Inisitituti
Mataupu 5: Mataupu Faavae ma Feagaiga 6; 8--9


Mataupu 5

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6; 8–9

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

E aunoa ma se failautusi tumau, sa faaauau i lea taimi ma lea taimi le faaliliuga o le Tusi a Mamona seia oo ia Mati 1829, ina ua poloaiina le Perofeta o Iosefa Samita e taofi ma faatali mo se fesoasoani (tagai MF&F 5:30–34). I le faataunuuina o le folafolaga a le Alii e “saunia ala” (MF&F 5:34), sa taunuu atu ai Oliva Kaotui i le fale o le Perofeta i Haramoni, Penisilevania, ma ofo atu lana fesoasoani. Faatasi ai ma se taumafaiga ua toe faafou, sa toe amata ai e Iosefa Samita le faaliliuga i le aso 7 Aperila, 1829, ae fesoasoani Oliva o se failautusi. I se taimi mulimuli ane o lena masina, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6. I lea faaaliga, na maua ai e Oliva le fautuaga ma le faamaoniga e faatatau i lana matafaioi i le galuega a le Alii.

A o faagasolo le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa naunau Oliva e faaliliu. I se faaaliga na maua ia Aperila 1829 ma tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8, sa folafola atu ai e le Alii ia Oliva le meaalofa o faaaliga ma le gafatia e faaliliu ai faamaumauga anamua.

Sa amata e Oliva lana taumafaiga e faaliliu ae sa le mafai ona faaauau. I le talosaga a Oliva, sa fesili atu ai Iosefa Samita i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9, lea na faamalamalama mai ai e le Alii le mafuaaga na faigata ai ia Oliva ona faaliliu, ma faapea foi ona tuuina mai mataupu faavae e faatatau i faaaliga.

Taufaaiuiuga o le 1828Sa faalogo Oliva Kaotui e uiga ia Iosefa Samita a o nofo i Manaseta, Niu Ioka.

Aperila 1829Sa malaga Oliva Kaotui i Haramoni, Penisilevania, e feiloai ma Iosefa Samita.

Aperila 1829Sa faaauau ma le mauai le faaliliuga o le Tusi a Mamona a o avea Oliva Kaotui ma failautusi.

Aperila 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6 ma le 8 .

Aperila 1829Sa taumafai Oliva Kaotui e faaliliu.

Aperila 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9 .

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

I le popofou o le 1829, sa nonofo le Perofeta o Iosefa Samita ma lona faletua o Ema, i se fale itiiti e lata i le fale o matua o Ema i Haramoni, Penisilevania. Sa faaauau pea ona faaliliu e Iosefa le Tusi a Mamona i lea taimi faatasi ai ma le fesoasoani mai ia Ema, ae sa telegese le gasologa o le galuega. Ia Mati, sa talosaga atu Iosefa i le Alii mo se fesoasoani, ma i le tali mai sa folafola atu ai e le Alii, “O le a Ou saunia ala e mafai ai ona e faataunuuina o le mea ua Ou poloaiina ai oe” (MF&F 5:34). E lei pine, ae taunuu atu Oliva Kaotui ma avea ai loa ma failautusi tumau a Iosefa.

O Oliva Kaotui o se faiaoga sa nofo mautotogi i le aiga o matua o le Perofeta o Iosefa Samita, o Iosefa Samita le Matua ma Lusi Maki Samita, i le taimi o le taumalulu o le 1828--29. A o i ai i Palamaira, le eria o Niu Ioka, sa faalogo Oliva i talanoaga e uiga i papatusi auro. Sa ia fesili i le aiga o Samita e uiga i mea sa ia faalogo ai, ma ina ua ia mauaina le faatuatuaga o Iosefa Samita le Matua, sa tele isi mea na ia aoaoina e uiga i taumafaiga a Iosefa Samita le Itiiti e faaliliu ia papatusi. Na tusia mulimuli ane e Iosefa Samita e faapea “na faaali atu le Alii i se alii talavou e igoa ia Oliva Kaotui ma faaali atu ia te ia papatusi i se faaaliga. … O le mea lea sa naunau ai o ia e sau ma tusitusi mo au” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1:Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 16; sipelaga, faailoga, ma mataitusi tetele ua faalaugatasia).

Sa talitonu mausali Oliva Kaotui faapea o le finagalo o le Alii ia alu o ia e fesoasoani ia Iosefa Samita, o lea sa ia malaga ai ma le uso o Iosefa Samita o Samuelu i Haramoni, Penisilevania, ma taunuu i le aso 5 Aperila, 1829. Na amata ona faaliliu Iosefa ma Oliva i le aso 7 Aperila, 1829. E lei leva ona amata ona galulue faatasi, ae maua e le Perofeta ni faatonuga mai le Alii e aumai ai le taitaiga mo Oliva ma faamanino mai ai lana matafaioi i le fesoasoani atu ia Iosefa.

Ata
Faafanua 3: Matusasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:1--24

Ua aoao atu le Alii ia Oliva Kaotui e faatatau i lana matafaioi i le galuega a le Alii

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:6. “Saili e aumai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona”

Sa valaaulia e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e “tausi [Ana] poloaiga, ma saili e aumai i luma ma faatu le faamoemoe o Siona” (MF&F 6:6). O le uluai ta’ua lea o Siona i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Ina ia “aumai i luma le faamoemoe o Siona” e mafai ona malamalama i ai faapea o le galuega o le toefuataiina mai o le talalelei a Iesu Keriso, toe faatulagaina le Ekalesia a Iesu Keriso i o tatou aso, ma folafola atu le talalelei ina ia faapotopoto mai ai isi i Siona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:7, 11. “O mealilo a le Atua”

Na folafola atu e le Alii ia Oliva Kaotui afai na te saili i le poto, “o le a fofola atu ia te [ia] mealilo a le Atua” (MF&F 6:7). I tusitusiga paia, o le fasifuaitau “mealilo a le Atua” e faasino i “upumoni faaleagaga e na o faaaliga e iloa ai. E faaali mai e le Atua Ana mealilo ia te i latou o e ua usiusitai i le talalelei” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Mealilo a le Atua,” scriptures.lds.org). E ui e tele ina le o iloa nei upumoni ma e le malamalama ai ma talisapaia e le lalolagi, e mafai e soo o Iesu Keriso ona maua le poto ma le malamalama i upumoni o le talalelei e ala i le suesue o tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua ma mai faaaliga patino e maua e ala mai i le Agaga Paia. Ua fautuaina e le Mataupu Faavae ma Feagaiga le aufaitau e saili mo se malamalama sili atu faaleagaga i mealilo a le Atua e ala i le tausiga o poloaiga ma le fesili atu i le Atua i le faatuatua (tagai MF&F 8:11; 42:61, 65; 63:23; 76:5–10, 114–17).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:10--12. Meaalofa a Oliva Kaotui

O le meaalofa na umia e Oliva Kaotui lea o loo faamatala mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le meaalofa o faaaliga (tagai MF&F 8:2--5). E mafai e fanau uma a le Tama Faalelagi ona maua se taitaiga faaleagaga pe a latou tatalo ma sailia Lana fesoasoani. O i latou ua papatiso, e maua le meaalofa o le Agaga Paia, ma tausia ma le maelega ia poloaiga e mafai ona maua le meaalofa o faaaliga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14--17. “O le tele o taimi na e ole mai ai”

O Oliva Kaotui o se tasi o uluai tagata na fesili atu i le Atua e uiga i le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita. E pei ona tatau ai ona faia e i tatou taitoatasi, sa manaomia e Oliva ona aoao pe faapefea ona iloa ia faaaliga a le Agaga. Mai upu a le Faaola o loo iai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14--15, sa aoaoina e Oliva na ia maua le taitaiga faalelagi i le tele o taimi sa ia tatalo ai. Sa faamanatu atu e le Alii ia Oliva o le Agaga sa aoaoina ai o ia ma faamalamalamaina lona mafaufau (tagai MF&F 6:14--15). Sa ta’u atu foi e le Alii o le molimau i le moni o le talalelei toefuataiina sa maua e Oliva i lea ala na taitai atu ai o ia mai Palamaira i Haramoni ma i le galuega o loo ua galue ai nei o ia. O le faamanatu atu ia Oliva o aafiaga faafaaaliga ua mavae, sa fesoasoani ai le Alii e faateleina le gafatia o Oliva ia iloa faaaliga e ala i le Agaga i le lumanai.

Na aoao mai Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O se tasi o lesona sili lea e manaomia ona aoaoina e i tatou taitoatasi, o le ole atu lea. Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou tatalo ma ole atu ia te Ia? Aua o le auala lena e maua ai faaaliga. …

“Afai e te lagonaina e le i tali atu le Atua i au tatalo, mafaufau loloto i mau nei [MF&F 6:14–15]—ona tagai lea ma le totoa mo ni faamaoniga i lou lava olaga atonu ua uma ona Ia tali atu ia te oe” (“E Faapefea ona Maua ia Faaaliga ma Musumusuga mo Lou Olaga Patino,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 47).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:18–19. “Tu i tafatafa o la’u auauna o Iosefa”

E ala mai i le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6, sa faamautinoa atu ai ia Oliva Kaotui e le Alii e faapea o Iosefa Samita o Lana auauna. Sa aoao e Oliva e i ai sona tiute e “tu i tafatafa,” pe ia faamaoni ma lagolagoina le auauna a le Alii (MF&F 6:18) ma ia talia ma le onosai “timaiga,” po o faasaoga mai ia te ia (MF&F 6:19). I lana mafutaga vavalalata sa galulue ai ma le Perofeta, sa fautuaina ai foi Oliva e le Alii e “timai” Iosefa pe a manaomia (MF&F 6:19). E i ai vaivaiga faaletagata soifua o le Perofeta ma e lei fai mai lava e leai ni ona sese. Ina ua tulata i le iuga o lona soifua, sa tautino mai ai e Iosefa Samita, “Ou te lei fai atu lava ia te outou o au e atoatoa; ae e leai se measese i faaaliga ua ou aoaoina atu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 522). Peitai, ina ua faamatala ia vaivaiga o lona talavou, sa tuuina mai e le Perofeta le malamalamaaga lenei i lona tagata: “E le tatau ona manatu se tasi faapea ua tausalaina aʼu i se agasala tele pe inosia. Sa lē i ai lava se uiga e fai se mea faapena i loʼu natura” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28).

Sa matauina e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O Iosefa Samita o se tagata soifua sa taumafai e faataunuu se misiona lofituina, na tofia-faalelagi mai mea eseese uma. O le mea maoae e le faapea na ia faaalia vaivaiga faaletagata, ae sa faamanuiaina lana misiona. E le mafaafitia ona fua ma e le mafaafitia foi le lelei” (“The Prophet Joseph Smith” [Brigham Young University–Idaho devotional, Sept. 24, 2013], byui.edu/devotionalsandspeeches).

Ata
o fafo o le auivi o le fale o le aiga o Samita

O le auivi o le fale o aiga o Iosefa Samita le Matua ma Lusi Maki Samita i le Taulaga o Manaseta, Niu Ioka, lea sa nofo ai Oliva Kaotui a o faiaoga ai i le eria

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22--24. “Ou te lei tautala atu ea le filemu i lou mafaufau … ?”

E mafai ona maua faaaliga i auala eseese. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae 6:22--24, sa fesoasoani le Alii ia Oliva Kaotui ia iloa na taialaina faaleagaga o ia e ala i le mauaina o se lagona o le filemu. Na faamautu mai e Elder Richard G. Scott “O le lagona o le toafilemu o le molimau masani faamautu lea ua ou iloaina. Pe a oo ina ou matua popole lava e uiga i se mataupu taua, ma tauivi e foia e aunoa ma le faamanuiaina, ou te faaauau pea lava na taumafaiga i le faatuatua. Mulimuli ane, ona oo mai lea o se toafilemu e faatumulia ai au, ma foia o’u atugaluga, e pei lava ona sa Ia folafola mai” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 10).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:25–37

Ua fautuaina e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e faaliliu, ma aua le masalosalo pe matatau

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:25--28. O molimau e toalua o le Toefuataiga

O se meaalofa lona lua na folafola atu ia Oliva Kaotui o le meaalofa ma ki o le faaliliuga. Na faamalamalama mai e le Alii e faapea o le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva o le a avea ma molimau e toalua o e mafai ona molimau atu ua aumaia Ana upu i le malamalama. E taua le i ai o Oliva i autafa o Iosefa e fai ma molimau ina ua tutupu isi mea taua o le Toefuataiga. Mo se faataitaiga, sa auai Oliva i le faatinoga o mea nei:

  1. O le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma lona lomiga (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:71, faamatalaga).

  2. O le toefuataiga mai o le Perisitua Arona e ala mai ia Ioane le Papatiso (tagai MF&F 13).

  3. O le toefuataiga mai o le Perisitua Mekisateko e ala mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72).

  4. O le faatulagaina o le Ekalesia faatasi ai ma toeaina e toalua e taitaia (tagai MF&F 20:2–3).

  5. O le toefuataiga mai o ki o le perisitua e ala mai ia Mose, Elaia, ma Elia (tagai MF&F 110).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:32, 37. “Faauta … i o’u lima ma o’u vae”

E le o iloa pe o faasino le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:32, 37 i se aafiaga moni pe faafoliga. Atonu pe sa na ona faamanatu atu lava e le Alii ia Oliva se aafiaga sa ia maua muamua ina ua faatoa faalogo e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita ma papatusi auro (tagai i le faamatalaga i le talaaga faaopoopo i tua atu mo le MF&F 6 i le tusi lesona lenei).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

A o avea o ia ma failautusi mo le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, “sa oo ina matua naunau lava Oliva Kaotui ia faaee atu i ona luga le mana e faaliliu ai” (Joseph Smith, i le History of the Church, 1:36). Sa folafola atu e le Alii ia Oliva e faapea, “Ou te tuu atu ia e oe se meaalofa, pe afai e te manao i ai mai ia te au, e faaliliu, e pei lava o la’u auauna o Iosefa” (MF&F 6:8, 25). Atonu foi na faateleina le fia faaliliu o Oliva ina ua amata ona masani i laua ma Iosefa i tala o le Tusi a Mamona e faatatau i le meaalofa o faaliliuga (tagai Mosaea 8:9–16). I lalo o nei tulaga, sa maua e Oliva e ala i le Perofeta o Iosefa Samita ia faatonuga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8

Ua fesoasoani le Alii ia Oliva Kaotui ia malamalama i le agaga o faaaliga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1, 10–11. “Ole mai i le faatuatua, ma le loto faamaoni”

I se faaaliga na muamua atu, na folafola atu ia Oliva Kaotui le meaalofa e faaliliu ai (tagai MF&F 6:25). Peitai, o lenei meaalofa na manaomia ai Oliva e “ole atu i le faatuatua, ma se loto faamaoni, ma le talitonu” (MF&F 8:1) ina ia mafai ai ona maua le fesoasoani a le Atua e faaliliu ai.

O le folafolaga o le mauaina o le poto ma faaaliga mai le Atua ua tuuina mai i tagata uma o e ole atu i le faatuatua ma se loto faamaoni, ma le talitonu o le a latou maua. Sa faamamafa mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le ole atu i le Atua pe a tatou manaomia le poto ma le malamalama:

“O aso nei ua tatou ola ai i se lalolagi ua faapea ona le ole atu ai tagata i le Atua—e foliga mai ua latou mananao e fesili i le Google. E oo lava i fesili e uiga i le faatuatua, e toatele ua sili atu ona talitonu i le Initoneti e tuuina mai ni tali sa’o, talafeagai ma paleni i a latou fesili nai lo le latou talitonuina o le punavai maoae o le upumoni, o lo tatou Tama Faalelagi. …

“… O aso nei ua tumu le Initoneti ia i latou o loo faatalitali e faasese tagata e le aoaoina ma leai o ni poto masani.

“I la tatou sailiga mo upumoni o le talalelei, e le gata ina tatau ona tatou sailia punavai faatuatuaina, ae e tatau foi ona tutusa o tatou taimi e tuuina atu i le Alii ia tatou gaoioiga i aso taitasi. E tatau ona tatou suesue i tusitusiga paia ma saunoaga a auauna a le Alii. E tatau ona sa’o ona tatou ola i luma o le Atua—e manaomia ona tatou faia o Lona finagalo [tagai Ioane 7:16–17]. Ma e le mafai ona tatou talavale i le taua o le aveina atu sa’o o o tatou atugaluga faaleagaga i le Atua ma faatuatua i Ana uunaiga ma taitaiga” (“Women of Dedication, Faith, Determination, and Action” [address given at Brigham Young University Women’s Conference, May 1, 2015], 5–6, womensconference.ce.byu.edu/transcripts).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3. “O le a ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto”

O se tasi auala e faaali mai ai e le Atua Lona finagalo i Ana fanau o “le agaga o faaaliga” (MF&F 8:3). E pei ona faamalamalama atu e le Alii ia Oliva Kaotui e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, e aofia i lenei mea le mafaufau (atamai) ma le loto (lagona) (tagai MF&F 8:2).

E mafai ona oo mai faaaliga a le o o tatou loto po o tatou mafaufau pe o mea uma ia e lua. O se tasi auala e mafai ona oo mai ai faaaliga i o tatou loto ma mafaufau o le taimi e oo mai ai mafaufauga po o manatu musuia ma faamaonia le moni e ala i lagona faaleagaga e oo mai i o tatou loto. Sa faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott ni auala faaopoopo e mafai e le Agaga ona fesootai mai i o tatou mafaufau ma loto.

“O se lagona i le mafaufau e maoti lava. O upu manino e mafai ona faalogoina pe lagonaina ma tusia e pei lava faatonuga sa faalauina mai.

“O se fesootaiga i le loto o se uunaiga ua sili ona masani ai. E masani ona amata e le Alii i le tuuina mai o lagona. Pe o le i ai o se faailoaga o lo latou taua ma usitaia ai, e maua e se tagata le avanoa sili atu e maua ai ni faatonuga sili atu ona manino i le mafaufau. O se lagona i le loto, pe a mulimuli i ai, e faamalosia i se faatonuga e sili atu le maoti i le mafaufau” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [o le saunoaga i faiaoga o aoaoga faalelotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, 11 Aok., 1998]; tagai foi Teaching Seminary: Preservice Readings [Church Educational System manual, 2004], 55).

Ata
Eria Haramoni, Penisilevania

Vaaiga i le eria o Haramoni, Penisilevania (atapue ca. 1987--1927)

Faaaloaloga Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feaigaiga 8:3. Mose ma le agaga o faaaliga.

Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea “o le agaga o faaaliga” sa folafola atu ia Oliva Kaotui, lea sa i le Perofeta o Iosefa Samita, o le agaga lava lea e tasi na faatonutonuina Mose a o ia taitaia le fanauga a Isaraelu i le Sami Ulaula (tagai MF&F 8:3). Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ni nai auala e mafai ai ona fesoasoani le faataitaiga a Mose ia i tatou e malamalama atili ai i le agaga o faaaliga:

“Aisea o le a faaaoga ai e le Alii le faataitaiga o le sopoia o le Sami Ulaula e avea ma faataitaiga masani o le ‘agaga o faaaliga’? Aisea na Ia le faaaogaina ai le Uluai Faaaliga? … Po o le faaaliga i le uso o Iareto? Ia, na mafai lava ona Ia faaaogaina soo se tasi o faataitaiga nei, ae Na te le’i faaaogaina. Sa mafaufau o Ia i se isi faamoemoega.

“Muamua lava, o faaaliga e toetoe lava o taimi uma e oo mai ai o se tali i se fesili, e masani lava o se fesili faanatinati—e le o taimi uma, ae e masani lava. O le luitau a Mose o le pe faapefea ona aveesea mai ia lava ma le fanauga a Isaraelu mai faigata matautia sa latou i ai. …

“O le a e manaomia foi ni faamatalaga, ae i tulaga e ogaoga ni taunuuga, atonu e le oo mai sei iloga e te manao i ai faavavevave, ma le faatuatua, ma le lotomaualalo. Ua ta’ua e Moronae o le sailia ‘ma le manatu tonu i ai’ (Moronae 10:4). Afai e mafai ona e saili i le ala lena, ma tumau ai i lena faiga, o le a le tele se mea e mafai ona fai e le fili, e faaseseina ai oe mai se ala amiotonu.

“O le a vaeluaina le Sami Ulaula i le tagata e saili faamaoni i faaaliga. E i ai le mana o le fili e punitia ai le auala, e tuufaatasi ai autau a Farao, ma faasalaveia la tatou solaaga seia tau atu lava i augutu o le vai, ae e le mafai ona manumalo o ia pe afai tatou te le faatagaina o ia. O le lesona muamua lena e uiga i le sopoia o le Sami Ulaula, o ou Sami Ulaula, e ala i le agaga o faaaliga.

“I le faagasologa o faaaliga ma le faia o faaiuga taua, o le fefe e i ai sona matafaioi faataumaoi, o nisi taimi e faavaivai tagata. …

“O le faafitauli tonu lava lena na aafia ai le fanauga a Isaraelu i le siui o le Sami Ulaula. O le lesona lona lua lena. O loo i ai mea uma e faatatau i le taofiofi mamau i le sulu na i ai muamua. Fai mai le tusi, ‘Ua faalatalata i ai Farao, ona tepa ae lea o le fanauga a Isaraelu, faauta o Aikupito o loo mulimuli mai ia i latou; ona latou matua matatau ai lea’ (Esoto 14:10).

“… O le a tofotofoina lo tatou faatuatua a o tatou tauivi ai ma masalosaloga o i tatou lava ma manatu faaluafesasi. O nisi aso o le a taitai faavavega ese ai i tatou mai Aikupito---e pei ua saoloto, e pei ua tatou i ai i lo tatou ala---ae te’i ua toe fetaui ma se isi vaatu’ia, e pei o lena sami tele o i o tatou luma. O taimi na e tatau ai lava ona tatou tetee atu i le tofotofoga o le atuatuvale ma togi le solo.

“Ona tali atu lea o Mose i le nuu, Aua tou te fefefe, a ia outou laulau tutu ma vaai atu i le olataga mai ia Ieova. … O le a tau Ieova mo outou’ (Esoto 14:13--14).

“E toe fai atu, o le lesona lona lua lena o le agaga o faaaliga. A uma ona e mauaina le savali, a uma ona e totogia le tau e lagona ai Lona alofa ma faalogo i le afioga a le Atua, ia agai loa i luma. Aua le fefe, aua le faalotolotolua, aua le faitio, aua le limalau.

“O le lesona lona tolu mai le agaga o le Alii o faaaliga i le vavega o le sopoia o le Sami Ulaula o le, afai e ta’u atu e le Atua ia te oe se mea e sa’o, ma afai o se mea e moni mo oe, o le a Ia saunia le ala mo oe e faataunuu ai lena mea” (“Remember How You Felt,” New Era, Aug. 2004, 7–8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:4--5. “O lau meaalofa lena; toaga i ai”

O i latou uma o e saili e mulimuli ia Iesu Keriso e mafai ona sapi i le meaalofa o faaaliga lea sa folafola atu ia Oliva Kaotui (tagai MF&F 6:10---12). Sa aoao mai e le Alii faapea ina ia maua lenei meaalofa e tatau ona tatou “toaaga i ai” (MF&F 8:4). Sa talanoaina e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai ona tatou “toaaga” i le agaga o faaaliga:

“O le naunautai faamaoni ma le agavaa e valaaulia ai le agaga o faaaliga i o tatou olaga. …

“… I tusitusiga paia, o loo tele ina faamatala mai le uunaiga a le Agaga Paia o se “leo itiiti ma le filemu” (1 Tupu 19:12; 1 Nifae 17:45; tagai foi 3 Nifae 11:3) ma se ‘siufofoga filemu o le fimalie atoatoa’ (Helamana 5:30). Talu ai e musumusu lemu mai lava ma le lē gaoiā le Agaga, e faigofie ona malamalama i le mafuaaga e tatau ai ona tatou faatafaese mai faasalalauga e le talafeagai, ponokalafi, ma amioga ma mea faataumaoi ua fai ma vaisu. O nei meafaigaluega a le fili e mafai ona faaitiitia ai ma iu ai lava ina faataumaoia lo tatou mana e iloa ai ma tali atu i feau maaleale mai le Atua, ia e auina mai e ala i le mana o le Agaga Paia. E tatau ia i tatou ona mafaufau toto’a ma manatunatu loloto ma le agaga tatalo pe mafai faapefea ona tatou teena faatosinaga a le tiapolo ma ‘toaga i ai’ ma le amiotonu, le agaga o faaaliga i o tatou olaga patino ma aiga” (“O Le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 87–88).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:6–9. O le a “le meaalofa a Arona?”

Ina ua faatoa lomia le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8 i le Tusi o Poloaiga i le 1833, sa faamatalaina le meaalofa a Oliva Kaotui “o le meaalofa o le galue ma le tootoo” (tagai “Book of Commandments, 1833,” itulau 19, josephsmithpapers.org; tagai foi Jeffrey G. Cannon, “Oliver Cowdery’s Gift,” vaefaamatalaga 9, i le Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 19, tagai foi history.lds.org). Atonu na faasino lea i se mea faitino na faaaoga e Oliva Kaotui i nisi taimi, sa lauiloa o se tootoo faalani. Peitai, e leai se faamaumauga na tuua e le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui pe na faapefea ona faaaoga sea “tootoo”. I le lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835, sa suia ai le fasifuaitau “o le meaalofa o le galue ma le tootoo” i le “o le meaalofa a Arona” (tagai “Mataupu Faavae ma Feagaiga, 1835,” itulau 161 [vaega XXXIV, fuaiupu 3], josephsmithpapers.org; tagai foi Melvin J. Petersen, “Preparing Early Revelations for Publication,” Ensign, Feb. 1985, 20). O lea suiga ua faapupula mai ai o le savali autu o le meaalofa o le mauaina o faaaliga ma le mana taiala paia foi e faaliliu ai faamaumauga anamua.

I le Tusi Paia ua tatou faitau ai i “tagata na mauaina faaaliga faaleagaga e ala i mea faitino faaletino e pei o tootoo, o se gata apamemea i luga o se pou … , o se efota (o se vaega o ofu o le au ositaulaga lea e aofia ai maa taua e lua), ma le Urima ma le Tumema” (Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 49). O tala faatusi paia e uiga ia Mose ma lona uso o Arona o loo faamatala mai ai lo la faaaogaina o tootoo o ni meafaigaluega ma o ni faaaliga i fafo mai o le finagalo ma le mana o le Atua (tagai Esoto 4:1–5, 17; 7:9–12; 14:15–18; Numera 17:1–10). Mulimuli ane, o le fasifuaitau “o le meaalofa a Arona” (MF&F 8:6) atonu o se ala lautele sili atu e faasino atu ai i le meaalofa a Oliva o le “galue ma le tootoo” faapea foi le faamautuina o le sootaga sa i ai i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i matafaioi na umia e Mose ma Arona. Ina ua maea le faailoaga o le “meaalofa a Oliva le “meaalofa a Arona,” sa toe faamautinoa atu e le Alii ia Oliva o le meaalofa o le faaliliuga o le a faaopoopo atu i meaalofa faafaaaliga ua ia umia pe afai e galue o ia i le faatuatua ma “le manatu faatauvaa” i nei meaalofa paia (tagai MF&F 8:8--11).

Ata
O totonu o le fale o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania

O totonu o le fale na toefauina a Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania, lea sa faaliliu ai le tele o le Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Faapei o Iosefa Samita, sa na o le gagana Peretania na tautala ai Oliva Kaotui ma sa le mafai ona faaliliuina se faamaumauga anamua sei vagana ai ua ia maua se fesoasoani e ala i le mana o le Atua. Sa amata e Oliva Kaotui ana taumafaiga e faaliliu ia papatusi o le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, ae sa ia “le faaauau pea e pei ona [sa ia] amata ai,” ma o lea sa aveesea ai lea avanoa mai ia te ia (MF&F 9:5). I se faaaliga na tuuina atu e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, sa folafola atu e le Alii ia Oliva o le a ia maua se avanoa i le lumanai e faaliliu ai isi faamaumauga. Sa fautuaina o ia e le Alii e faaauau pea ona avea ma failautusi mo le Perofeta seia maea le faaliliuga o papatusi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9

Ua faaali mai e le Alii mataupu faavae e faatatau i faaaliga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:1–11. O le taumafaiga a Oliva Kaotui e faaliliu

E le tele ni faamatalaga ua tatou maua e uiga i le taumafaiga a Oliva Kaotui e faaliliu. Sa i ai moni lava ia te ia se naunauga tele e faaliliu le Tusi a Mamona, ae ina ua mavae ona ia amata, sa le mafai ona ia faaauau. Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea “sa le faaauau pea [e Oliva] e pei ona sa [ia] amata ai” (MF&F 9:5) ma sa faapea mai a na ia faaaogaina ia mataupu faavae o le mauaina o faaaliga, semanu “e mafai lava ona [ia] faaliliu” (MF&F 9:10). Sa taofia e le Alii le avanoa o Oliva e faaliliu ai, ae sa Ia ta’u atu ia Oliva o loo i ai “isi talafaamaumau” o le a faatagaina o ia e fesoasoani e faaliliu (MF&F 9:2).

Ata
tino i fafo o le fale o Iosefa ma Ema Samita (vaega ogatotonu) i Haramoni, Penisilevania

Fale o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania; o le uluai fale o le vaega tutotonu lea (atapue ca. 1907).

Faaaloaloga Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:2. “Ua ia te A’u nisi talafaamaumau”

E ui ina sa ta’u atu e le Alii ia Oliva Kaotui faapea o loo ia te Ia “ni isi talafaamaumau” o le a moomia ona faaliliu (MF&F 9:2; tagai foi MF&F 6:26), tatou te le iloa pe na fesoasoani moni Oliva e faaliliu ni isi o na tusi. Peitai, sa faatino e Oliva le avea ma failautusi i le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi o le faaliliuga musuia o le Tusi Paia. E le gata i lea, na mulimuli ane na oo ina umia e Iosefa Samita nisi o measina faaAikupito ia sa aofia ai taaiga pa’ulaau, ma o le suesueina e le Perofeta o nei taaiga na ia maua ai le faaaliga e uiga i le soifuaga ma aoaoga a Aperaamo. E ui ina tatou le iloa tonu pe na faapefea ona faaliliu e Iosefa Samita le tusi a Aperaamo, ae ua tatou iloa sa fesoasoani Oliva ia te ia e tusitusi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:5–9. “E te lei mafaufau i ai ae nao lou ole mai ia te au”

Tatou te maua faaaliga patino e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Alii. O nisi o auala e mafai ona tatou saunia ai ia maua faaaliga patino e aofia ai le mauaina o se naunautaiga amiotonu (tagai MF&F 6:8, 20), ole atu i le faatuatua (tagai MF&F 8:1), ma le usiusitai i poloaiga a le Atua (tagai MF&F 63:23). Sa aoaoina e Oliva Kaotui e faapea a o lei ole atu i le Atua mo tali e faatatau i se mataupu, e ao ia te ia ona “suesue i ai i [lona] mafaufau” (MF&F 9:8).

Sa faamanino mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili le manaomia e Oliva ona tuufaatasi le suesue ma le faatuatua: “O le sootaga sa’o o le suesue ma le faatuatua ia maua le malamalama paia, o loo faapupula mai lea i le taumafaiga a Oliva Kaotui e faaliliu ia talafaamaumau anamua. Sa lei mafai e ia aua sa “lei mafaufau i ai,” ae ua na ona ole atu i le Atua. (MF&F 9:7.) Na ta’u atu e le Alii ia te ia sa tatau ona ia ‘suesue i ai i [lona] mafaufau’ ona ole atu ai lea pe ua sao. (MF&F 9:8.) Ua na o le pau lena o le taimi o le a faaali mai ai e le Alii pe ua sao le faaliliuga pe leai. Ma ua na o le mauaina foi o lena faaaliga sa mafai ai ona tusia upu, aua ‘e le mafai ona e tusia mea ua paia vagana ai ua tuu atu ia te oe mai ia te au.’ (MF&F 9:9.) I le mauaina o le silafia paia, o le aotauina ma le faautautaga e le o ni mea ia e sui i faaaliga. O auala ia i se taunuuga, ma o le taunuuga o faaaliga ia mai le Atua” (“Alternate Voices,” Ensign, May 1989, 30).

O le faagasologa mo le mauaina o faaaliga patino e mafai i le tele o taimi ona manaomia ai taumafaiga e oo lava ina faigata la tatou pitolaau. Sa aoao mai eElder Richard G. Scott le mafuaaga e manaomia ai ona tatou faia mea e sili atu nai lo le na ona fesili atu mo tali: “Ua faatalitonuina au e leai se fuafaatatau faigofie po o se auala o le a vave ai ona faigofie ia te oe ona taialaina e le leo o le Agaga. Ua faamoemoe lo tatou Tama ia tatou aoao i le ala e maua ai lena fesoasoani mai le lagi e ala i le faatuatua ia te Ia ma Lona Alo o Iesu Keriso. Pe afai e te mauaina le taiala musuia i le na ona ole atu, o le a e vaivai ma matua faalagolago atili ia i Laua. Ua La silafia o le tuputupu ae patino e tatau ai, o le a maua pe a e tauivi e aoao pe faapefea ona taitaia e le Agaga”(“To Acquire Spiritual Guidance,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 6–7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8–9. “”Ia mu lou loto i totonu ia te oe … [pe] o le a e maua se mafaufauga papa”

E ala mai i le fautuaga a le Alii o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2--3, sa aoaoina ai e Oliva Kaotui e tulei mai le Alii i mafaufau ma loto o Ana fanau e ala i le mana o le Agaga Paia. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8--9, sa faamanatu atu ai e le Alii ia Oliva e faapea e mafai ona ia iloa faaaliga e ala i ona lagona ma mafaufauga. Sa aoao atu o ia e le Alii afai e sao le faaliliuga, o le a ia “lagona ai ua sao” (MF&F 9:8). Sa faaaoga foi e le Alii le fasifuaitau “mu lou loto i totonu ia te oe” (MF&F 9:8) e faamatala ai galuega a le Agaga.

Sa faamanino mai e Peresitene Dallin H. Oaks le ala e mafai ai e le Agaga ona fesootai mai ia i tatou e ala i se “mu o le loto i totonu: “O le a le uiga o le ‘mu o le loto’? Pe e tatau ona pei o se faalogona o le vevela, e pei o le mu lea e maua mai i le afi? Afai o le uiga lena, ou te le’i lagonaina lava la se mu i totonu o lo’u loto. E mautinoa lava, o le upu ‘mu’ i lenei mau o lona uiga o se lagona o le mafanafana ma le toafimalie. O le molimau lena e maua e le toatele. O le ala lena e galue ai faaaliga” (“Aoao Atu ma le Aoao Mai e ala i le Agaga,” Ensign, Mar. 1997, 13).

E taua le manatua o fetalaiga a le Alii “ia mu lou loto i totonu” (MF&F 9:8) ma le “o le a e maua se mafaufauga papa” (MF&F 9:9) na patino le tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e taiala ai i laua a o la faaliliuina le Tusi a Mamona. Pe a tatou sailia le taiala faaleagaga, e ono le poto le faamoemoe o le a fesootai mai pea lava pea le Agaga Paia ia i tatou i lea faiga patino. Ua faamanatu mai e tusitusiga paia ia i tatou faapea e mafai e le Agaga Paia ona fesootai mai ma i tatou i ni auala eseese (tagai MF&F 6:23; 8:2–3; 9:8; 11:12–13; 85:6; 128:1).

Sa faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott le uiga o le “mafaufauga papa” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:9: “Ua faamanino mai e le Alii, ‘Ae afai [o le mea na e talosaga ai] ua le sao … o le a e maua se mafaufauga papa.’ Ia te a’u lava ia, o se lagona le mautonu, ma e le manuia lena [mafaufauga papa]”(“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi, o le Tatalo” 10).

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985):

“I o tatou aso, e pei foi o aso ua mavae, e toatele tagata ua manatu, afai e i ai ni faaaliga, o le a oo mai i se faailoaga maoae, ma luluina ai le laueleele. …

“O le faamoemoe i mea maoae, atonu o le a le mataala lava lena tagata i le gasologa faifai pea o fesootaiga faaalia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 240–41).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8–9. Ae faapefea pe a e lagonaina ua e maua se tali?

A tatou tuuina atu fesili taua i le Alii i le tatalo, ua ia te i tatou se folafolaga mai ia te Ia e faapea “afai ua sao … o le a e lagona ai ua sao. Ae afai ua le sao o le a e le maua ni lagona faapena”MF&F 9:8--9). Peitai, o nisi taimi e faigata ona iloa pe ua tatou maua se tali.

Sa aoao mai e Elder Richard G. Scott mea e ao ina tatou faia pe a tatou le lagonaina ua tatou maua se tali mai le Atua: “O le a se mea e mafai ona e faia pe a ua e saunia ma le faaeteete, ua e tatalo ma le lotonaunau, faatali mo se taimi umi mo se tali, ae e te lei lagonaina lava se tali? E mafai ona e manao e faaali atu le faafetai pe a tupu mai lena mea, aua o se faamaoniga lena o Lona faatuatuaga. Afai e te ola agavaa ma o loo ogatusa lau filifiliga ma aoaoga a le Faaola ma ua manaomia ona e gaoioi, ia faia loa ma le faatuatua. A o e mataalia i uunaiga a le Agaga, e tasi lava pe lua ni mea o le a tulai moni mai i le taimi talafeagai: a le o le oo mai o le papa o le mafaufau, e ta’u mai ai o se filifiliga e le lelei, po o le toafilemu po o le mu o le loto o le a lagonaina, e faamautu ai e sa’o lau filifiliga. Afai e te ola amiotonu ma o loo e faatinoina ma le faatuatua, o le a le tuuina lava oe e le Atua e te alu mamao ese atu e aunoa ma se uunaiga lapata’i pe afai e sese lau faaiuga ua fai” (Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,”10).

Na tuuina mai e Peresitene Polika Iaga le malamalamaaga lenei: “Afai ou te ole atu ia te ia e aumai ia te au le poto e faatatau i soo se tulaga manaomia i le olaga, pe faatatau foi i la’u lava fuafuaga, pe o a’u uo, lo’u aiga, o la’u fanau, pe o e o loo ou pulefaamalumalu ai, ae leai se tali mai ia te ia, ona ou faia lea o le mea aupito sili e aoao mai i la’u lava faamasinoga, ua noatia o ia e avea mona ma faamamaluina lena faatinoga, ma o le a ia faia i mafaufauga uma ma faamoemoega” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Brigham Young [1997], 46).