Inisitituti
Mataupu 11: Mataupu Faavae ma Feagaiga 26–28


Mataupu 11

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26–28

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua mavae le faatulagaga o le Ekalesia, sa tele ni taimi sa femalagaai ai le Perofeta o Iosefa Samita i le va o Haramoni, Penisilevania, ma paranesi o le Ekalesia i Niu Ioka e faamalolosia tagata o le au paia ma fausia le Ekalesia. O lea mea na itiiti ai se taimi mo ia e vaai lana faatoaga ma saunia mo mea faaletino sa ia moomia. I le masina o Iulai 1830, na tuuina atu ai e le Alii se faaaliga e faatonu ai Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera pe faapefea ona latou faaaoga o latou taimi e sauniuni ai mo le konafesi na loma a le Ekalesia i le tautoulu. O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 26, na tuuina mai ai faatonuga mo mataupu faaleagaga ma faaletino ma tuuina mai ai isi faatonuga e faatatau i le mataupu faavae o le maliega autasi i le Ekalesia.

A o i ai i Haramoni ia Aokuso 1830, sa alu Iosefa Samita e sue mai se uaina mo le faamanatuga ma sa faafetaui ai e se avefeau mai le lagi. Na tuuina atu i le Perofeta ia faatonuga e tusa ai ma faatusa o le faamanatuga faapea foi le taua o le ofuina o le ofutau atoatoa mai le Atua. O faatonuga na ia maua ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27.

Ona o sauaga ua faateleina i Haramoni, Penisilevania, sa talia ai e Iosefa ma Ema Samita le valaaulia a Pita Uitimera le Matua e toe nonofo ma lona aiga i Feiete, Niu Ioka. Ina ua la taunuu i le amataga o Setema 1830, sa aoaoina ai e le Perofeta e faapea ua fai mai Hiram Page ua ia maua faaaliga mo le Ekalesia e ala mai i se maa. Na fesili Iosefa i le Alii ma sa maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, lea na faamanino mai ai e le Alii le faatulagaga o le mauaina o faaaliga mo le Ekalesia.

Iuni 1830O sauaga a tagata faatupu faalavelave i Kolesavile, Niu Ioka, na le mafai ai ona faamauina ia tagata liliu mai sa faatoa papatiso.

Iuni 1830Ua amata e Iosefa Samita le faaliliuga musuia o le Tusi Paia e ala i le faalauina o “Faaaliga ia Mose” (Mose 1).

Iulai 1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25.

Aokuso 1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27.

Aokuso 1830Na fai mai ai Hiram Page ua ia maua faaaliga mo le Ekalesia.

Amataga o Setema 1830Na siitia ai Iosefa ma Ema Samita i Feiete, Niu Ioka.

Setema 1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28.

26–28 Setema, 1830Na faia ai le konafesi lona lua a le Ekalesia i Feiete, Niu Ioka.

Oketopa 1830Na tuua ai e Oliva Kaotui ma isi mo se misiona i le au Sa Lamana.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

Ina ua mavae le lolomiga o le Tusi a Mamona ma le faatulagaina o le Ekalesia, sa toe femalagaai le Perofeta o Iosefa Samita mai lona fale i Haremoni, Penisilevania, e asiasi i tagata o paranesi e tolu o le Ekalesia i Niu Ioka (Manaseta, Feiete, ma Kolesavile). I Kolesavile, Niu Ioka, sa i ai ni nai tagata faatoa papatiso e lei faamauina ina ua uma o latou papatisoga ona o sauaga a tagata faatupu faalavelave ma le moliaga o le Perofeta i tuuaiga sese ‘o se tagata le mafaufau, faavevesi le itumalo e ala i le talai atu o le Tusi a Mamona” (Joseph Smith, in History of the Church, 1:88). Ia Iulai 1830, na faatonuina ai e le Alii ia le Perofeta o Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Ioane Uitimera e toe foi i Kolesavile ma faamau ia tagata na papatiso iina (tagai MF&F 26:1). Na tusia e Newel Knight, “O lenei faaaliga o se faamafanafanaga tele i nai uso ma tuafafine toalaiti i Kolesavile ina ua tuulafoa’ia mai lea taimi i lea taimi, e Auauna a le Atua, ona o taunuuga o le amioleaga o e amioleaga, o e sa saili pea lava e faaumatia le galuega a le Atua mai le lalolagi” (Newel Knight autobiography, circa 1871, 114–15, Church History Library, Salt Lake City).

Ata
Faafanua 3: Matu i sasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26

Ua faatonuina e le Alii Ana auauna e uiga i le mataupu faavae o le maliega autasi

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1. O faatonuga a le Alii mo le isi konafesi

Na faatonu talu ai e le Alii le Au Paia “e faapotopoto i le konafesi e faa-tasi i le tolu masina, pe mai lea taimi i lea taimi, e pei ona faatonuina pe atofaina” (MF&F 20:61). O le uluai konafesi a le Ekalesia na faia i Feiete, Niu Ioka, i le aso 9 Iuni, 1830. Ia Iulai 1830 ina o nofo le Perofeta o Iosefa Samita i lona fale i Haramoni, Penisilevania, sa faailoa mai e le Alii e faapea ua lata mai le taimi o le a “alu ai [Iosefa] i sisifo e faia le konafesi e sosoo ai” (MF&F 26:1). Na faia lena konafesi i le aso 26–28 Setema, 1830, i Feiete, pe tusa ma le 100 maila (161 kilomita) i matu i sisifo o Haramoni.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:1. “Ia outou tuu atu lo outou taimi i le suesue i tusitusiga paia”

I le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa aoaoina ai e le Perofeta o Iosefa Amita e faapea “e tele mea manino ma pele” (1 NIfae 13:28) ua leiloloa mai le tusi Paia ma o na upumoni o le i ai se aso e toefuatai mai ai (tagai 1 NIfae 13:28, 32).

E le gata i na upumoni o loo aoao mai i le Tusi a Mamona, a o le faaliliuga musuia a Iosefa Samita o le Tusi Paia ma isi faaaliga ua fesoasoani e toefuatai mai ai upumoni na leiloloa. Ia Oketopa 1829, na faatau mai ai e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui se Tusi Paia mai ia E.B. Grandin i Palamaira, Niu Ioka, lea na faaaoga i le taimi o le faaliliuga musuia o le Tusi Paia. Ia Iuni 1830, a o amata e Iosefa le faaliliuga faafaaaliga o le Tusi Paia, na ia faalau atu ia “Faaaliga ia Mose,” lea ua avea nai ma Mose 1, i le Penina Tau Tele. E ui e le o iloa pe o fea na i ai Iosefa ma Oliva ma pe o anafea foi na maua ai lenei faaaliga, ae na tusia mulimuli ane e le Perofeta e faapea “i le lotolotoi o tofotofoga uma ma puapuaga sa ma tauasaina, o le Alii, o le sa silafia lelei o ma tulaga mu’a ma le maaleale, sa toina mai mo i ma’ua se punavai o le malosiaga, ma tuuina mai ia i maua ‘lea mataupu ma lea mataupu o le poto—o si mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o’ [tagai 2 Nifae 28:30] lea na avea ai le [Mose 1] ma sina iota” (i le History of the Church, 1:98).

E onomea le faapea o le faatonuga a le Alii e “suesue i tusitusiga paia” (MF&F 26:1) o se faatonuga mo Iosefa ia faaauau lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia lea ua lauiloa i aso nei o le Faaliiuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia (tagai Robert J. Matthews, “A Plainer Translation”: Joseph Smith’s Translation of the Bible, a History and Commentary [1975], 27).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2. “O mea uma lava i le ekalesia ia faia i le finagalo autasi”

O le mataupu faavae o le finagalo autasi na uluai faatinoina i lenei tisipenisione ina ua faatulagaina le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830. O le au talitonu na faapotopoto i le fale o Pita Uitimera le Matua, na talosagaina e tuuina atu lo latou maliega ia avea Iosefa Samita ma toeaina muamua e pulefaamalumalu i le Ekalesia ma Oliva Kaotui e pulefaamalumalu i lalo o Iosefa o le toeaina lona lua. O lea faiga o le finagalo autasi ua faaauau mai ai lava i le Ekalesia talu mai lena taimi. O loo faapupula mai ai se talitonuga i le mataupu faavae e faapea e saoloto tagata uma e faaali atu lona naunautai po o lona le naunau foi e lagolago i latou o e tofia i tofiga i le malo ole Atua i le lalolagi. O le mataupu faavae o le finagalo autasi na toefaamautu mai i le tele o faaaliga i le Mataupu Faavae (tagai MF&F 26:2; 28:13; 38:34; 42:11; 104:71–72, 85; 124:144).

Sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili le uiga o le lagolagoina o taitai mo i tatou i le taimi nei:

“E tele taimi tatou te lagiina ai le, ‘Ia viia oe le Atua, mo se perofeta [‘Ia Viia Oe le Atua,’ Viiga, no. 10]. Pe o tatou malamalama ea i le uiga o lena mea? Mafaufau i le avanoa ua tuu mai e le Alii ia i tatou e lagolago ai Lana perofeta, o ana fautuaga o le a mama, tonu, e le uunaia e soo se lagona faaletagata, ma e moni atoatoa!

“E faapefea ona tatou lagolagoina moni lava se perofeta? A o lei taitai ona avea ma Peresitene o le Ekalesia, na faamalamalama mai ai e Peresitene Iosefa F. Samita, ‘O se tiute taua ua i luga o le Au Paia o e … lagolagoina taitai o le Ekalesia, e faia e le gata ina sii o le lima, ua na o se faailoga, ae i galuega ma i le upumoni’ [Teachings of Presidents of the Church: Joseph F. Smith (1998), 211; emphasis added]” (“Lagolagoina o Perofeta,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 74).

Ata
atatosi o le finagalo autasi i le sauniga o le faatulagaina o le Ekalesia

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia e faapea “o mea uma lava [i le Ekalesia] ia faia i le finagalo autasi” (MF&F 26:2).

Na aoao mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) e faapea o le faamoemoega o se palota lagolago e le ia faaali atu ai le mea e manao ai le tagata lava ia e tusa ai ma i latou na tofia e le Atua: “O perisitua e filifilia, i lalo o musumusuga a lo tatou Tama i le lagi, ona avea lea ma tiute o le Au Paia o Aso e Gata Ai, pe a latou faapotopoto i konafesi, po o isi avanoa, e ala i le siitia o lima, e lagolago ai pe teena; ma ou te faapea atu e leai se tagata e i ai se aia tatau e sii ai lona lima e tetee, pe palota faatuiese, sei vagana ua i ai sana mafuaaga e fai ai e alagatatau ai ona tuuina atu i luma o i latou o e taiulu. “Sa leai sa’u aia tatau e sii ai lo’u lima e tetee i se tagata ua filifilia i soo se tofiga i lenei Ekalesia, ona na o le faapea, ou te le fiafia ia te ia, pe ona o nisi o feeseeseaiga faaletagata lava ia po o o’u lava lagona, ae e na o ni pogai lava e faapea ua tausalaina o ia i le faia o se mea sese, o se solitulafono i tulafono a le Ekalesia lea o le a faaleagaoina ai o ia mo le tofiga ua valaauina o ia e umia (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:123–24).

Ina ua uma ona lagolagoina e tagata o le Ekalesia ia Peresitene Thomas S. Monson e avea ma Peresitene o le Ekalesia mo le taimi muamua, sa faamamafaina mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua la natura faalefeagaiga o le tulafono o le finagalo autasi i le Ekalesia. Na ia aoao mai e faapea a sii o tatou lima i le sikuea, ua le na o se “palota” ae e sili atu “i se tautinoga lilo ma le patino, o se feagaiga lava, e lagolago ma tausisia tulafono, sauniga, ma poloaiga, ma le perofeta a le Atua” (“Mauaina o se Molimau i le Atua le Tama, Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 29).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

Ata
Vailepa o Pikareli i l faatoaga a Iosefa Knight, Kolesavile, Niu Ioka

Sa papatiso ia Ema Samita e lata ane i le Vailepa o Pikareli i le faatoaga a Iosefa Knight i Kolesavile, Niu Ioka (atapue ca. 1907).

Faaaloaloga a le Church History Library and Archives

A o lei mafai ona toe foi atu le Perofeta o Iosefa Samita i Kolesavile, Niu Ioka, sa o atu Newel ma Sally Knight e asiasi atu ia te ia ma lona faletua o Ema, i Haramoni, Penisilevania, ia Aokuso 1830. Ona sauaga mai tagata faatupu faalavelave ia Iuni, o lea e lei faamauina ai Sally Knight po o Ema Samita o ni tagata o le Ekalesia ma tuu atu i ai le meaalofa o le Agaga Paia. A o lei taliu le au Knight i le fale, sa tonu i ulugalii e taumamafa faatasi i le faamanatuga ma faatino ai le faamauga. Na tusia e Iosefa, “Sa ou alu atu e sue mai se uaina mo le faamoemoe, ae e lei leva atu ona ou alu ae ma fetaiai ma se avefeau mai le lagi” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 428). Na maua e Iosefa ia faatonuga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27 mai le avefeau:

Na toe foi Iosefa i le fale ma, ina ua uma ona saunia le uaina e i latou lava, sa faia e i latou sa auai sa latou sauniga laitiiti ma taumamafa ai i le faamanatuga, ma sa faamauina ai Ema ma Sally. Na tusia mulimuli ane e le Perofeta e faapea “sa liligi ifo le Agaga o le Alii i o matou luga, [ma] sa matou vivii ae i le Alii le Atua, ma olioli tele ai” (i The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 432).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–4

Ua aoaoina Iosefa Samita e uiga i upumoni e faatatau i faatusa o le faamanatuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–4. “E lē afaina po o le a le mea tou te aina pe … inuina pe a outou taumamafa i le faamanatuga”

O tatalo o le faamanatuga o loo tusia i le tusitusiga paia o loo ta’u mai ai o le uaina sa faaaoga e faamanatu atu ai i le au talitonu le toto o le Faaola, lea na faamaligiina mo i latou (tagai Moronae 5; MF&F 20:40, 78–79). O le uaina sa faaaoga mo le faamanatuga i le faatulagaina o le Ekalesia i le aso 6 Aperila, 1830. Fai mai le avefeau mai le lagi lea na fetalai atu i le Perofeta o Iosefa Samita ia Aokuso 1830 sa le moomia le uaina e faamanatu ai le taulaga a le Alii pau lava le mea ia tatou aai ma feinu “ma le manatu tasi i [Lona] mamalu” (MF&F 27:2). Na lapataia faapitoa Iosefa e aua nei faatauina se uaina po o se meainu malosi mai fili o le Ekalesia e faaaoga i le faamanatuga, ae e mafai ona ia faaaogaina se uaina e faia e ia lava. E oo lava foi ina ua mavae ona maua mai le Upu o le Poto i le 1833, o le faaaogaina o le vai nai lo le uaina e lei faaaogaina i nofoaga uma i le taimi muamua. Peitai, o le taimi nei, ua faaaogaina uma i le Ekalesia mo le faamanatuga.

A leai se falaoa e maua e faaaoga i le faamanatuga, e mafai ona faaoga se isi mea talafeagai e sui ai. Mo se faataitaiga, o pateta po o fisiga pateta na faaaoga e le Au Paia o Aso e Gata Ai i Europa i le taimi o le Taua Lona Lua o le Lalolagi (tagai Ezra Taft Benson, in Conference Report, Oct. 1952, 120).

Ata
totonu o le fale o Iosefa Samita, Haramoni, Penisilevania

O totonu o le fale na toefauina o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania, lea na la faafeilaoaia ai Newel ma Sally Knight ia Aokuso 1830.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2. “Taumamafa i le faamanatuga … ma le manatu tasi i lo’u mamalu”

O le auai i le sauniga o le faamanatuga e faamanatu ai le Togiola a Iesu Keriso e tatau ona avea o le vaega aupito taua o la tatou tapuaiga i le Sapati. O lo tatou tiute le manatua o le taulaga o le tino ma le toto o le Faaola a o tatou taumamafa i le faamanatuga na faamatalaina mai e le agelu o le sa faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita (tagai MF&F 27:2). O le mea faapitoa, e tatau ona tatou taumamafa i le faamanatuga … ma le manatu tasi i le mamalu [o le Atua]” (MF&F 27:2). O le “manatu tasi” o lona uiga ia taulai atu faaleagaga i le Faaola ma Lana galuega togiola. Ua faamanatu mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili ia i tatou le faigofie tele ona faalavelaveina i tatou mai le faamoemoega moni o le faamanatuga.

“O le sauniga o le faamanatuga ua faia le lotu faamanatuga ma sauniga aupito sili ona paia ma taua i le Ekalesia. Ua na o le pau lea o le sauniga o le Sapati e mafai ona auai faatasi ai le aiga atoa. …

“I le taimi o le sauniga faamanatuga—ae maise lava i le taimi o le sauniga o le faamanatuga—e tatau ona tatou tulimatai atu e tapuai ma ia aloese mai isi gaoioiga uma, ae maise lava mai amioga e faalavelave ai i isi o loo tapuai. … O le sauniga o le faamanatuga e le o se taimi lea e faitau ai ni tusi po o mekasini. Le autalavou e, e le o se taimi o ni talanoaga taumusumusu i telefoni feaveai, po o ni feau feaveai i telefoni i tagata o loo i isi nofoaga. Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te osia se feagaiga paia e faapea, o le a tatou manatua pea le Faaola. O se tulaga faanoanoa le vaaia o tagata o loo solia lena feagaiga i le sauniga tonu o loo latou osia ai lea feagaiga” (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 18–19).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–18

Ua faamatala mai e le Alii se faapotopotoga tele i aso e gata ai a Ana auauna mai tisipenisione uma e taumamafa i le faamanatuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–14. :”O le a Ou inu ai le fua o le vine faatasi ma outou i le lalolagi”

Ata
atatosi o Iesu Keriso i le taimi o le Talisuaga Mulimuli

Na folafola mai e Iesu Keriso o le oo mai le taimi o le a Ia toe “inu ai le fua o le vine” faataasi ma Ona soo, e faapei ona sa ia faia i le Talisuaga Mulimuli (MF&F 27:5).

Ina ua potopoto le Faaola faatasi ma Ona soo i Ierusalema e taumamafa i le talisuaga o le Paseka ma faatuina le sauniga o le faamanatuga, na Ia ta’u atu ia i latou e faapea o le a Ia “le inu i le fua o le vine, seia oo mai le malo o le Atua”Luka 22:18; tagai foi Mataio 26:29; Mareko 14:25). O lea valoaga ua faasino i le taimi o le a taumafa ai Iesu Keriso i le faamanatuga o se vaega o mea e tutupu i le li’o o lona toe foi mai ma le mamalu i le lalolagi. Ia Aokuso 1830, sa aoaoina ai e le Perofta o Iosefa Samita e faapea e le gata o le a potopoto perofeta anamua e taumamafa faatasi ma le Faaola i faatusa o l efaamanatuga ae faapea foi “i latou uma oe na tuuina mai e [le] Tama ia te [Ia] mai le lalolagi” (MF&F 27:14), o lona uiga o tagata faatuatua uma o le Ekalesia o e o mai ia Keriso ma tumau e oo i le iuga.

Sa faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i latou o le a maua le avanoa paia e auai ai i lenei faamoemoe taua: “O le a toe taumamafa faatasi Iesu ma ona soo i le olaga nei i le faamanatuga i le lalolagi. Ae o le a le na o e soifua. Na Ia ta’u mai igoa o isi o le a i ai ma o le a auai i le sauniga paia [tagai MF&F 27:5–15]. O le faamanatuga e tatau ona faatautaia i se aso o i luma, i lenei lalolagi, pe a i ai le Alii o Iesu Keriso, ma pe a i ai le au amiotonu uma o tupulaga uma. O lea mea, ioe, o le a avea o se vaega o le fono tele i Atamu-onai-Amani” (The Millennial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 587). E faatatau i lena mea o le a tupu, na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie: “Soo se tagata faamaoni i le talafaasolopito atoa o le lalolagi, o tagata uma o e sa ola ina ia maua le ola faavavau i le malo o le Tama, o le a auai ma o le a aai ma feinu, faatasi ma le Alii, i le faamanatuga” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 595).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–13. Ki o le perisitua

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–13 o loo i ai se lisi o nisi o perofeta anamua ma aposetolo o e sa umia ki o le perisitua o le pule o le a i ai se aso e auai ai ma le Faaola i le faamanatuga. O le toefuataiga mai o nei ki o le perisitua i aso e gata ai sa tatau ai mo le faavaega o le tisipenisione o le atoaga o taimi. Na faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita (1805–1844):

“Na tonu i le Atua lava Ia o le a leai se atoaga e faavavau seia faataunuuina ia tisipenisione uma ma faapotopoto faatasi ia tasi. …

“… O sauniga uma ma tiute na manaomia e le Perisitua, i lalo o taitaiga ma poloaiga a le Silisiliese i soo se tisipenisione, o le a i ai uma i le tisipenisione mulimuli, o le mea lea o mea uma sa i ai i lalo o le pule o le Perisitua i soo se vaitau ua tuanai, o le a toe i ai, e faataunuu ai le toefuataiga na luai mai i fofoga o Perofeta Paia uma” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 511).

Na molimau mai Elder Bruce R. McConkie e faapea o ki o le pule o le perisitua na tuuina atu ia Iosefa Samita ma perofeta ma aposetolo na sosoo atu ai i lo tatou tisipenisione: “Ua tatou iloa ua toefuatai mai e le Atua i nei aso amuli le atoaga o lana talalelei e faavavau mo le faaolataga o tagata uma i le lalolagi o e o le a talitonu ma usiusitai; ma sa ia valaauina Iosefa Samita le Itiiti e avea ma ana perofeta o aso e gata ai, e avea ma uluai Aposetolo taiulu i le tisipenisione o le atoaga o taimi, ma sa tuuina atu ia te ia ki uma ma le perisitua ma le mana lea na umia e Peteru ma Aposetolo ma perofeta anamua i ona po o la latou auaunaga; ma o nei ki ma lea tofi FaaAposetolo ua faasolo ifo [e ala mai i Peresitene taitasi o le Ekalesia e oo mai i le taimi nei]; ma o lea tofi FaaAposetolo ma nei ki o le a faaauau pea ona faasolo ifo mai lea Aposetolo i le isi seia afio mai le Alii o Iesu Keriso i ao o le lagi e nofotupu ia ia lava i luga o le fogaeleele. … Ua o Lona lava suafa i lalo o le lagi e oo mai ai le faaolataga, ma o i tatou o ana faifeau” (“I Luga o lenei Papa,” Liahona, Oketopa 1981, 77)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15–18. “Ave i o outou luga lo’u ofutau atoa”

Na lapatai e le Aposetolo o Paulo le Au Paia i Efeso e “Ia oofu outou i ofutau atoatoa mai le Atua, ina ia outou mafaia ona tetee atu i togafiti a le tiapolo” (Efeso 6:11; tagai Efeso 6:11–18), ma o lea lava apoapoaiga na tuuina mai i le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai MF&F 27:15–18). Na faamalamalama mai e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) o nisi o faauigaga faafaatusa o le ofutau o le Atua ma mea e tatau ona tatou sailia e puipuia ai pe afai e tatau ona tatou ofuina le ofutau atoa o le Atua: “Ua ia te i tatou vaega e fa o le tino lea na ta’ua pe na vaai i ai le Aposetolo o Paulo e sili ona afaina gofie i mana o le pouliuli. O sulugatiti, e faatusa i le mama, ola mama. O le loto e faatusa i a tatou amio. O o tatou vae, o a tatou sini po o faamoemoega i le olaga ma le mulimuli, o lo tatou ulu, o o tatou mafaufauga” (Feet Shod with the Preparation of the Gospel of Peace, Brigham Young University Speeches of the Year [Nov. 9, 1954], 2).

O le tautinoga a le Alii “O le mea lea, ia sii a’e i luga o outou loto ma olioli, ma fusi i o outou sulugatiti, ma ave i o outou luga lo’u ofutau atoa“ (MF&F 27:15) o loo mulimuli i Lana folafolaga e le gata o Ana auauna mai tisipenisiona ua mavae o le a i ai i le sauniga tele o le faamanatuga pe a ia toe foi mai i le lalolagi ae “o i latou uma ua tuuina mai e le Tama ia te au mai le lalolagi” (MF&F 27:14). Ua fautuaina mai ai i lenei mea se sootaga taua i le va o le ofuina o le ofutau o le Atua ma le saunia ma agavaa ia faitaulia faatasi ma i latou o le a faapotopoto faatasi ma le Faaola a o lei oo i Lona toe foi mai ma le mamalu i le lalolagi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28: Talaaga Faaopoopo Faasolopito

I le aso na faatulaga ai le Ekalesia, na poloaiina ai e le Alii ia tagata o Lana Ekalesia e “uai atu i upu uma [a Perofeta] ma poloaiga … ona o lana upu ia outou talia, e pei lava ua mai i lo’u lava gutu” (MF&F 21:4–5). Peitai, na umi se taimi faatoa malamalama tagata o le Ekalesia i le uiga o lenei aoaoga faavae. I le taumafanafana o le 1830, na tusi atu ai Oliva Kaotui i le Perofeta o Iosefa Samita e ta’u atu ia te ia ua ia lagona o loo i ai se mea sese i se tasi o poloaiga o loo i ai i le fuaitau lea ua tusifaamaumau e avea ma Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, ma na poloaiina ai e Oliva le Perofeta e sui le faaupuga.

Sa faamalamalama e Iosefa Samita: “Sa vave lava ona ou tusi atu ia te ia e tali atu ai, o lea sa ou fesili atu ai ia te ia po o le a le pule sa ia te ia ua poloaiina ai a’u e sui pe aveese, ia faaopoopo pe tuuitiitia mai, se faaaliga po o se poloaiga mai le Atua Silisili Ese. “O ni nai aso mulimuli ane, sa ou asiasi atu ai ia te ia ma le aiga o le Susuga a Uitimera, ae ou maua atu le aiga o loo ua faapeapea atu i le manatu o [Oliva] … ; ma sa le faapea sa aunoa ma galuega ma le faapalepale ina ia mafai ona ou manumalo i soo se tasi o i latou e soalaupule ma le faato’ato’a le mataupu. … Mulimuli ane,… sa ou manumalo i le aumaia o le aiga o Uitimera, ae faapea foi ma Oliva Kaotui ua latou toe faailoa mai ai lo latou sese” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 426).

I le amataga o Setema 1830, na tulai mai ai se isi luitau matuia i le faatulagaga a le Alii o faaaliga i Lana Ekalesia. O se taunuuga o le faateleina o sauaga i Haramoni, Penisilevania, sa masii atu Iosefa ma Ema Samita i le fale o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka. Ina ua la taunuu atu, sa aoaoina e Iosefa e faapea ua fai mai Hiram Page ua ia maua faaaliga e ala mai i se maa. Sa tele naua le fiafia ma le lagolago mo nei mea ua ta’ua o faaaliga i le au Uitimera ma Oliva Kaotui.

Na faasoa mai e Newel Knight, o le sa taunuu atu i Feiete e auai i le konafesi a le Ekalesia mea nei:

“Ina ua ou taunuu sa ou maua atu Uso Iosefa o matua atu lona mafaufau i le tala ia [Hiram] Page, o le sa mafai ona matua’ia ni lagona o le fetuatuana’i i le usoga lona tuuina atu o faaaliga e faatatau i le pulega o le Ekalesia ma isi mataupu, lea sa ia fai mai na ia maua e ala mai i se maa na ia umia. Sa tele sana taaiga pepa na tutumu i nei faaaliga, ma o le tele o le Ekalesa sa tata’ieseina ai. E oo lava ia Oliva Kaotui ma le aiga o Uitimera ua uai atu i ai, e ui ina sa feteenai ma le Feagaiga Fou ma faaaliga o nei aso e gata ai. O i na i ai se avanoa mo Satani e galue ai i le lafu itiiti, ma sa ia sailia e lea auala e faataunuu ai le mea na le mafai ona faia e sauaga. Sa matua fememea’i Iosefa ma sa ia tau le iloa pe faapefea ona taulima lenei mea fou [faalavelave faafuasei]. I lena po sa ou i ai i le potu lava e tasi sa i ai o ia ma o le tele o le po sa faaalu i le tatalo ma aioiga. Ina ua mavae se galuega tele i nei uso sa faatalitonuina i latou i lo latou sese, ma sa ta’uta’u mai lea lava mea e tasi, o le faaleaogaina o faaaliga aua e le ni mai le Atua, ae sa faailoa mai o Satani na taupulepule e faatoilalo lo latou talitonuga i le fuafuaga moni o le faaolataga. O le taunuuga o nei mea uma na fesili atu ai Iosefa i le Alii a o lei amataina le konafesi ma sa maua mai ai le faaaliga [o loo tusia i le Mataupu Faavae 28], lea na faamanino mai ai e le Atua Lona mafaufau ma le finagalo e faatatau i le mauaina o faaaliga.

“Ina ua potopoto le konafesi, o le mea muamua na faia o le mafaufau lea i le mataupu i le maa a [Hiram Page], ma ina ua uma se suesuega maioio ma se talanoaga, sa faaleaogaina ai e Uso Page ma tagata uma o le Ekalesia sa aofia ai le maa, ma faaaliga e fesootai i ai, ma ua tele ai le fiafia ma le lotomalie. …

“I le taimi lea sa tele le mana o le Atua sa faaalia ia i matou ma sa matagofie le molimauina o le poto sa faaalia e Iosefa i lea taimi, aua e moni lava na tuuina e le Atua ia te ia le poto sili ma le mana, ma e foliga mai ia te au, e oo lava i le taimi nei, e leai se isi na vaai ia te ia o faatautaia le amiotonu i lalo o nei tulaga matautia le faigata, e mafai ona masalosalo na faatasi le Alii ma ia, a o ia galue—e le o se poto o se tagata, ae o le poto o le Atua”(“Newel Knight’s Journal,” in Scraps of Biography [1883], 10:64–65).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28

Ua aoaoina e Oliva Kaotui e na o le Peresitene lava o le Ekalesia e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:1–7. E mulimuli faaaliga i laina tatau o le pule

I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, na tuuina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita ia Oliva Kaotui, na aumaia ai le faatulagaga tatau o faaaliga i le Ekalesia. E ui ina sa faauuina Oliva o le toeaina lona lua o le Ekalesia, o lana matafaioi e le o le mauaina o faaaliga pe tusia poloaiga mo le Ekalesia, na te le poloaiina foi Iosefa Samita, o le sa tu i le ao o le Ekalesia. Ae, o Oliva e tatau ona mulimuli i le mamanu o loo maua i le faataitaiga a Arona, “e alaga atu ma le faamaoni poloaiga ma faaaliga” (MF&F 28:3) ia na tuuina atu i le perofeta a le Alii. E faapei o Mose, o Iosefa Samita o le perofeta o le sa tuuina atu i ai ki o le malo i ona aso. Ae ui o lea, na folafola atu ia Oliva o le a taitaia o ia e le Fesoasoani ma o le a faamanuiaina o ia i le mana ma le pule a o ia aoao atu mea e faaali atu i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
Atatosi o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o loo faamaeaina le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Sa faatusa e le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ia Mose ma Arona (tagai MF&F 28:2–3).

Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea: “Sa o se mea e matua tatau ai ona maua e Oliva Kaotui lenei apoapoaiga, aua sa agaigai atu o ia e faasagatau i le Perofeta e tusa ai ma le mataupu tau i faaaliga. E tele naua mea lelei ua tulai mai i lea mea le lelei, aua ua aoaoina le au paia e i ai le faatulagaga tatau i le Ekalesia ma na o le toatasi lava e tofia e maua poloaiga ma faaaliga mo lo latou taitaiga, ma o ia lea e tofia e le Atua” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:135).

I le ta’ua ai o lenei faatulagaga tatau o faaaliga, na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea: “E feteenai ma le faatulagaga a le Atua mo soo se tagata o le Ekalesia, po o soo se isi lava, e mauaina ni faatonuga mo e o loo i ai le pule, e sili atu i lo latou; o le mea lea o le a e iloa ai le le talafeagai o le usitai atu ia i latou; ae afai o se tasi ua i ai se faaaliga vaaia po o se asiasiga mai se avefeau mai le lagi, e mo lona lava ia lelei ma ona faatonuga; aua o mataupu faavae, o malo, ma aoaoga faavae o le Ekalesia o loo i ai i ki o le malo” (Teachings: Joseph Smith, 197–98). I se taimi mulimuli ane na ia tautino mai ai, “O Peresitene [Sili] po o le Au Peresitene e vaaia le Ekalesia; ma o faaaliga o le mafaufau ma le finagalo o le Atua i le Ekalesia, e ala mai i le Au Peresitene. O le faatulagaga lea o le lagi, ma le mana ma le aia tatau o (le Perisitua Mekisateko). O le aia tatau foi a soo se taitai i lenei Ekalesia ia maua faaaliga, e tusa ai ma lona valaauga patino ma lona tiute i le Ekalesia” (Aoaoga: Iosefa Samita, 197)

Sa otooto mai e Peresitene Dallin H. Oaks le ala o loo faaauau ai pea i aso nei lea faatulagaga o faaaliga i le Ekalesia: “O le fale o lo tatou Tama Faalelagi o se fale o le tulaga maoopoopo, lea ua poloaiina ai ana auauna e ‘taitasi ma galue i le tofi ua [tofia i ai i latou]’ (MF&F 107:99). E faatatau lenei mataupu faavae i faaaliga. “E na o le peresitene o le Ekalesia na te mauaina faaaliga e taiala ai le Ekalesia atoa. E na o le peresitene o le siteki na te mauaina faaaliga mo taiala faapitoa o le siteki. O le tagata na te mauaina faaaliga mo le uarota o le epikopo. Mo se aiga, o le taitaiga faaleperisitua o le aiga. E maua e taitai ia faaaliga mo la latou lava matafaioi o ni tausimea. E mafai e tagata taitoatasi ona maua faaaliga e taialaina ai o latou lava olaga” Ae a manatu se tagata na te maua faaaliga mo se isi tagata i fafo atu o lona lava tiutetauave—e pei o se tagata o le Ekalesia e fai mai ua maua faaaliga e taiala ai le Ekalesia atoa po o se tagata e fai mai ua ia maua se faaalia e taiala ai se isi tagata na te le o pulefaamalumalu ai e tusa ai ma le faatulagaina tatau o le Ekalesia—e mafai ona e mautinoa o lena faaalliga e le mai le Atua” (“Revelation” [Brigham Young University devotional, Sept. 29, 1981], 7, speeches.byu.edu).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:8–10, 14–16. Ua valaauina Oliva Kaotui i se misiona ia sa Lamana

Sa valaauina Oliva Kaotui e taitaia se misiona i le au sa Lamana (tagai MF&F 28:8–10, 14–16; tagai foi MF&F 30:5–6; 32:1–3). O le faaupuga sa Lamanā e faatatau i se vaega o tagata i le Tusi a Mamona, o le toatele o i latou na tupuga mai ia Lamana, o le atalii matua o Liae. O le faaaogaina e le Alii o le faaupuga sa Lamanā i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:9 ua faailoa mai ai o nisi e tupuga mai ia Liae sa faatasi ai ma tagata Initia Amerika, i le taimi lea, sa nonofo ai i le mea sa ta’ua o le tuaoi i sisifo o le Iunaite Setete. Ia Me 1830, na pasiaina ai e le Konakelesi a le Iunaite Setete le Pili e Faatulai ai Tagata Initia [Indian Removal Bill], lea na manaomia ai le siitia atu o tagata Initia e nofoia le Teritori Initia i sisifo o le setete o Misuri. O lea la, na malaga ai Oliva Kaotui ma ana soa i Misuri i sisifo, “i tuaoi latalata i sa Lamanā” (MF&F 28:9), e aoao atu le talalelei i tagata Initia Amerika.

E le o tautino mai e le Tusi a Mamona e faapea o tagata Initia Amerika e tupuga uma mai i le aiga o Liae. Na saunoa Peresitene Anthony W. Ivins (1852—1934) o le Au Peresitene Sili: “E tatau ona tatou faaeteete i faaiuga tatou te faia. O le Tusi a Mamona o loo aoao mai ai le talafaasolopito o tagata ma’oti e toatolu … o e na o mai i lenei konetineta mai le lalolagi tuai. E le o ta’u mai ai faapea, sa leai se tasi iinei na muamua mai ia i latou. E le o ta’u mai ai faapea e lei o mai ni tagata mulimuli ane. Ma o lea, afai na i ai ni mea fou na maua o loo ta’u mai ai le eseesega i le amataga o ni tagata lanu, e faigofie lava ona mafai ona tusia se tala, ma alagatatau ai, aua ua tatou talitonu na i ai isi tagata na o mai i lenei konetineta” (i le Conference Report, Apr. 1929, 15).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:9. “O le faatu ai le aai o Siona … i tuaoi e latalata i sa Lamana”

Ina ua uma ona lolomi ma faasalalau le Tusi a Mamona, sa amata ona masani le Au Paia i valoaga e uiga i le Siona o aso e gata ai—le Ierusalema fou o le a faatuina i le konetineta o Amerika (tagai 3 Nifae 20:22; 21:22–23; Eteru 13:4–8). Sa na o se mea masani le fesili o le Au Paia e uiga i le mea o le a tu ai. I le taumafanafana o le 1830, sa sailia ai e Hiram Page ia iloa le mea e faatu ai le aai o Siona i aso e gata ai e ala i se maa na ia talitonu na te mafai ai ona maua faaaliga. Peitai, sa iu ina faatalitonuina o ia na faaseseina o ia e Satani, ma sa ia toefaaleaogaina ana “faaaliga” na ia fai mai e moni. Faatasi ai ma le valaauga o Oliva Kaotui e folafola le talalelei ia sa Lamana, sa ta’u atu ai e le Alii le mea o le a faatu ai le aai o Siona “o le a i ai i tuaoi latalata i sa Lamana” (MF&F 28:9). I ni masina mulimuli ane, na faailoa mai ai le nofoaga mo Siona o Misuri (tagai i faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:1–3 i le tusi lesona lenei).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:11–14. “Ua faasese o ia e Satani”

O se faaletonu i le feeseeseaiga na amatalia e Hiram Page o lona manatu lea faapea o le a faatagaina e le Alii o ia e maua faaaliga ia e leai sana aia tatau e maua ai. O lea manatu le faavaea na atili ai ona faatagaina o ia e faaseseina ma tosinaina e Satani. O mau foi a le aiga o Uitimera ma isi i le itu o Feiete, Niu Ioka, e aofia ai ma Oliva Kaotui o e na talitonu i mau a Hiram Page na faapena foi ona faaseseina. E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 28, na tofia Oliva e faasa’o ia Hiram Page ma aoao atu ia te ia mataupu faavae moni. Na tusifaamaumauina e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea i le konafesi ia Setema 1830, “na faaleaogaina ai e Uso Page faapea foi le ekalesia atoa sa aofia ai, le maa na ta’ua, ma mea uma e fesootai i ai” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 452).

Na molimau mai Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e faapea o le Peresitene o le Ekalesia ua na o le pau lea o le tagata e mafai ona maua faaaliga mo le Ekalesia atoa, ma sa ia faamalamalama mai le ala e maua ai i lenei mea le faatulagaina tatau ma le puipuiga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai:

“Ua tautino mai nisi [ua ia i latou] meaalofa faaleagaga po o le pule maualuga atu i fafo atu o le pule o le perisitua ua faatulagaina a le Ekalesia. Ua latou fai mai latou te talitonu i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei, ma talia le Peresitene o le Ekalesia o le taitai faatulafonoina ua i ai, ae ua tautino mai ua ia i latou se faatulagaga tatau e maualuga atu lea e le o i ai i le Peresitene. O lenei mea e masani ona faia e ta’uamiotonu ai se gaoioiga e le o tusa ai ma aoaoga faavae o le Ekalesia. Ae peitai, e le mafai ona i ai se faatulagaga tatau maualuga atu, aua o le Peresitene o le Ekalesia e umia ma faaaogaina uma ki o le malo o le Atua i le lalolagi. Na fetalai mai le Alii e uiga i le Peresitene o le Ekalesia ‘e leai se isi e ese mai e tofia [e maua poloaiga ma faaaliga] vagana ai ua ala mai ia te ia’ [MF&F 43:4]. …

“… O faaaliga faifaipea ma le taitaiga mo le Ekalesia e oo mai e ala i le Peresitene o le Ekalesia, ma o le a ia le taitaieseina lava le Au Paia” (“O le leo o le Perofeta” Liahona, Me 1996, 6–7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 28:11. “O mea na ua ia tusia mai lena maa, ua lē mai ia te aʼu”

I Niu Ioka i matusisifo i le taimi o le popofou o le 1800, e toatele tagata sa talitonu e mafai e tagata taitoatasi ona maua le malamalama faamaneta e ala i se mea faigaluega e pei o se maa po o se tootoo maga. Na faapea mai Ailama Page e faaali mai upu i luga o le maa sa ia te ia. Fai mai a ia a uma ona ia faalauina upu ma kopi i se pepa, ona mou ese lea o upu mai le maa ae alia’e mai isi upu (tagai The Joseph Smith Papers, Documents: Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 184). Sa teena e le Alii faaaliga sese a Ailama Page.

E faaopoopo atu i le faaaogaina o le Urima ma le Tumema, atonu sa faaaoga e Iosefa se maa vaai sa ia maua i lona talavou e faaliliu ai se vaega o le Tusi a Mamona. E tele faamatalaga o loo i ai e uiga i le auala na faaaogaina ai e le Perofeta le Urima ma le Tumema e faaliliu ai le Tusi a Mamona ma e uiga i isi mea o le faagasologa o le faaliliuga, ae na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Tatou te le iloa lava ia faamatalaga” (“By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39). O se tasi o eseesega taua tele i le va o Iosefa Samita ma Hiram Page ona na valaauina e le Atua ia Iosefa Samita e faatino le galuega o le faaliliuga, ma ia maua faaaliga mo le Ekalesia (tagai i le MF&F 21:1-6. E ese mai la, na manino ona ta’u mai e le Alii e faapea, sa faasese e Satani ia Ailama Page ma i latou na talitonu i upu sa ia faalauina (tagai i le MF&F 28:11.

Sa lapataia i tatou e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili, ia aloese mai gaoioiga e ono valaaulia ai le faatosinaga a Satani i o tatou olaga:

“O Satani e le o se mataupu faagaeetia. Ou te manatu ia te ia, o le tau faasese mua.

“E le o se mea lelei le tosina atu ia Satani ma ana mea lilo. E leai se mea lelei e maua i le faalatalata atu i le leaga. E faatusa i le taalo i le afi, e faigofie lava ona mu ai. Pau lava le ala saogalemu, o le taumamao ese lea mai ia te ia ma soo sana gaoioiga leaga po o ana faiga faatiapolo. O aafiaga faataumaoi o le tapuai i le tiapolo, faataulaitu, temoni, faalauatau, vaafaatau, faitogafiti eleelea, ma isi ituaiga uma o faiga faatemoni, e tatau ona aloese mai ai i taimi uma” (“O Malosiaga O Le A Laveaiina Ai i Tatou,” Liahona, Ian. 2007, 5).