Inisitituti
Mataupu 24: Mataupu Faavae ma Feagaiga 64–65


Mataupu 24

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64–65

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 27 Aokuso, 1831, sa toe taliu mai ai i Ohaio le Perofeta o Iosefa Samita ma se aofaiga o toeaina mai la latou malaga i Siona, po o Initipene, Misuri. I le taimi o le malaga i ma mai Misuri, sa iai nisi o toeaina sa feeseeseai o le tasi ma le isi, ae o le toatele lava na toe faalelei o latou lagona fefinauai. I le aso 11 o Setema, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64. I le faaaliga lea na poloai ai e le Alii ia tagata o le Ekalesia e fefaamagaloai le tasi ma le isi ma aoao atu i latou e uiga i osigataulaga o loo Ia moomia mai le Au Paia i aso e gata ai.

I a Setema 1831, na siitia atu ai Iosefa Samita ma lona aiga mai Katelani, Ohaio, i Hairama, Ohaio, pe tusa ma le 30 maila i sautesasae o Katelani. I le aso 30 o Oketopa, 1831, na ia maua ai le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65. I le faaaliga lenei, na aoao mai ai le Alii e faapea, o le a alu atu le talalelei i atunuu uma i le sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, ma e tatau i le Au Paia ona tatalo mo le tuputupu ae o le malo o le Atua.

1 Setema, 1831Sa toe foi Ezra Booth ma Isaako Morley i Ohaio mai la la’ua misiona i Misuri.

Setema–Tesema 1831Na tusia e Ezra Booth se faasologa tusi na faitioina ai Iosefa Samita ma le Ekalesia ma sa faasalalauina i le nusipepa o le Ohio Star .

11 Setema, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64.

12 Setema, 1831Na siitia atu Iosefa ma Ema Samita i Hairama, Ohaio.

30 Oketopa, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

O Ezra Booth sa faifeau Metotisi a o lei auai mai i le Ekalesia i le 1831. Ina ua poloaiina e le Alii ia taitai o le Ekalesia ma isi e o i Misuri i le taumafanafana o le 1831, o Ezra Booth ma Isaako Morley, lana soa faifeautalai, o nisi o na toeaina sa valaauina e le Alii e savavali i Misuri ma “talai atu le afioga i le ala” (MF&F 52:23). Sa mafaufau Ezra e lei fetaui lenei mea ina ua ia faalogo o la sa malaga ia le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Misuri i vaa ma taavale solofanua. Ina ua taunuu atu i Misuri, e toatele ia toeaina, e aofia ai ma Ezra Booth sa le fiafia i foliga mai o le laueleele ma faatasi ai ma le toaitiiti o tagata liliu mai i le laina tuaoi o Initipene. Sa manatu foi Ezra faapea o Iosefa Samita sa lei amio e pei o se perofeta aua sa ia te ia se “agaga e mama e le faamamalu, o se mafaufau e itagofie, ma se amio masani e lolo atu i ulaga ma tausuaga” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 60, note 332). E ese mai le faaaliga na tuuina atu i toeaina (tagai MF&F 60:8), sa vave ona toe foi Ezra Booth ma Isaako Morley i Ohaio i se vaa ma le taavale solofanua nai lo le talai o le talalelei i luga o le ala.

Ina ua taunuu i Ohaio, sa taulamua Ezra Booth i le tetee atu i le Perofeta o Iosefa Samita ma le Ekalesia. Sa faia e taitai o le Ekalesia se faaiuga e faasaga ia Ezra Booth i le aso 6 Setema 1831, ma faaleaogaina le pule e talai atu ai le talalelei. E lei leva, ae amata ona tusia e Ezra se soloaiga tusi e faitioina ai le Perofeta ma le Ekalesia ia na lolomi i le nusipepa o le Ohio Star . O le taimi foi lena, i le tali atu i le poloaiga a le Alii, e toatele le usoga i Ohaio na sauniuni e sii atu i Misuri. I le aso 11 Setema, 1831, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64. O le aso na sosoo ai na sii atu ai le Perofeta ma lona aiga mai Katelani i Hairama, Ohaio.

Ata
Faafanua 5: O Niu Ioka, Penisilevania, ma le Eria o Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:1–19

Ua faamautinoa mai e le Alii ia i tatou Lona naunau e faamagalo i tatou ma ua poloaiina i tatou e faamagalo e le tasi le isi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:1–7. “O A’u o le Alii, Ou te faamagaloina agasala a i latou o e ta’uta’u mai a latou agasala i o’u luma ma ole mai mo se faamagaloga”

O nisi o le usoga o e sa malaga i Misuri ma toe foi mai sa tausalaina i le vailiili masei ma le tauaimisa. Na tuuina atu e le Alii le agaalofa tele ma le alofa mutimutivale e ala i le faamagaloina o i latou ai a latou agasala. O le Perofeta o Iosefa Samita o se tasi sa agasala ma ua faamagaloina. Peitai, sa faamanino mai e le Alii o i latou o e sa faitio i le Perofeta sa faia e “aunoa ma se pogai” (MF&F 64:6). Na faaupu mai e le Alii e faapea Na te faamagaloina agasala a “i latou o e ta’uta’u mai a latou agasala i [Ona] luma ma ole mai mo se faamagaloga” (MF&F 64:7).

Sa faamalamalama mai e Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le ta’uta’u atu e manaomia ina ia maua ai le faamagaloga: “E te manaomia lava i taimi uma ona ta’uta’u atu au agasala i le Alii. Afai o ni agasala mamafa, pei o le faitaaga, e tatau ona ta’u i le epikopo po o le peresitene o le siteki. Ae ia e malamalama o le ta’u atu o le agasala e le o le salamo lena. O se laasaga taua peitai ua le lava na o lena. O le ta’uta’u atu o se vaega e ala i le ta’uina atu o mea sese laiti, o le a le fesoasoani ia te oe e faaleleia ai solitulafono matuia e lei faailoaina atu. E taua i le faamagaloga o se naunautaiga lea e faailoa uma atu i le Alii, ma i tulaga e tatau ai, o Lana faamasino faaleperisitua mea uma na e faia. Manatua, ‘O le ufiufi lona solitulafono, e le manuia o ia; a o le ua faaali ma lafoaiina, e alofagia o ia’ [Faataoto 28:13]” (“Sailiga o le Faamagaloga,” Liahona, Iulai 1995, 76).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:7 O le a le uiga o le agasala i le oti?

Sa folafola mai le Alii o le a Ia “faamagaloina agasala a i latou o e e ta’uta’u mai a latou agasala i [Ona] luma ma ole mai mo se faamagaloga, o e e lei agasala i le oti” (MF&F 64:7; ua faaopoopo le faatusilima). Sa faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O i latou o e fulitua i le malamalama ma le upumoni o le talalelei; o e foai atu i latou lava ia Satani; o e ua ulu atu i lona faamoemoega, lagolago ma tausisia; ma e ua avea ma ana fanau—o lea ala ua agasala ai i le oti. Mo i latou ua le o le salamo, faamagaloga, leai se faamoemoe po o le a lava le faaolataga o soo se ituaiga. O le avea ai ma fanau a Satani, oi latou o atalii o le malaia” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 737; tagai foi Mataiow 12:31–32; Eperu 10:26–27; 1 Ioane 5:16–17; Alema 5:41–42).

E taua le matau faapea o atalii o le malaia e ese mai i tagata o le Ekalesia o e sa i ai ni molimau malolosi o le upumoni ae mulimuli ane ua pauu ese, mai le avea ma tagata malolosi ma mulimuli i mataupu faavae o le talalelei. O atalii o le malaia e faia le agasala e le mafaamagaloina o le faafitia o le Agaga Paia. Talu ai ua latou matuai fulitua lava i le Atua ma ua mumusu e togiolaina e ala i le taulaga a Iesu Keriso, “e pei e lei faia se togiola mo ia” (Mosaea 16:5). Talu ai o atalii o le malaia e le mafai ona togiolaina mai le oti faaleagaga, po o le oti faalua, o la latou agasala o se agasala “i le oti” (MF&F 64:7).

Ata
atatosi o Iesu ma Ona soo i se tafamauga

Sa aoaiina e le Alii Ona soo i Ierusalema ona sa latou “le faamagalo i isi i o latou loto” (MF&F 64:8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:8–1. “E tatau ona outou faamagalo i le tasi”

O taitai ma toeaina o le Ekalesia o e sa mauaina le faamagaloga a le Alii sa faatonuina e tuuina atu le faamagaloga a le tagata lava ia i isi. Sa faamalamalama mai e le Alii i le taimi o Lana galuega i le olaga nei, o Ona soo “sa saili ni mea e faasaga i le tasi ma le faamgalo i le isi i o latou loto” (MF&F 64:8). O se faailoga vaaia o le faamagalo atu ua le lava lea; e manaomia e le Alii “loto o le fanauga a tagata” (MF&F 64:22). Na faamalamalama mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e taua ai le tuuina atu o le faamagaloga mo lo tatou tuputupu ae faaleagaga:

“O le tuuina atu o le faamagaloga o se muai tuutuuga o le mauaina o le faamagaloga.

“Mo lo tatou lava lelei, e moomia lo tatou lotototoa mama e faamagalo atu ma ole atu foi mo le faamagaloga. E leai se taimi e sili atu ai ona tamalii le agaga ma sili atu ona lototoa nai lo le taimi tatou te faamagalo atu ai. E aofia ai lo tatou faamagaloina o i tatou lava.

“Ua tofu i ai i tatou taitoatasi i lalo o se matafaioi ua tautalagia faalelagi ia aapa atu ma le lotofaamagalo ma le alofa mutimutivale ma faamagalo e le tasi le isi. O loo manaomia tele lenei uiga faaKeriso i o tatou aiga, i a tatou faaipoipoga, i a tatou uarota ma siteki, i o tatou pitonuu, ma i o tatou malo.

“O le a tatou maua le olioli o le faamagaloga i o tatou lava olaga pe a tatou naunau e tuu atu saoloto lena olioli i isi. O le auauna atu i laugutu ua le lava lena. E manaomia ona tatou faasaolotoina o tatou loto ma mafaufau mai lagona ma mafaufauga o le lotomatau’a ma tuu atu i le malamalama ma le alofa o Keriso e ulufale i ai. O le taunuuga, o le a faatumulia e le Agaga o le Alii o tatou agaga i le olioli e o mai faatasi ma le filemu faalelagi o le lotofuatiaifo (tagai Mosaea 4:2–3)” (“Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 101).

Ata
atatosi o le Perofeta o Iosefa Samita o loo tutu ma ni alii se toalua

Na faamagalo fua atu e le Perofeta o Iosefa Samita i latou sa sese ia te ia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:15–16. O Ezra Booth ma Isaako Morley

O Ezra Booth ma Isaako Morley sa tofia e le Alii e malaga i Misuri ma toe foi mai o se soa faifeautalai. Sa tatau ona la savavali, ma “talai atu le afioga i le ala” (MF&F 52:23; tagai foi MF&F 42:6–8). Sa la faia lea mea ma le musua i la la’ua malaga i Misuri, peitai sa la aloese mai le faia i le la malaga toe foi i Ohaio. Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:15–16 ua tatou aoao ai sa lei maua e Ezra Booth ma Isaako Morley ia faamanuiga o le Agaga ona “la te lei tausia le tulafono, po o le poloaiga” ma “sa laua sailia le leaga i o laua loto.”

E foliga mai sa vave ona salamo ia Isaako Morley aua sa tautino mai e le Alii ua faamagaloina o ia (tagai MF&F 64:16). Na iu ina usitai Isaako i le poloaiga a le Alii e faatau atu lana faatoaga (tagai MF&F 63:38–39; 64:20), ona sii atu lea o ia ma lona aiga i Misuri, i le mea na avea ai o ia ma fesoasoani ia Epikopo Eteuati Paterika. Peitai, o Ezra Booth, e lei salamo ae na faaauau pea ona ia faatagaina lona masalosalo ma ona manatu faitio e toso ifo ai o ia i lalo i se ala i le faatuiese atoa.

Ata
kopi o le Ohio Star i se komepiuta

Na lafoai e Ezra Booth ona talitonuga ma lolomi faasalalau se soloaiga o tusi i le nusipepa o le Ohio Star ia na faitioina ai le Perofeta o Iosefa Samita ma le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:20–43

Ua tuuina mai e le Alii tulaga manaomia mo le faavaeina o Siona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:21–22. “Ia i ai pea se taofiga malosi i le laueleele o Katelani, mo le … lima tausaga”

E ui o nisi o le Au Paia sa poloaiina e o i Misuri, o isi, e pei o Feterika G. Williams, sa tatau ona nonofo ai pea i Katelani, Ohaio. Sa folafola atu e le Alii o Katelani o le “a i ai se taofiga malosi” o le Ekalesia mo le toe lima ni tausaga (MF&F 64:21). Sa faataunuuina lava lea folafolaga, ma i lena taimi sa fauina ai le Malumalu o Katelani ma sa faapaiaina, sa toefuataimai ki o le perisitua e avefeau faalelagi i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oiva Kaotui, ma sa tuuina mai i le Au Paia se liligi tele mai o faamanuiaga faaleagaga. Peitai, i le 1837, na tulai mai faafitauli i tagata o le Ekalesia i Katelani, ma e toatele sa liliuese. Na tuua e Iosefa Samita ia Katelani ia Ianuari 1838 ae alu atu i Misuri. O le toatele o le Au Paia faamaoni sa nonofo ai i Katelani na tuua ia Iulai 1838.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:23–25. “Galulue manu o ta’ua o le aso”

Sa faaaoga e le Alii le upu aso e faasino ai i le vaitau o taimi ina ua maua mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64 i le Afio Mai Faalua (tagai MF&F 64:23). Mai le silafaga a le Alii, o le aso e faasino i “lenei olaga,” o le taimi ua tatau ai ona “fai [a tatou] galuega” ma saunia ai e feiloai ma le Atua” (Alema 34:32; tagai foi Alema 34:31, 33–35). I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:24, o le upu taeao e faasino i le taimi o le faatafunaga o e amioleaga ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili i le taua o le auauna atu i le Alii “i le aso”:

“Ua faamanino mai e tusitusiga paia le tulaga matautia o le tolopo. Tatou te ono iloaina ua leai so tatou taimi. O le Atua o le ua tuuina mai ia i tatou aso taitasi o se ‘oa, o le a moomia mai se tala tausi. O le a tatou fetagisi, ma o le a tutulu foi o Ia, afai sa tatou faamoemoe e salamo ma auauna atu ia te Ia a taeao lea e lei oo mai lava, pe sa moemiti i aso ananafi lea ua pasia le avanoa e galue ai. O le aso nei o se meaalofa faapelepele a le Atua. O le mafaufauga ‘O le a iai se aso ou te” e mafai ona avea o se gaoi o avanoa o taimi ma faamanuiaga o le faavavau. …

“E faigata ona iloa pe o anafea na lava ai mea sa tatou faia mo le Togiola e suia ai o tatou natura ma faaagavaaina ai i tatou mo le ola e faavavau. Ma e tatou te le iloa foi pe fia ni aso o le a tatou maua e tuu atu ai le auaunaga e tatau ai mo lena suiga tele o le a oo mai. Ae peItai ua tatou iloa o le a lava aso tatou te maua pe ana fai tatou te le faamaumauina. …

“Mo i latou ua faalotovaivaia e o latou tulaga, ma o lea ua faaosoosoina ai i latou ia lagona ua latou le mafaia ona auauna atu i le Alii i le aso nei, ou te tuu atu ia te outou ni folafolaga se lua. Po o le a le faigata e foliga mai ai i le aso, o le a sili atu i le aso e sosoo ai pe afai e te filifili e auauna atu i le Alii i le aso nei ma lou loto atoa. …

“O le isi folafolaga ou te tuu atu ia te outou o le o lou filifili e auauna atu ia te Ia i le aso, o le a e lagonaina ai Lona alofa ma e tuputupu ae e sili atu lou alofa mo Ia” (“O Le Aso Nei,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 89–91).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:23–24. “O ia o lē ua totogi le sefuluai o le a lē mu i lona afio mai”

Ata
aputi saito i se fanua

O le a susunuina e amioleaga e pei o aputi o saito i le aso gataaga pe afai latou te le usiusitai i poloaiga a le Alii (tagai MF&F 64:23--24).

O faatonuga na tuu atu ia Newel K. Whitney, Sini Gilbert, Isaako Morley, Feterika G. Williams, ma isi i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64 e aofia ai faamatalaga e faatatau i a latou meatotino patino ma a latou galuega e fesoasoani ai i le fauina o le malo o le Atua. O le upu sefuluai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:23 e faasino i saofaga a Au Paia uma i le Ekalesia, aemaise i lalo o le tulafono o le faapaiaga, ae le o se pasene o tupe maua. Sa folafola mai e le Alii e faapea o i latou o e usiusitai i tulafono o le taulaga ma le faapaiaga o le a le afaina i le susunuina lea o le a faaumatia ai i latou e le salamo i le aso gataaga. O lo tatou malamalama i le taimi nei i le tulafono o le sefuluai sa faamanino atili mai i le 1838, ina ua tuuina mai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119.

Mo nisi faamatalaga e uiga i le sefuluai, tagai i faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:1–4 i le tusi lesona lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:26–30. Sini Gilbert ma Newel K. Whitney

O Sini Gilbert ma Newel K.Whitney o se paaga faapisinisi na tofia e auauna atu “i le feau a le Alii” o ni “sui” faipisinisi” (MF&F 64:29). O o la faleoloa faapisinisi i Initipene, Misuri, ma i Katelani, Ohaio, o le a iu ina faagaoioia o ni faleteuoloa a le Alii, e faagaoioi i lalo o mataupu faavae o le tulafono o le faapaiaga (tagai MF&F 78:3). Sa lapataia e le Alii ia Sini ma Newel e aua nei nofoaitalafu i o la’ua fili (tagai MF&F 64:27).

Na faamanatu mai e Peresitene Thomas S. Monson ia i latou uma o e o i le feau a le Alii ia agavaa: “O la tatou matafaioi o le galuega ia avea ma faataitaiga e fetaui lelei. O loo faamalosia i tatou e le upumoni e faapea o le malosiaga silisili lava i le lalolagi i aso nei o le mana o le Atua pe a galue e ala mai i le tagata. Afai ua tatou i ai i le feau a le Alii, … ua ia te i tatou le aia tatau mo le fesoasoani a le Alii.” Aua lava nei galo lena upumoni. Ioe, o lena fesoasoani paia, e faalagolago i lo tatou agavaa. E tatau ona tofu fesili: Pe o mama o’u lima? Pe o mama a’ia’i lo’u loto? Pe o au o se auauna agavaa a le Alii?” (“O Faataitaiga o le Amiotonu” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 65).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:31–33 “O mea iti foi e tutupu mai ai mea tetele”

Atonu na lofituina le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i luitau sa latou feagai e taulima ai manaoga o se Ekalesia ua faatupulaia i Ohaio ma fausia Siona i Misuri. O nisi tagata o le au paia, pei o Ezra Booth, sa popole aua sa lei vave ona tupu le faavaega o Siona e pei ona sa latou faamoemoeina. Peitai sa folafola mai e le Alii o mea uma lava sa Ia tautino maia muamua o le a iu lava ina faataunuuina (tagai MF&F 64:31). Sa fautuaina e le Alii le Au Paia ua vaivai e ala i le fesoasoani ia i latou e vaai ua latou “faataatiaina le faavae o se galuega tele” (MF&F 64:33). O le silafaga paia sa foliga na fesoasoani i le Au Paia e agai ai i luma ma le talitonuga ma le malosi ua faafouina.

E le o se mea e le masani ai le lotovaivai i tomai faaletagata po o avanoa e fesoasoani ai e fausia le malo o le Atua. Na matauina e Elder Bruce D. Porter (1952–2016) o le Fitugafulu:

“E le tau valaauina i tatou e auauna mamao atu mai o tatou fale, pe tau umia foi se tulaga lauiloa i le Ekalesia po o le lalolagi e fausia ai le malo o le Alii. Tatou te fauina i o tatou lava loto a o tatou atiina ae le Agaga o le Atua i o tatou olaga. Tatou te fauina i totonu o o tatou aiga e ala i le totoina o le faatuatua i a tatou fanau. Tatou te fauina foi e ala i faalapotopotoga a le Ekalesia a o tatou faalauteleina o tatou valaauga ma faasoa atu le talalelei i tuaoi ma uo.

“A o galulue a tatou faifeautalai i misiona ma saunia mo le seleselega, o isi e galulue i misiona i mea e nonofo ai e faamalolosia le malo i le uarota ma le pitonuu o loo nonofo ai. Mai ona uluai taimi, sa fausia le Ekalesia a le Alii e tagata le taualoa o e sa faalauteleina o latou valaauga i le lotomaualalo ma le tuuto. E le afaina pe o le a le tofi e tofia i tatou e galulue ai, na ona tatou galulue lava ‘i le maelega atoatoa’ (MF&F 107:99). I upu o se faaaliga i ona po nei: ‘Aua le faavaivai i le faia o mea lelei, ona o lo o oulua faataatiaina le faavae o se galuega tele. Ma o mea iti e tutupu mai ai mea tetele’ (MF&F 64:33)” (“Fausiaina o le Malo,” Ensign, Iulai 2001, 80–81).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:34–36. “E manaomia e le Alii le loto ma le mafaufau malie”

E manaomia e le Alii Lona nuu ina ia usiusitai ma le loto malie i Lana tulafono ina ia maua ai se tofi i le laueleele o Siona i lenei lalolagi po o le isi (tagai MF&F 38:17–20; 58:44; 63:20, 49; 64:34; 88:17–20). O i latou ua faapotopoto i le talalelei ma tuuina atu i ai se tofi i le laueleele o Siona i lenei olaga ae mulimuli ane solia le feagaiga sa latou osia ma le Atua ma ua “fouvale” o le a “auina ese i fafo” mai pe “vavae ese” mai le laueleele o lo latou tofi (MF&F 64:35–36; tagai foi Teuteronome 28:63–64). Sa faamanatu atu e le Alii i le Au Paia e faapea oi latou e auauna atu i le Atua ma “le loto ma le mafaufau malie” o le a olioli i faamanuiaga o Siona i aso e gata ai (MF&F 64:34).

Sa faamalamalama mai e Elder Donald L. Hallstrom o le Au Peresitene o Fitugafulu le taua o le auauna atu i le Atua ma “le loto ma se mafaufau malie’:

“Afai tatou te alolofa i le Alii ma o tatou loto atoa, ua tatou malilie e avatu ia te Ia mea uma ua tatou maua. Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) e faapea, ‘O le gauai atu o le finagalo o se tasi, o le mea moni e na o le pau lea o le mea e tulaga ese le patino e tatau ona tatou tuu i luga o le fata faitaulaga a le Atua. … O isi mau mea tatou te avatu i le Atua … o mea moni lava na Ia tuuina mai ia te i tatou, ma sa Ia faaune mai ia i tatou. Ae a amata ona tatou gauai atu i tatou lava e ala i le tuu atu o o tatou loto ia gotouga i le finagalo o le Atua, ona tatou tuuina atu moni lava lea o se mea ia te Ia’ [‘Sharing Insights from My Life,’ in Brigham Young University 1998–99 Speeches (1999), 4]. …

“O le i ai ‘o se mafaufau malie’ [MF&F 64:34] e aumai ai se uiga o le tuuina atu o la tatou taumafaiga sili ma mafaufauga aupito lelei ma le sailia o le poto o le Atua. E ta’u mai ai o la tatou suesuega aupito tuuto i le olaga e tatau o mea e faavavau le natura. O lona uiga e tatau ona i ai se faia e matuai mausali i le va o le faalogo i le afioga a le Atua ma le usitai iai.

“Fai mai le Aposetolo o Iakopo, ‘Ia fai outou ma e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai’ (Iakopo 1:22).

“O nisi o i tatou e ‘faalogo’ na o mea e filifilia ma ‘faia’ pe a faigofie. Ae mo i latou o e avatu o latou loto ma mafaufau i le Alii, pe mama le avega pe mamafa e leai lava se eseesega. Tatou te faaalia se loto ma se mafaufau ua faapaiaina e ala i le mulimuli pea lava pea i poloaiga a le Atua tusa lava po o le a le faigata o tulaga” (“The Heart and a Willing Mind,” Ensign, June 2011, 31–32).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:35–36. “O e fouvale e le ni o le toto o Efaraima”

O Efaraima o le atalii o le atalii o le perofeta o le Feagaiga Tuai o Iakopo, o lea na suia ia Isaraelu. O Efaraima na tuu atui ai le faamanuiaga o le tofi o le ulumatua (tagai Kenese 48:20). O le fasifuaitau “toto o Efaraima” (MF&F 64:36) e faasino ia i latou o e (1) e tupuga moni mai lava ia Efaraima, faapea foi (2) i latou o e e le o ni o le aiga o Isaraelu ae, o e ua ala mai i le papatisoga i le Ekalesia toefuataiina, ua vaetamaina mai ai i le ituaiga o Efaraima. Ua na o i latou o tagata o le Ekalesia e talitonu ma usiusitai ua faitaulia e o le toto o Efaraima. O le au fouvale, e ui atonu o ni e tupuga moni mai ia Efaraima, ae o le a latou le mauaina se tofi i Siona (tagai MF&F 64:35–36).

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le taua o le tofi o le ulumatua ma le tiutetauave o e tupuga mai ia Efaraima e faamanuiaina ai isi i aso e gata ai. “Ua tatau ai i lenei tisipenisione le tu o Efaraima i le tulaga o le ulu, faaaoga le tofi o le ulumatua ia Isaraelu lea na tuu atu ia te ia e ala i le faaaliga tuusao. O le mea lea, e tatau ia Efaraima ona faapotopoto muamua e saunia le ala, e ala i le talalelei ma le perisitua, mo le isi vaega uma o ituaiga o Isaraelu pe a oo mai le taimi mo i latou e faapotopoto mai ai i Siona” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:252).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Na nonofo Iosefa ma Ema Samita i le fanua o Isaako Morley ina ua poloaiina e le Alii ia Isaako e faatau atu lana faatoaga (tagai MF&F 63:65; 64:20). I le aso 12 Setema, 1831, na sii atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ma lona aiga i Hairama, Ohaio, i le mea sa toatele tagata fou o le Ekalesia sa nonofo ai, e nonofo ai ma Ioane ma Alice (Elsa) Johnson ma lo latou aiga. Sa faia se sauniga lotu i le fale o le au Johnson i le Aso Sa, 30 Oketopa, 1831. I le aso lava lea, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65.

Sa faamaeaina e le Perofeta lana faaliliuga musuia o uluai mataupu o le Mataio i le silia ma le ono masina a o lei mauaina lenei faaalia. Peitai, na tusia e Viliamu E. McLellin, o lenei faaaliga na faasino i le autu o le Mataio 6:10, i le mea lea o loo tatalo ai le Alii, “Ia oo mai Lou malo” (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 92).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65

Ua tautino mai e le Alii o le a faatumulia e le talalelei le lalolagi atoa

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2 “O ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i le lalolagi”

I le aso 15 Mati, 1832, na tautino mai ai e le Alii e faapea o le Perofeta o Iosefa Samita ua “tuuina atu i ai ki o le malo” (MF&F 81:2). O nei ki ua lauiloa foi o “ki o le ekalesia” (MF&F 42:69) ma e aofia ai le mana ma le pule e pulefaamalumalu ai ma pulea mataupu o le Ekalesia a le Alii i le lalolagi. Na aoao mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e uiga i le taua o ki i le malo o le Atua.

“O lenei sei ou fai atu ni nai upu ia te outou e uiga i le perisitua ma na ki na faaee mai e le Alii i o tatou luga i lenei tisipenisione faaiu o le talalelei.

“Ua tatou umia le Perisitua Mekisateko paia, o le mana lea ma le pule a le Atua ua faamatuu mai i le alii i le lalolagi e galue ai i mea uma mo le faaolataga o tagata.

“Ua tatou umia foi ki o le malo o le Atua i le lalolagi o le malo lea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

“O nei ki o le aia tatau a le au peresitene; o i latou o le mana ma le pule e pulea ai ma taitai mataupu uma a le Alii i le lalolagi. O i latou e umiaina ua iai le mana e pulea ai ma faafoe le ala e mafai e isi uma ona auauna atu i le perisitua. O i tatou uma lava e mafai ona umia le perisitua, ae na o le pau le taimi e mafai ai ona tatou faaaogaina pe a faataga ma faatonuina ai i tatou e faia, e i latou o e umia ki.

“O lenei perisitua ma nei ki na faaee atu i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e Peteru, Iakopo, ma Ioane, ma e Mose ma Elia ma isi o perofeta anamua. Na tuuina mai i alii taitasi o e ua vaetofia o se uso o le Aufono a le Toasefululua. Ae talu ai o le aia tatau a le au peresitene, o lea e mafai ona na ona faaaogaina i le atoaga e le aposetolo sinia a le Atua i le lalolagi, o ia lea o le peresitene o le Ekalesia.

“Sei ou fai atu nei—i le manino ma le faamamafa—ua ia i tatou le perisitua paia ma ua i ai iinei ki o le malo o le Atua. O loo maua i le na o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai”(“O Ki e Faavavau ma le Aia Tatau e Pulefaamalumalu Ai,” Liahona, Mati 1973, 87–88).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2. “Seia tumu ai le lalolagi atoa”

O le Tanielu 2, i le Feagaiga Tuai, o loo i ai le tala o se miti na fai e le Tupu o Nepukanesa lea na faamatalaupuina e le perofeta o Tanielu. O le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65 o loo ta’u maia e faapea o le faalepo a le Tupu o Nepukanesa o se valoaga e uiga i le tuputupu ae ma le taunuga o le malo o le Atua i aso e gata ai.

Ia Aperila 1834, sa auai ia Uilifoti Uitilafi i se sauniga a le au perisitua i Katelani, Ohaio, lea sa valoia ai e le Perofeta o Iosefa Samita le taunuuga o le malo o le Atua. Na saunoa mulimuli ane Peresitene Uitilafi e uiga i le mea na faaalia i le taimi o le sauniga: “Na valaaulia e le Perofeta i latou uma o e sa umia le Perisitua e faapotopoto i si tamai faleaoga ogalaau sa i ai iina. O se fale e laitiiti naua, pe tusa ma le 14 futu faatafafa. Ae sa ofi uma ai le Au Perisitua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa i ai i le nuu o Katelani. … Ina ua matou potopoto faatasi uma sa valaauina e le Perofeta ia Toeaina o Isaraelu ina ia latou molimau ma ia i lenei galuega. … Ina ua maea uma latou sa faapea mai le Perofeta, ‘Uso e ua matua faagaeetia au ma ua aoaoina e ala i a outou molimau iinei i le po nei, ae ou te fia fai atu ia te outou i luma o le Alii, e tou te leiloaina nisi mea faaopoopo e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo se pepe i luga o vae o lona tina. E tou te le malamalama i ai.’ Sa fai si o’u ofo. Sa ia saunoa, ‘Ua na o sina luutaga o Perisitua o loo outou vaai i ai i lenei afiafi, ae o lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi’“ (i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007],145–146).

Ata
Maota o Ofisa o le Ekalesia, Aai o Sate Leki, Iuta.

Ua tupu le malo o le Atua a o taavale atu le talalelei “seia tumu ai le lalolagi uma” (MF&F 65:2

Na faamatala mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le ala o loo faaauau ai pea ona faataunuuina le valoaga a Tanielu e faatatau i le talalelei:

“Ua avea le Ekalesia ma se aiga tele e tasi ua salalau i le salafa o le lalolagi. … O loo faataunuuina e le Alii Lana folafolaga e faapea o Lana talalelei o le avea ma maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima, seia tumu ai le lalolagi, e pei ona sa vaaia e Tanielu i le faaaliga (tagai Tanielu 2:31–45; MF&F 65:2). O loo i ai se vavega tele o loo tupu tonu i luma o o tatou mata. …

“… Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le 1830 sa na o le toaono tagata, e na o ni nai tagata talitonu toalaiti, sa nonofo uma i se nuu e le mailoa. O le taimi nei, ua avea i tatou ma ekalesia ua lona fa pe lona lima le tele i Amerika i Matu, faatasi ai ma ni aulotu i aai uma o soo se taunuuga. Ua malolosi ma ola siteki o Siona i setete uma o le Iunaite Setete, i itumalo uma o Kanata, i setete uma o Mekisiko, i malo uma o Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute atoa.

“Ua i ai aulotu i Atumotu uma o Peretania ma Europa lea e faitauafe ua auai i le Ekalesia i le gasologa mai o tausaga. O lenei galuega ua oo atu i atunuu o Paletika, ma alu ifo ai i lalo i Palekeria ma Alepania, ma isi eria i lena vaega o le lalolagi. Ua oo atu i le eria tele o Rusia. Ua oo atu i Monokolia ma alu ifo ai i lalo i atunuu o Asia ma oo atu ai i atumotu o le Pasefika, Ausetalia, ma Niu Sila, faapea ma Initia ma Initoneisia. Ua lauolaola i le tele o atunuu o Aferika. …

“Ma ua na o le amataga lenei. O le a faaauau pea ona tuputupu ae lenei galuega ma manuia ma agai atu i le lalolagi atoa” (“O Le Maa Na Tofia i le Mauga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 83–84).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:3. “Ia outou saunia le talisuaga a le Tamai Mamoe, ia sauniuni mo le faatoafaiava.”

O le faasinoga a le Alii i “le talisuaga a le Tamai Mamoe” ma le “faatoafaiava” (MF&F 65:3) o faafoliga i le atafaatusa na faaaoga e le Alii ma Ana Aposetolo i le Feagaiga Fou (tagai Mataio 22:2–14; 25:1–13; Faaaliga 19:7–9). O Iesu Keriso o le Tamai Mamoe a le Atua ma le Faatoafaiava, ma o le Ekaleisa o Lana faatoanofotane (tagai Faaaliga 19:7--9). I le taimi o Lona Afio Mai Faalua, o le a olioli le Au Paia amiotonu. O le toetuufaatasiaga fiafia i le va o le Alii ma Lona nuu ua faatusa i le talisuaga fiafia o le faaipoipoga. I le faataunuuina o le valaaulia a le Alii e tapena ma sauniuni mo le afio mai o le Faatoafaiava ma le talisuaga a le Tamai Mamoe o le faaipoipoga, e tatau i le Au Paia ona sailia le au amiotonu mai tulimanu e fa o le lalolagi ma valaaulia i latou ia salamo ma ia papatiso. O i latou o e uai mai i le valaaulia ma osia ma tausi feagaiga ma le Alii o le a “ofu i le ie vavae e mama ma le pupula; aua o le ie vavae o le amiotonu lea a le au paia” (Faaaliga 19:8), ma o na tagata o le a maua le olioli o le faafeiloai i le Alii ma olioli faatasi ma Ia i Lona afio mai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:6. O le malo o le Atua ma le malo o le lagi

O le olega, poo le tatalo, o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:6 ua faapupula mai ai le taua o le sootaga i le va o le ekalesia i le lalolagi ma le faatulagaga paia o le lagi. Na faamalamalama mai e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le Malo o le Atua o le Ekalesia lea ua faavaeina i le pule paia i le lalolagi; o lenei faatulagaga e leai lava se tautinoga o se mau i tulafono faaletino i malo; o lona tootoo o le mana o le Perisitua Paia lea, e faaaogaina i le talaiina o le talalelei ma i le faatautaia o sauniga mo le faaolataga o tagata soifua ma e ua maliliu. O le Malo o le Lagi o le faiga paia faauuina o le malo ma le pulega i mataupu uma, faaletino ma le faaleagaga; o le a faavaeina i le lalolagi i le na o le taimi e afio mai ai lona Ao moni, le Tupu o tupu, o Iesu Keriso e nofotupu ai. …

“O le Malo o le Atua ua faatuina i totonu o tagata e saunia ai i latou mo le Malo o le Lagi lea o le a oo mai; ma i le nofoaiga aloaia a Keriso le Tupu o le a tasi ai ia malo e lua” (Jesus the Christ, [1916], 788–89).