Tusi a Mamona le atoatoa o mataupu tatou te maua ai le olataga. Ma ua aoao manino ai i ni auala faigofie e oo i fanau laiti e mafai ona latou aoao ia iloa ai ala i le faaolataga ma le faaeaga. E tele mea ua aoaoina mai i le Tusi a Mamona e faalautele ai lo tatou malamalamaaga o mataupu o le faaolataga. A aunoa ma le Tusi a Mamona, o le a le manino ma taua le tele o mataupu ua aoaoina i isi tusitusiga paia” (“O Le Maaauau o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1992, 5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36. “E ala i nei mea ona matou iloa ai”

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17, o le fasifuaitau “e ala i nei mea” e faasino i upumoni tatou te iloa e ala i le Tusi a Mamona (tagai MF&F 20:8–10). E ala mai i le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei, ua tuuina mai ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai se malamalama manino sili atu e uiga i aoaoga faavae e faatatau i lo tatou faaolataga patino, aemaise o le matafaioi tutotonu a Iesu Keriso o lo tatou Alii ma le Faaola.Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson:

“I le vaega e luasefulu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo faaaoga ai e le Alii ni nai fuaiupu e aotele ai upumoni taua ua aoao mai e le Tusi a Mamona. (Tagai i fuaiupu 17–36.) O loo talanoa e uiga i le Atua, o le foafoaga o le tagata, o le Pau, le Togiola, o le afio ae o Keriso i le lagi, perofeta, faatuatua, salamo, papatisoga, le Agaga Paia, onosai, tatalo, tauamiotonuina ma le faapaiaina e ala i le alofa tunoa, ma le alofa ma auauna atu i le Atua

“E tatau ona tatou iloa nei upumoni taua. Na aoao atu e Arona ma Amona ma o la uso o i le Tusi a Mamona nei lava ituaiga o upumoni i tagata sa Lamana (tagai Alema 18:22–39), o e sa i ai i le pouliuli’ (Alema 26:3). Ina ua uma ona taliaina nei upumoni e faavavau, o loo ta’ua mai i le Tusi a Mamona, e lei toe pauu ese atu lava na tagata sa Lamana ua liua. (Tagai Alema 23:6.)

“Pe afai e aoaoina a tatou fanau ma a latou fanau ma latou gauai i nei lava upumoni, pe toe pauu ese atu ea i latou? E sili lo tatou aoaoina o i latou i le Tusi a Mamona i la tatou laulau ‘ai, i autafa o a tatou magalafu, i o latou moega, ma i a tatou tusi e tusi atu i ai ma valaau atu i le telefoni—i mea uma tatou te o i ai ma mea uma tatou te fai” (“O Se Molimau Fou mo Keriso,” Liahona, Ian. 1985, 7).

O le fasifuaitau ua “matou iloa” e tele taimi o loo faaaoga ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–36 (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17, 29, 30, 31,35). O loo atagia mai ai se agaga o le molimau ma o loo faamanatu mai ai i tagata o le Ekalesia o nei uluai aoaoga faavae e mamanuina ai o tatou talitonuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37–84

O loo tuuina mai ai e le Alii ia tiute o tofi o le perisitua ma aumai ai faatonuga mo le papatisoga ma le faamanatuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37. O le a le uiga o le i ai o se loto momomo ma se agaga salamo?

Ina ia maua se faamagaloga o agasala e manaomia ai lo tatou “o mai ma ni loto momomo ma agaga salamo” (MF&F 20:37). Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le uiga o le i ai o se loto momomo ma se loto salamo: “O le faanoanoa e tusa i le Atua o se meaalofa a le Agaga. O se iloaina loloto o a tatou amioga ua tiga ai lo tatou Tama ma lo tatou Atua. O le iloa manino o a tatou amioga na mafua ai ona onosaia e le Faaola, o Lē na leai se agasala, o lē silisili foi i tagata uma, ia tiga ma puapuaga. O a tatou agasala na mafua ai ona tafe mai le toto i puninii uma o Lona tino. O le tiga moni lenei faalemafaufau ma faaleagaga o le mea lea o loo ta’ua e tusitusiga paia o le mauaina “o se loto momomo ma se agaga salamo.’” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014],93).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:38. “O se aposetolo o se toeaina”

I uluai tausaga o le Ekalesia toefuataiina, o le faaupuga aposetolo na tele ina faaaoga i toeaina e aofia i le galuega tala’i (tagai, mo se faataitaiga, o le faasinoga e le Alii ia Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera o loo i le MF&F 18:9, 14). E fesoasoani foi le matau o le taimi na tuuina mai ai le faaaliga o loo tusifaamaumau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20 e lei faaalia mai le tofi o le faitaulaga sili i le Perisitua Mekisateko. O le ta’uga “Toeaina” ua faaaogaina nei e faamatala ai soo se e umia le Perisitua Mekisateko e tofia e folafola atu le talalelei, tusa lava pe o le a lona tofi i le perisitua. “Mo se faataitaiga, o faifeautalai tane ua faalagi o toeaina. E faapena foi, o se Aposetolo o se toeaina, ma ua onomea ai le talanoa faatatau i uso o le Korama a le Toasefululua po o Korama a Fitugafulu i le faalaniga lea (MF&F 20:38; 1 Pet. 5:1)” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Toeaina,” scriptures.lds.org)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:38–59. Tiute o le Perisitua

Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le 1830, sa otooto mai e le Alii ia tiutetauave ma tiute o toeaina, ositaulaga, aoao, ma tiakono. Mai lava i lena taimi, o faaalia mai isi faamatalaga faaopoopo e faatatau i nei tofi o le perisitua. E ui o lea, o faatonuga taua o loo otooto mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:38–59 o mataupu faavae e ao ia i latou uma o umia le perisitua ona suesue ma mulimuli ai. Na faamamafa mai e Peresitene Thomas S. Monson le manaomia ona iloa o lo tatou tiute e faataunuu ai i le auauna atu i isi.

“O le perisitua ua le o se meaalofa ae o se poloaiga e auauna atu, o se avanoa e faaleleia ai le faaleagaga, ma o se avanoa e faamanuia ai olaga o isi.

“E mafai ona oo mai ma le filemu le valaau o le tiute pe a tatou tuu atu i le perisitua e tali i tofiga tatou te maua. Na tautino mai e Peresitene Siaosi Alapati Samita, lena taitai agamaualalo ae mataalia, ‘O lou tiute muamua i lo mea uma o le aoao pe o le a le mea e finagalo ai le Alii ona faalautele lea o lou valaauga i le mana ma le malosiaga o Lana Perisitua paia i luma o ou uso a tagata i se ala o le a fiafia ai tagata e mulimuli atu ia te oe’ [i le Conference Report, Apr. 1942, 14]” (“Fai lou Tiute—E Sili Lena,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 59)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75–79. Aai ma feinu i le faamanatuga “i le faamanatuina o le Alii o Iesu Keriso”

Na faatautaia le faamanatuga e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le aso 6 Aperila 1830, o le aso lea sa faatulagaina ai le Ekalesia. Ua poloaiina e le Alii ia tagata o Lana Ekalesia e “potopoto soo faatasi e taumamafa i [le faamanatuga] i le faamanatuina o le Alii o Iesu Keriso” (MF&F 20:75).

Sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o se tasi o mafuaaga ua avea ai o se faamanuiaga le auai i lenei sauniga paia: “O tatalo o le faamanatuga ua faamaonia ai e faapea o se tasi o faamoemoega tutotonu o le faamanatuga na faatuina e le Alii o Iesu Keriso e faapea, ia mafai ai e i tatou ona ‘manatua pea o ia’ (MF&F 20:77, 79). O le manatuaina o le Faaola e mautinoa lava e aofia ai le manatuaina o Lana Togiola, lea o loo fai ai ma faatusa le falaoa ma le vai o ni faatusa o Lona puapuagatia ma le maliu. E le tatau lava ona galo ia i tatou na Ia faia mo i tatou, aua a na leai Lana Togiola ma le Toetu, semanu e leai se uiga o le olaga. Peitai, faatasi ai ma Lana Togiola ma le Toetu, o lea ua i ai nei avanoa e faavavau ai o tatou olaga” (“Ia Manatua Pea o Ia,” Liahona, Ape 2011, 49).

Ata
totonu o le fale na toefauina o Pita Uitimera le Matua, i Feiete, Niu Ioka.

O le potu i totonu o le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, lea na faatulagaina ai le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830.

Na faamalamalama mai e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai ona fesoasoani le tausiga o feagaiga tatou te manatua pea ai Iesu Keriso, tatou te faia ai filifiliga e sili atu.

“A oo ina faamalumalu mai i o tatou luma ia luitau mai lea aso ma lea aso, o le mea masani lava le taulai atu i le mea ua i ai ma le taimi nei. Peitai a tatou o, e ono o tatou faia o ni filifiliga e le lelei, e oo ina tatou oi, pe oo ai foi lava i le leai o se faamoemoe. Ona o lenei la uiga faaletagata soifua, ua apoapoai mai ai perofeta ina ia tatou manatua le vaaiga i le faavavau. Ua na o le pau lena o le taimi e mafai ai ona tatou folau i manu i le olaga nei. …

“O Aso Sa taitasi e fesoasoani ai le faamanatuga tatou te manatua ai le agalelei o le Atua ma folafolaga ofoofogia. O le ‘ai i si mea faitino faigofie—se fasi falaoa ma sina miti i le vai—tatou te folafola atu ai e manatua pea le Faaola ma Lana taulaga sili togiola. E ala i le faamanatuga, tatou te toefaafou ai a tatou feagaiga ma faaali atu lo tatou naunautai e tausi Ana poloaiga. …

“Faatasi ai ma le fesoasoani a le faamanatuga, e mafai ai ona tatou manatua o Ia ma tausisia se vaaiga i le faavavau” (“Maintaining an Eternal Peerspective,” Ensign, Mar. 2014, 56, 59).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77. “Naunautai e tauave i o latou luga le suafa o lou Alo”

A tatou fetagofi atu i le faamanatuga, ua tatou tautino atu lo tatou naunautaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili le uiga o le naunau e tauave i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso:

“O la tatou molimau faapea ua tatou naunau e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso e tele ona faauigaga eseese. …

“… Tatou te ave i o tatou luga le suafa o Keriso pe a papatisoina i tatou i lona suafa, pe a tatou auai i lana Ekalesia ma ta’uta’u atu lo tatou talitonu ia te ia, ma pe a tatou faia le galuega o lona malo. …

“E taua tele pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga tatou te le molimau atu tatou te aveina i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. Tatou te molimau atu ua tatou naunau e faia. (Tagai MF&F 20:77.) O le mea moni e faapea ua na ona tatou molimau atu i lo tatou naunautai e faapea e i ai se isi mea e tatau ona tupu ae tatou te lei tauaveina tonu lena suafa paia i o tatou luga i le uiga aupito sili ona taua. …

“O le naunautai e tauave i o tatou luga o le suafa o Iesu Keriso e mafai … ona malamalama i ai o le naunautai e ave i o tatou luga le pule a Iesu Keriso. E tusa ma lenei faauigaga, o le aai ma feinu i le faamanatuga tatou te molimauina ai lo tatou naunautaiga e auai e faatino sauniga paia o le malumalu ma ia maua ia faamanuiaga aupito maualuluga o loo i ai e ala i le suafa ma e ala i le pule a le Faaola pe a ia filifili e faaee mai i o tatou luga. …

“… Pe a tatou molimauina lo tatou naunautai e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, o loo tatou ta’u atu la tatou tautinoga e faia mea uma tatou te mafai ia ausia ai le ola e faavavau i le malo o lo tatou Tama. O loo ta’u atu lo tatou faamaoni—lo tatou naunautaiga e taumafai mo le—faaeaga i le malo selesitila” (“O Le Ave i o Tatou Luga o le Suafa o Iesu Keriso,” Liahona, Iulai 1985, 80–82).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Ina ua mavae ia faatonuga a le Alii e faatulaga Lana Ekalesia, sa faapotopoto ai e le Perofeta o Iosefa Samita pe tusa ma le 60 tagata na talitonu, i le fale o Pita Uitimera le Matua, i Feiete, Niu Ioka, i le aso Lua 6 o Aperila, 1830. Na faatulagaina e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Ekalesia e tusa ai ma le finagalo o le Atua ma e tusa ai ma tulafono a le setete o Niu Ioka. O le sauniga sa faia ai tatalo, lagolagoina, faauuina, ma le faataunuuga o le faamanatuga, ma faamauga o i latou na papatiso talu ai. I lenei fonotaga, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21

E tatau i tagata o le Ekalesia ona ua’i atu i upu a Iosefa Samita

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:1. O tiutetauave o Iosefa Samita

I e talitonu sa potopoto i lena aso na faatulaga ai le Ekalesia, sa faamatalaina ai e le Alii ia valaauga paia na tuuina atu i Lana auauna faauuina o Iosefa Samita. Ua tatau ona iloa Iosefa o “se tagata vaai, se faaliliutusi, se perofeta, o se aposetolo a Iesu Keriso, o se toeaina o le ekalesia” (MF&F 21:1; tagai foi MF&F 107:91--92; 124--125; 127:12; 135:3). O tiutetauave nei e tulaga ese ai Iosefa Samita mai isi taitai faalelotu uma i ona taimi. O lenei perofeta maoae o aso e gata ai sa na o se taitai pule faamalumalu, ae sa faatagaina o ia e le Atua e faavae le Ekalesia a le Alii ma ia aumaia i luma le afioga na faaalia a le Alii.

Ata
atatosi o le faatulagaina o le Ekalesia

Na faatulagaina le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830 i Feiete, Niu Ioka.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:1. “O le a i ai se tala faamaumau e tausia i totonu o outou”

O le taua o le tausia o faamaumauga i le Ekalesia sa faamamafaina mai i le faaaliga na tuuina atu i le sauniga o le faatulagaina o le Ekalesia. Na mata’ituina e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu ma o se Tausitalafaasolopito talu ai o le Ekalesia, e faapea o le poloaiga a le Alii e tausia se talafaamaumau o loo faamalosia pea i le taimi nei: “O le talafaasolopito o le Ekalesia a Iesu Keriso ma ona tagata ua matua alagatatau lava ona tatou manatua. Ua tuuina mai e tusitusiga paia le faamuamua maualuga i le talafaasolopito o le Ekalesia. O le mea moni, o le tele lava o mau o le talafaasolopito lea o le Ekalesia. O le aso tonu lava na faatulagaina ai le Ekalesia, na poloai atu ai le Atua ia Iosefa Samita, ‘Faauta, ia i ai se talafaamaumau e tausia i totonu o outou’ [MF&F 21:1]. Na gaoioi Iosefa i lena poloaiga e ala i le tofia o Oliva Kaotui, le toeaina lona lua o le Ekalesia ma lona fesoasoani sinia, e fai ma tusitalafaasolopito o le Ekalesia. Tatou te teuina faamaumauga e fesoasoani tatou te manatua ai, ma se faamaumauga o le fana’e o le Ekalesia ma lona alualu i luma sa tausia mai lava i le taimi o Oliva Kaotui e oo mai i le aso nei. O lenei talafaamaumau maoa’e tele e faamanatu mai ai ia te i tatou ua toe tatalaina e le Atua le lagi ma faaali mai upumoni ua fagua ai lo tatou augatupulaga e galulue” (“Ia Manatua Ina Ia e le Fano,” Ensign or Liahona, Me 2007, 37).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:4–6. “Ona o lana upu ia outou talia … i le onosai ma le faatuatua atoa”

E taiala e le Alii Ona tagata e ala i Ana auauna filifilia. Ia Aperila 1830, o e na talitonu o le a avea ma tagata o le Ekalesia na faatonuina ina ia “ua’i atu” i upu ma poloaiga a le Perofeta o Iosefa Samita e faapei e mai le fofoga o le Alii (tagai MF&F 21:4–5). I se isi faaaliga na faamalamalama mai ai e le Alii le mafuaaga e mafai ai ona manatu o le perofeta o le fofoga taumomoli o le Atua: “O le mea ua fai atu ai Au o le Alii ua Ou fai atu ai, ma Ou te lē faatoese mai ai au lava ia; ma e ui ina mavae atu le lagi ma le lalolagi, e lē mavae atu lava lau upu, ae o le a faataunuuina uma lava, pe i lou lava leo po o i le leo o au auauna, ua tutusa lava” (MF&F 1:38).

Na apoapoai mai le Alii ia i latou o e e avea ma tagata o Lana Ekalesia ia talia upu a le Perofeta o Iosefa Samita “i le onosai ma le faatuatua atoa” (MF&F 21:5). Na faamalamalama mai e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) pe faapefea ona faatatau lenei fuaitau i tagata uma o le Ekalesia i ona po nei: “Na pau lava le saogalemu o loo iai ia i tatou i le avea ai ma tagata o le ekalesia o le faia o lea o mea sa fetalai ai le Alii i lena aso ina ua faatuina le Ekalesia. E ao ona tatou aoao e gauai i upu ma poloaiga o le a tuuina mai e le Alii e ala mai i Lana perofeta, ‘e pei ona maua e ia, ma savavali i le paia atoa i o’u luma;… e pei lava ua mai i lo’u lava gutu, i le onosai ma le faatuatua atoa’ (MF&F 21:4–5). E i ai mea o le a manaomia ai le onosai ma le faatuatua. Atonu o le a e le fiafia i le mea e sau mai le pulega o le Ekalesia. E ono feteenai ma ou taofi faapolokiki. E ono feteenai ma ou taofi faaleagafesootai. E ono faalavelave i le ituaiga olaga o loo e ola ai. Ae afai e te faalogo i nei mea, e pei o loo tuuina mai i le fofoga o le Alii lava Ia, faatasi ai ma le onosai ma le faatuatua, o le folafolaga e faapea, ‘o le a lē manumalo faitotoa o seoli ia te outou; ioe, ma o le a faamataa ese ai e le Alii le Atua mana o le pouliuli mai i o outou luma, ma faia ia luluina le lagi mo lo outou lelei, ma le mamalu o lona suafa’ (MF&F 21:6)” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee [2000], 92).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

E lei leva talu ona faatulaga le Ekalesia, sa faigata i nisi o e sa mananao e auai i le Ekalesia faatoa faatu ia tulaga manaomia e tatau ona latou toe papatiso. Sa faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea: “O le fesili e uiga i le pule mai le lagi … e lei mautu i o latou mafaufau. Ina ua latou mananao e o mai i totonu o le Ekalesia, ona ua latou maua le molimau sa ta’u atu e Iosefa Samita se tala moni, sa latou mafaufau pe aisea na tatau ai ia i latou ona toe papatisoina ae na sa’o foi ona latou faia le sauniga o le papatisoga e ala i le faatofuina“ (Church History and Modern Revelation [1953], 1:109).

O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22 na maua i le aso 16 Aperila, 1830. O uluai tala na tusia o lenei faaaliga o nisi taimi sa aofia ai o se vaega o Mataupu ma Feagaiga, atonu ona o le faaaliga o loo faamanino ai le aoaoga faavae o le papatisoga o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22

E tatau ona faia papatisoga e i latou o e ua i ai le pule tatau

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:1. “O se feagaiga fou ma tumau-faavavau.”

Na tali le Alii i le fesili e uiga i le manaomia e uso fou ona toe papatiso i le tautino atu e faapea “o se feagaiga fou ma tumau faavavau” ua tuuina mai (MF&F 22:1). O le atoaga o le talalelei e faasino i le feagaiga fou ma tumau e faavavau ina ua faaalia mai i se tisipenisione fou. Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea:

“O le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le atoatoaga o le talalelei. E aofia ai ‘O feagaiga, konekarate, ioega, tautinoga, tautoga, folafolaga, tu, sootaga, mafutaga, po o faamoemoega uma’ ua faamauina i luga o tagata o le Ekalesia e ala i le Agaga Paia o le folafolaga, po o le Agaga Paia, e ala i le pule o le Peresitene o le Ekalesia o loo umia ki. …

“O le faaipoipoga mo le faavavau o se feagaiga fou ma tumau-faavavau. O le papatisoga foi o se feagaiga fou ma tumau faavavau ma e faapena foi i faauuga i le perisitua, ma isi feagaiga uma e faavavau ma o se vaega o le feagaiga fou ma tumau-faavavau lea e aofia ai mea uma“ (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr. [1966], 1:65).

Ata
apitaogalu o le Vaituloto o Senaka

O le toatele o le uluai Au Paia na papatiso i le Vaituloto o Senaka, i talaane o Feiete, Niu Ioka (atapue ca. 1897–1927).

Faaaloaloga a le Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 22:2. “E lē mafai ona outou ulu atu i le faitotoa vaapiapi e ala i le tulafono a Mose”

O le “faitotoa vaapiapi” e faasino i le papatisoga (tagai 2 Nifae 31:17–18). I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 22, na faatusa ai e le Alii ia tagata taitoatasi o e sa mananao e auai i Lana Ekalesia toefuataiina e aunoa ma le toe papatisoina, ia i latou o e faalagolago i le tulafono a Mose e aunoa ma le faatuatua ia Iesu Keriso. O le faaaogaina o lea faatusatusaga na faamamafa mai ai e le Alii le manaomia ona faamuta faiga faalelotu “mamate” (MF&F 22:3)—e aofia ai papatisoga na faia e aunoa ma le pule o le perisitua—ia e le mafai ona faasaoina ai ae talia le feagaiga fou ma tumau e faavavau o le talalelei, e pei lava ona manaomia ai ona faia e tagata Iutaia anamua e liliu ai i le faa-Kerisiano.