Inisitituti
Mataupu 27: Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:1–49


Mataupu 27

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:1–49

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 16 o Fepuari, 1832, sa galulue ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia (o nisi taimi e taua ai o le Faaliliuga a Iosefa Samita). A o faaliliuina e Iosefa Samita le Ioane 5:29, sa manatunatu loloto i la’ua ma Sini i le uiga o le fuaiupu ma sa faaali atu ia i la’ua se vaaiga, lea o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76. I lea vaaiga na faamautu mai ai e le Faaola Lona moni ma le paia, sa aoao mai ai e uiga i le pau o Satani ma atalii o le malaia, ma sa faailoa mai ai le natura o malo e tolu o le mamalu ma i latou o le a mautofi ai.

O le faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 o le a vaevaeina i ni lesona se lua. O le lesona muamua e aofia ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:1–49, lea e aofia ai ia faamanuiaga folafolaina a le Alii i e faamaoni, le molimau a Iosefa Samita ma Sini Rikitone o le Tama ma le Alo, ma se tala i le pau o Lusifelo ma atalii o le malaia.

25 Ianuari, 1832Na faauu Iosefa Samita o le Peresitene o le Perisitua Maualuga i le taimi o se konafesi a le Ekalesia i Amherst, Ohaio.

Faaiuga o Ianuari 1832Na toe foi ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i Hairama, Ohaio, e galulue i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Fou.

16 Fepuari, 1832.Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76.

24–25 Mati, 1832Na aveina ai Iosefa Samita ma Sini Rikitone e se au faatupu faalavelave i le po ma sa tauga le sasaina ma valita ma faapipii i ai fulumanu i Hairama, Ohaio.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I le amataga o le 1832, sa galulue ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faaliliuga o le Feagaiga Fou i Hairama, Ohaio, i le fale o Ioane ma Alice (Elsa) Johnson. I le taimi o lenei suesuega maioio lelei o tusitusiga paia, sa toe manatunatu le Perofeta i le mau upumoni sa faaali atu e le Alii i le Au Paia ma matauina ai: “Sa manino lava o le tele o itu taua, na pa’i atu i le Faaolataga o le tagata, na aumaia mai le Tusi Paia, pe na leiloloa ao lei tuufaatasia” (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 183, josephsmithpapers.org).

O se tasi o fesili na manatunatu loloto i ai Iosefa ma Sini i lea taimi o le, po o le a le mea e tupu pe a mavae le oti. O upumoni e faatatau i le olaga pe a mavae le oti na tuuina mai i le faaaliga (tagai, mo se faataitaiga, 1 Nifae 15:32; MF&F 19:3) na taitai atu ai le Perofeta e matau faapea “afai e tauaia e le Atua tagata uma e tusa ai ma galuega e faia i le tino, o le faaupuga ‘lagi’, e pei ona faamoemoeina mo le aiga e faavavau o le Au Paia, atonu e aofia ai ni malo e sili atu nai lo le tasi’ (i le Manuscript History, vol. A-1, page 183; ua faalaugatasia le sipelaga ma faailoga). I le aso 16 Fepuari, 1832, sa faaliliu ai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone le Ioane 5:29, lea e ta’u mai ai faapea “o le a o mai [e ua oti], o e na amio lelei, e toe tutu i le ola; a o e na amio leaga, e toe tutu i le faasala”

Ina ua uma ona faalau mai e le Perofeta le faaliliuga o le fuaiupu lenei (tagai MF&F 76:15–17), sa vaai o ia ma Sini i se faaaliga “e faatatau i le tamaoaiga o le Atua ma lana foafoaga maoae e oo i le faavavau atoa” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 183; ua faalaugatasia le sipelaga). Na faaali atu Iesu Keriso ia te i la’ua ma talanoa ma i la’ua (tagai MF&F 76:14), ma sa poloaiina i la’ua e tusia le faaaliga ao la “i ai pea i le Agaga” (MF&F 76: 28, 80, 113). O le faaaliga na faailoa mai ai upumoni e uiga i le natura o le Tama ma le Alo, o malo o le mamalu, ma le fouvale o Satani ma le puapuaga o atalii o le malaia.

Ata
potu faaliliu i totonu o le fale o Ioane Johnson, i Hairama, Ohaio.

Na maua mai e le Perofeta oIosefa Samita ma Sini Rikitone se soloaiga o faaaliga i le potu lenei i le fale o Ioane Johnson i Hairama, Ohaio, a o la galulue i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia.

Sa tusa ma le 12 isi tagata sa i ai i le taimi o le faaaliga. O se tasi molimautino, o Philo Dibble, na ia ta’ua mulimuli ane:

“O le faaaliga vaaia o loo tusia i le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga, na tuuina mai i le maota o ‘Tama Johnson,’ i [Hairama], Ohaio, ma i le taimi a o i ai Iosefa ma Sini i le agaga ma vaaia ai le lagi ua avanoa, sa i ai isi alii i totonu o le potu, pe a ma le toasefululua, o a’u o se tasi sa i ai ma i latou i se vaega o le taimi— … Sa ou vaai i le mamalu ma lagonaina le mana, ae [ou te] le vaai i le faaaliga. …

“E i ai taimi, e fai mai ai Iosefa: ‘O le a le mea o loo o’u vaaia?’ e pei o faapea atu le tasi, a’o vaai atu i fafo o le faamalama ma vaaia ai mea sa le mafai ona vaai i ai tagata uma sa i totonu o le potu. Ona ia faamatala mai lea o le mea sa ia vaaia po o le mea sa ia tilotilo atu i ai. Ona tali atu lea o Sini, ‘O le mea foi lena o loo o’u vaai i ai.’ E le umi ae faapea mai Sini, ‘o le a le mea o loo o’u vaaia?’ ma toe ta’u mai le mea o loo ia vaaia pe sa vaaia, ae e tali mai Iosefa, ‘O le mea lena o loo ou vaai i ai.’

“O lenei ituaiga o talanoaga sa faia i ni taimi pupuu seia oo ina uma le faaaliga vaaia. …

“Sa saofai lelei ma le to’a ia Iosefa i le taimi atoa i le totonugalemu o se mamalu matagofie, ae o Sini sa saofai faanounou ma ua sesega, o le mea moni sa pei e gapelu pei o se ieie, ma o le matauina o lea mea, sa faapea mai ai Iosefa, ma ataata, ‘E le’i masani i ai Sini e pei o a’u’” (i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, May 1892, 303–4).

Ata
Faafanua 5: O Le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:1–10

Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga ia i latou o e auauna atu ia te Ia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:5–10. “O le a ou faailoa atu ia tei latou mealilo uma. … O lo’u Agaga o le a Ou faamalamalamaina ai i latou”

O faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita o faamaoniga ia e taiala e le Atua Ana fanau ma aoao i latou i le upumoni. Na folafola atu e le Alii i Ana Au Pia “o le tulaga e oo i ai le latou lotomaualalalo, e mafai ona faamalolosia ai i latou, ma faamanuiaina mai lugā, ma maua le malamalama mai lea taimi i lea taimi” (MF&F 1:28). E le gata i le mauaina o faatonuga e ala mai i aoaoga a le Perofeta, ae sa aoaoina foi e uluai tagata o le Ekalesia e faapea “afai e te ole mai, o le a e maua lea faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama, ina ia mafai ona e iloa mealilo ma mea filemu—o mea ia e maua ai le olioli, o mea ia e maua ai le ola e faavavau” (MF&F 42:61). Na folasia mai e le Alii le faaaliga paia o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 faatasi ai ma le folafolaga e faapea o le a Ia faamamaluina i latou o e auauna atu ia te Ia e ala i le faailoa atu o mealilo o Lona malo e ala i le mana o le Agaga (tagai MF&F 76:5–10).

Na faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1806–1844) le ala e mafai ai ona faamanuiaina i tatou i faaaliga patino”

“O se avanoa mo fanau a le Atua le o atu i le Atua ma maua ai faaaliga. … E le faailoga tagata le Atua; ua ia i tatou uma avanoa tutusa.

“Tatou te talitonu ua ia te i tatou le aia tatau mo faaaliga, vaaiga, ma miti mai le Atua, lo tatou Tama faalelagi; ma le malamalama ma le poto, e ala i le meaalofa a le Agaga Paia, i le suafa o Iesu Keriso, i mataupu uma e faatatau i lo tatou soifua manuia faaleagaga, pe afai tatou te tausia ana poloaiga, ona tatou avatu ai lea o i tatou ua agavaa i lana silafaga.

“E mafai ona manuia se tagata i le matauina lea o uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, a e lagonaina le malamalama mama ua ulu mai ia te oe, e mafai ona faafuasei ona oo mai ia te oe manatu, ma a matauina, o le a e vaai i ai i lona faataunuuina i lena lava aso pe vave foi; (o lona uiga) o mea ia na faaalia atu i lou mafaufau e le Agaga o le Atua, o le a faataunuuina; o lea la, o le iloa o le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a outou tuputupu ae ai i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina faaatoatoaina oe ia Keriso Iesu” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 132).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:7–10. O a “mealilo natia”?

Na folafola mai e le Alii e “faailoa mai mealilo uma … mealilo natia uma o [Lona] malo” ma “mealilo o [Lona] loto” (MF&F 76:7, 10) ia i latou o e “auauna atu ia te [Ia]” i le amiotonu ma i le upumoni” (MF&F 76:5). O nei mealilo e aofia ai mataupu faavae ma upumoni o le talalelei ia e mafai ona malamalama ai i le na o le mana o le Agaga Paia. O nisi mealilo po o upumoni e faailoa mai i malumalu paia.

Na molimau mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea na “pa mai i luga ole lalolagi … le malamalama” e ala i le faaaliga na la maua ma Sini Rikitone i le aso 16 Fepuari, 1832 (in Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 192, josephsmithpapers.org). E ui ina sa tusia e Iosefa ma Sini le tele o aoaoga faavae na faailoa atu ia te i laua i le faaaliga, ae na poloaiina e le Alii e i ai nisi upumoni na Ia faaalia mai e le tatau ona tusitusia (tagai MF&F 76:114–17). Na saunia le Perofeta o Iosefa Samita mulimuli ane, “E mafai ona ou faamatalaina le sili atu ma le faaselau nai lo mea ua ou faia o mamalu o malo na faaalia mai ia te au i le faaaliga, pe ana faapea e faatagaina ai au, ma pe ana faapea ua saunia tagata e talia. E taulima e le Alii lona nuu e faapei o se matua agavaivai ma se tamaitiiti, e fesootai mai le malamalama ma le atamai ma le poto o Ana auala, pe a mafai ona latou faalogo i ai” (in Manuscript History of the Church, vol. D-1, page 1556, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi tetele, ma faailoga).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:11–24

Na vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:11–14. “E ala i le mana o le Agaga sa tatalaina ai o ma’ua mata”

Na tusia e Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faapea a o la faaliliuina le Ioane 5:29 sa i ai i laua “i le Agaga” (MF&F 76:11) ma “e ala i le mana o le Agaga” (MF&F 76:12). A oo ina tosina se tasi o fanau a le Atua e le Agaga Paia, e mafai e lena tagata ona amata vaai i mea mai le silafaga a le Atua. Na molimau mai Elder Kim B. Clark o le Fitugafulu: “Afai o le a tatou vaavaai atu ia Keriso ma tatala o tatou mata ma o tatou taliga, o le a faamanuia i tatou e le Agaga Paia ia vaai atu i le Alii o Iesu Keriso o galue i o tatou olaga, faamalosia lo tatou faatuatua ia te Ia ma le faamautinoaga ma le faamaoniga. O le a faateleina ona tatou vaai atu i o tatou uso ma tuafafine i le ala o silasila mai ai le Atua ia i latou, ma le alofa ma le popole. O le a tatou faalogo i le siufofoga o le Faaola i tusitusiga paia, i musumusuga a le Agaga, ma i upu a perofeta soifua. O le a tatou vaai i le mana o le Atua o faalagolago i luga o Lana perofeta ma taitai uma o Lana Ekalesia moni ma le ola, ma o le a tatou iloa ma le mautinoa o le galuega paia lenei a le Atua. O le a tatou vaai ma malamalama ia i tatou lava faapea ma le lalolagi o siomiaina i tatou i le ala a le Faaola. O le a tatou maua le mea na ta’ua e le Aposetolo o Paulo o “le finagalo o Keriso’ [1 Korinito 2:16]. O le a tatou maua mata e vai ai ma taliga e faalogo ai, ma o le a tatou fauina le malo o le Atua” (“O Mata e Vaai ma Taliga e Faalogo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 125).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:15–19 “A o ma manatunatu loloto i nei mea”

O le faaaliga na vaai i ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone na oo mai a o la manatunatu loloto i le faaliliuga musuia o le Ioane 5:29. O le faaliliuga musuia o le fuaiupu “na tuuina atu” ia te i la’ua (MF&F 76:15) ma “oo ai ia te i [la’ua] le ofo” (MF&F 76:18). O isi vaaiga ma faaaliga na maua e perofeta a o latou manatunatu loloto ma mafaufau i mau (tagai MF&F 138:1–11; Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:8–20).

Ata
atatosi o Iesu o loo aoao ona soo

O afioga a Iesu e uiga i taui e maua e ala i le Toetu na tusia i le Ioane 5:29. Na faaliliu e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone ma manatunatu loloto i le fuaitau lenei ina maua mai ia faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 (tagai MF&F 76:15–16).

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili e uiga i le eseesega o le suesue ma mafaufau loloto, ma e uiga i le va o le mafaufau loloto ma le mauaina o faaaliga: “O le faitau, suesue, ma le manatunatu loloto e le tutusa. Tatou te faitau i upu ma mafai ona maua ai ni manatu. Tatou te suesue ma maua ai manatu ma sootaga o mau. Ae a tatou manatunatu loloto ua tatou valaaulia faaaliga e ala i le Agaga. Ia te au o le manatunatu loloto o le mafaufau lea ma le tatalo ou te faia pe a uma ona ou faitau ma suesue ma le faaeteete i tusitusiga paia” (Auauna atu ma le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 60).

Na aoao mai Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970) “O le manatunatu loloto o se tasi o faitotoa sili ona faalilolilo, ma e sili foi ona paia tatou te ui atu ai i le afioaga o le Alii” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003], 37).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:19–24 “O loo soifua o Ia! Aua sa ma vaai ia te ia, i le lima taumatau lava o le Atua”

Na vaai le Perofeta o iosefa Samita ma Sini Rikitone i le mamalu o Iesu Keriso a o Ia tu “i luga o le aao taumatau o le Tama” (MF&F 76:20). Sa la vaai “i agelu paia, ma i lato o e ua faapaiaina … , o loo tapuai atu i le Atua” (MF&F 76:21) ma sa “faalogo i le leo o molimau mai o [Iesu Keriso] o le Toatasi na Fanaua e le Tama” (MF&F 76:23). O lenei aafiaga ofoofogia, na taitai atu ai molimau e toalua ina tautino atu, “Ina ua uma ona faia molimau e tele e uiga ia te ia, o le molimau tupito mulimuli lenei i mau uma lava, mā te faia ia te ia: O loo soifua o ia!” (MF&F 76:22). O le fasifuaitau “mulimuli o molimau uma” e le faapea o le toe molimau lea i le Faaola ua tuuina mai. Ae, o la la’ua mollimau o le molimau aupito lata mai o le moni o le Alo o le Atua i se laina umi o molimau na folafola mai e perofeta ma le Au Paia anamua. O perofeta, Aposetolo, ma le Au Paia i le lalolagi atoa o loo faaauau pea ona tautino mai a latou molimau i le moni o loo soifua le Faaola, o Iesu Keriso.

Ata
atatosi o Keriso toetu

“O le molimau mulimuli lenei, o molimau uma ma te tuu atu e uiga ia te ia. O loo soifua o ia! “Aua sa ma vaai ia te ia” (tagai MF&FC 76:22–23).

I le aso 1 Ianuari, 2000, na tuuina mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faamatalaga e faamautu ai la latou molimau i le moni o le Keriso soifua: “Matou te tuuina atu la matou molimau, o Ana Aposetolo ua faauuina—o Iesu o le Keriso Soifua, o le Alo tino ola pea o le Atua. O Ia o le Tupu silisili o Emanuelu, o loo afio i le taimi nei i le itu taumatau o Lona Tama. O Ia o le malamalama, o le ola, ma le faamoemoega o le lalolagi. “O Lona ala o le auala e tau atu i le fiafia i lenei olaga ma le ola e faavavau i le lalolagi a sau.” Ia faafetaia le Atua mo lana meaalofa e le mafaatusalia o Lona Alo paia” (“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a Aposetolo,” Ensign po o le Liahona, Apr. 2000, 3).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24. O Iesu Keriso o le foafoa

Na faailoa mai e le Atua i Ana perofeta anmua e faapea ele mafai e le tagata ona faitaulia le aofaiga o lalolagi ua foafoaina (tagai Mose 1:28–33; 7:30; Aperaamo 3:11–12). O lenei faaaliga na faamautu mai ai o Iesu Keriso o le foafoa o na lalolagiNa aoao mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“A o lei taitai fanau mai o Ia i Peteleema ma oo ina lauiloa o Iesu o Nasareta, o lo tatou Faaola ma Ieova. I lena taimi, i lalo o le taitaiga a le Tama, o Keriso o le Alii o le atulaulau, sa foafoaina lalolagi e le mafaitaulia—o lo tatou lalolagi e na o le tasi lea (tagai i le Efeso 3:9; Eperu 1:2).

“E fia paneta o i ai i le atulaulau ma tagata o i ai? Tatou te le iloa, ae ua le na o i tatou i le atulaulau! O le Atua e le o se Atua o le na o le tasi se paneta!” (i le “O Molimau Faapitoa o Keriso” Liahona, Apr. 2001, 6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:24. “O i latou o nonofo ai o atalii ma afafine ua fanauina mo le Atua”

O i latou o e o mai ia Keriso ma tausi Ana poloaiga e avea ma Ona atalii ma afafine. O Iesu Keriso o le tama o i latou uma o e salamo ma toefanauina faaleagaga (tagai Mosaea 5:7; 15:11–12; 27:25–26; Alema 5:14; 7:14; Eteru 3:14; MF&F 11:28–30). O le siufofoga na faalogo ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faaaliga na tautino mai ai o i latou uma o e nonofo i lalolagi uma na foafoaina e Iesu Keriso “o atalii ma afafine fanauina mo le Atua” (MF&F 76:24). O lona uiga o Iesu o le Foafoa ma o le Faaola o “lalolagi e le mafaitaulia” (Mose 1:33).

Na faamatala mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili ia aafiaga o’oo’o o le Togiola a Iesu Keriso: O Lana Togiola e le i’u—e aunoa ma se gataaga [tagai 2 Nifae 9:7; 25:16; Alema 34:10, 12, 14]. E le i’u foi ina ia mafai ona faaolaina tagata ola uma mai le oti e le uma. E le i’u pe a fuafua i Lona puapuagatia tele. Sa le’i i’u i taimi, ua faamuta ai ia uluai faiga o taulaga sa osi i manu. Sa lei i’u i avanoa—na faia i le taimi e tasi mo tagata [tagai Eperu 10:10]. Ma sa faalautele atu le alofa mutimutivale o le Togiola a le [Faaola] e le gata i tagata e le mafaitaulia, ae faapena foi i le tele o lalolagi e le mafaitaulia na foafoaina e Ia [tagai MF&F 76:24; Mose 1:33]. E le faatuaoia i le tulaga e le oo i ai se fua faatatau po o se malamalama o le tagata soifua” (“O le Togiola,” Liahona, Ian. 1997, 39).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25-29

Na vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le fouvale o Lusifelo i le muai olaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–29. O loo “sii taua [Satan] i le Au Paia a le Atua”

Ina ua uma ona molimauina “le mamalu o le Alo, i le lima taumatau o le Tama” (MF&F 76:20), sa vaaia e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faaaliga e ese o Satani, po o Lusifelo. Sa la vaai ia Lusifelo, o le sa umia se tulaga o le pule i le muai olaga, na pau mai le afioaga o le Atua ina ua ia fouvale ia te Ia ma taitai ese ai le toatele o fanau agaga a le Atua e faia lea mea lava e tasi (tagai Isaia 14:12; Faaaliga 12:7–10; MF&F 29:36–37; Aperaamo 3:27–28). Na oo ina lauiloa Lusifelo o le Malaia (tagai MF&F 76:26), o lona uiga o le toilalo po o le faatafunaga.

Na faamanatu atu ia Iosefa ma Sini o Satani o se tagata moni o le sa tetee i le Atua ma i latou uma o e sa sailia le amiotonu. Sa taumafai Satani e “faoa le malo o lo tatou Atua ma lana Keriso”(MF&F 76:28), ma oloo ia faaauau pea ona faia a o “ia sii taua i le au paia a le Atua, ma si’o faataamilo i latou” (MF&F 76:29). Na faamalamalama mulimuli ane e le Perofeta o Iosefa Samita : “E tusa ai ma le malo o le Atua, e faatulaga ele tiapolo e le aunoa lona malo i le taimi lava e tasi e tetee atu ai i le Atua” (Teachings: Joseph Smith, 15).

E faapei lava ona tetee le tiapolo i le malo o le Atua, e faapena foi ona ia tetee i tagata taitoatasi o e saili ia agaigai i luma faaleagaga aua “e saili e ia tagata uma ia faanoanoa e faapei o ia lava” (2 Nifae 2:27).

Ata
o tagata o loo ulufale mai i le Maota Autu mo Konafesi mo se sauniga o le konafesi aoao

O lo latou faamaoni, o le a puipuia ai tagata o leEkalesia pe a “sii taua mai [Satani] i le aupaia a le Atua” (tagai MF&F 76:28–29).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30–49

Ua vaai Iosefa Samita ma Sini Rikitone i puapuaga o atalii o le malaia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:30–35. O ai atalii o le malaia?

Ina ua uma ona molimauina e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone le fouvale o Lusifelo, sa faaali atu e le Alii ia i latou le puapuaga o atalii o le malaia. La te lei tusia faamatalaga auiliili o le faaaliga ae na la tusia mea na fetalai mai ai le siufofoga o le Alii e uiga i mea sa la vaai i ai. Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea o atalii o le malaia o tagata sa maua se malamalama i le mana o le Atua ma “sa faia ia latou mauaina” ae ua latou tuu i latou lava ia faatoilaloina ma faafitia le uumoni ma tetee i le mana o le [Atua]” (MF&F 76:31). E le gata i lea, ua latou faafitia “le Agaga Paia ina ua uma ona latou mauaina” ma faafitia “le Alo Pele e Toatasi o le Tama” (MF&F 76:35).

Na mavae ni tausaga talu ona maua lenei faaaliga, sa faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea: “O agasala uma o le a faamagaloina sei vagana ai le agasala e faasaga i le Agaga Paia; aua o Iesu o le a faaolaina tagata uma vagana ai atalii o le malaia. O le a se mea e tatau ona faia e se tagata e faia ai le agasala e le mafaagaloina? E tatau ona ia maua le Agaga Paia, tatala mai le lagi ia te ia, ma iloa le Atua, ona agasala lea e faasaga ia te ia. A uma ona agasala se tagata e faasaga i le Agaga Paia, e leai se salamo mo ia. E tatau ona ia faapea mai e le o susulu le la, ae o loo ia vaai atu i ai; e tatau ona ia faafitia Iesu Keriso ae ua tatalaina le lagi ia te ia, ma ia teena le ata o le faaolataga ae o loo pupula atu ona mata i lona moni“ (i le Manuscript History of the Church, vol. E-1, page 1976, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia mataitusi tetele ma faailoga).

O le agasala e le mafaamagaloina e le faia ma le faatalale pe faia faafuasei. Ae, o i latou e avea ma atalii o le malaia latou te faia ma le naunautai ma le loto i ai. O atalii o le malaia latou te “faafitia le Alo Pele e Toatasi o le Tama, ma faasatauro ia te ia e i latou lava” (MF&F 76:35; tagai foi Eperu 6:4–6). Na ta’ua e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985): “Ina ia faia lenei solitulafono e le mafaamagaloina, e ao i se tagata ona maua le talalelei, maua mai i le Agaga Paia e ala i faaaliga le malamalama atoatoa o le paia o Keriso, ona toe teena lea ‘o le feagaiga fou ma faavavau lea sa faapaiaina ai o ia, ma ta’ua ai o se mea ua le paia, ma faia e ui lava i le Agaga o le alofa tunoa.’ [Iosefa Samita, i le History of the Church, 3:232.] Ona ia faia ai lea o le fasioti tagata e ala i le faamaonia o le maliu o le Alii, o lona uiga, o le fouvale aliali ae ua malamalama lelei i le upumoni, ma faapea ona tuua ai o ia i se tulaga lea e na te faasatauroina ai le Keriso ma le iloa lelei o Ia o le Alo o le Atua. O le ala lea e toe faasatauroina ai Keriso ma faalumaina i luma o tagata. (D. & C. 132:27.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 816–17).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:37 “O le oti faalua”

O fanau uma a le Atua e fananau mai i lenei lalolagi, e aofia ai ma i latou o e avea ma atalii o le malaia, o le a faatutuina mai tuugamau ma manumalo mai le oti faaletino e ala i le mana o le Toetu o Iesu Keriso (tagai 1 Korinito 15:22; Alema 11:42–45; MF&F 88:27–32). e le gata i le oti faaletino, o fanau uma a le Atua ua maua le poto masani i aafiaga o le oti faaleagaga, po o le tuueseese mai le afioaga faaletino o le Tama ma le Alo, ua ‘vavaeese mai luma o le Alii ona o le Pau (Eperu 14:16). O le oti faaleagaga, po o le vavaeese mai le Atua, ua faatoilaloina foi e ala i le ‘Toetu, lea e toe aumai aai tagata uma i le afioaga o le Alii (mo se taimi le tumau) ina ia faamasinoina (tagai Helamana 14:16–17).

A uma ona toe foi mai i le afioaga o le Alii, o atalii o le malaia o le a oo i se oti faalua. Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e faapea o le oti faalua “e aumaia ai le tafiesea faaleagaga … lea e faafitia ai e i latou o e taliaina le afioaga o le Atua ma tuuina atu ai e mau faatasi ma le tiapolo ma ana agelu i le faavavau atoa” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1954], 1:49). O atalii o le malaia ua na o le pau ia o i latou o le a puapuagatia i lea ituaiga oti (tagai Helamana 14:18; MF&F 76:37; 88:35).

Na tuuina mai e Elder Bruce R. McConkie ia faamatalaga nei o le oti faalua, lea e oo mai na o luga o atalii o le malaia.

“O le oti faaleagaga o le tuliesea lea mai le afioaga o le Alii, ia oti i mea o le amiotonu, ia oti i uunaiga ma musumusuga a le Agaga” (Mormon Doctrine, 761).

‘I le iuga, e togiolaina tagata uma mai le oti faaleagaga sei vagana ai i latou o e ua ‘agasala i le oti’ (MF&F 64:7), o lona uiga, o i latou o le taunuuga ia avea ma atalii o le malaia. Ua aoao mai e Ioane lenei mea i le faapea mai a uma ona avae e le oti ma seoli e na oti sa i ai; ona ‘lafoina lea o le oti ma seoli i le lepa afi. O le oti faalua lea’ (Faaa. 20:12–15.) Ma ua faapea foi ona fetalai mai o le Alii i o tatou taimi e faapea o atalii o le malaia “ua na o i latou ia o le a oo i ai le oti faalua o le a oo i ai i luga le mana’ (MF&F. 76:37), o lona uiga o soo se mana pe a mavae le toetu” (Mormon Doctrine, 758)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:39–44. “E faaolaina e Ia tagata uma”

Ina ua uma ona aoao e uiga i atalii o le malaia ma lo latou puapuaga matautia, sa aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e faapea “e ala i le manumalo ma le mamalu o le Tamai Mamoe … e mafai ona faaolaina uma” (MF&F 76:39, 42) ma e “laveai [e Iesu Keriso] tagata uma vagana ai [atalii o le malaia]” (MF&F 76:44). Na faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili, uiga eseese o le faaolaina:

“A o faaaogaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai ia upu faaolaina ma le faaolataga, a itiiti e ono ni uiga eseese. E tusa ai ma nisi o na uiga, o lo taotu faaolataga ua mautinoa—ua uma ona faaolaina i tatou. I isi, o le faaolataga e tatau ona talanoaina o se mea o le a tupu i le lumanai (mo se faataitaiga, 1 Kori. 5:5) pe o faalagolago i se mea e tupu i le lumanai (mo se faataitaiga Mareko 13:13). Peitai, i nei faauigagauma, po o ituaiga o faaolataga, o le faaolataga o loo i ai ma e ala mai ia Iesu Keriso. …

“Mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le ‘faaolaina’ e mafai foi ona faauigaina o le faasaoina po o le laveaiina mai le oti lona lua (o lona uiga o le oti faaleagaga mulimuli) e ala i le faamautinoaga o se malo o le mamalu i le lalolagi a sau (tagai 1 Kori. 15:40–42). E pei ona oo mai le Toetutu mo tagata uma, ua matou faamaonia ai o tagata uma lava sa ola ai i lenei lalolagi—vagana se vaega toaitiiti lava—ua mautinoa le faaolataga i lenei faauigaga. …

“Na aoao mai e le perofeta o Polika Iaga lena mataupu ina ua tautino mai e ia ‘o soo se tagata lava e le agasala i le alofa tunoa, ma avea ma se agelu a le Tiapolo, o le a aumaia ina ia mautofi i se malo o le mamalu’ (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Brigham Young [1997], 288). O lenei uiga o le faaolaina ua faagaeetia ai le fanauauma a tagata faamamaluina ai tagata uma lava e ala i le alofa tunoa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. …

“… I le isi faaaogaaga masani ma tulaga ese i le Au Paia o Aso e Gata Ai, o upu faaolaina ma le faaolataga e faaaogaina foi e faailoa ai le faaeaga po o le ola e faavavau (tagai i le Ape. 2:11). E ta’ua foi i nisi taimi o le ‘atoatoaga o le faaolataga’ (Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 1:242). O lenei faaolataga e tele atu mea e manaomia ai nai lo o le salamo ma le papatisoga e ala i le pule tatau o le perisitua. E manaomia ai foi le osia o feagaiga paia, e aofia ai faaipoipoga e faavavau, i malumalu o le Atua, ma le faamaoni i na feagaiga e ala i le tumau e oo i le iuga” (“Pe Ua Faaolaina Ea Oe?” Liahona, Iulai 1998, 70-71).

Ata
atatosi o le Faasatauroga

Na fio mai Iesu Keriso i le lalolagi ina ia faasatauroina, ia “tauaveina agasala a le lalolagi, … ina ia mafai ona faaolaina tagata uma e ala mai ia te ia” (MF&F 76:41–42).