Inisitituti
Mataupu 25: Mataupu Faavae ma Feagaiga 66–70


Mataupu 25

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66–70

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 29 Oketopa, 1831, na alu ai Viliamu E. McLellin, se tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia, i le Alii ma ni fesili ma tatalo ia maua ni tali e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Ona talosaga lea o Viliamu i le Perofeta e fesili i le Alii mo ia. O Iosefa, o le sa leai se mea na te iloaina e uiga i le tatalo a Viliamu po o fesili e lima, sa fesili atu i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66. O lea faaaliga o loo auiliili mai ai faamanuiaga folafolaina ma le fautuaga patino e tusa ai ma le tulaga faaleagaga o Viliamu ma lona valaauga e talai le talalelei.

Ia Novema 1831, sa potopoto ai i latou e umia le perisitua mo se soloaiga o konafesi i Hairama, Ohaio, e talanoaina ai le lolomiga o faaaliga na maua e le Perofeta o Iosefa Samita mai le Alii e oo mai i lena taimi. I le taimi o le konafesi, na tuu atu ai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1, lea na Ia atofa atu ai e fai ma Ana faatomuaga i le tusi o faaaliga lea o le a lolomi ma faasalalau. Na tuuina atu foi e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67, lea na Ia tali atu ai ia i latou o e sa fesili i le gagana o faaaliga na maua e le Perofeta.

I le taimi o le konafesi, e toafa toeaina sa talosaga atu ia Iosefa Samita e fesili atu i le Alii e uiga i Lona finagalo mo i latou. I le tali mai, na maua mai ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68. O le faaaliga o loo aofia ai fautuaga ia i latou ua valaauina e talai atu le talalelei, o le malamalama faaopoopo e uiga i mea o aofia i tusitusiga paia, o faatonuga e uiga i le valaauga o epikopo, ma se poloaiga mo matua e aoao a latou fanau i mataupu faavae ma sauniga o le talalelei.

I le taimi o nei konafesi, sa tofia ai Oliva Kaotui e ave tusitusiga o faaaliga ua tuufaatasi a Iosefa Samita mai Ohaio i Misuri mo le lolomiina. I le aso 11 Novema, 1831, sa faalau mai ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69, e faatonuina ai Ioane Uitimera e o ma Oliva i Misuri ma ia faaauau pea ona ao mai anomea faasolopito a o avea ai o ia ma tusitalafaasolopito ma tusitalafaamaumau o le Ekalesia. O le aso na sosoo ai i se konafesi i Hairama, Ohaio, na maua ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70. I lena faaaliga na tofia ai e le Alii ni alii se toaono e vaavaaia le lolomiga o Ana faaaliga i a Iosefa Samita.

29 Oketopa, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66.

1–2 Novema, 1831Na talanoaina e toeaina i se konafesi a le Ekalesia sa faia i Hairama, Ohaio, le lolomiina o faaaliga a le Alii ia Iosefa Samita (o le Tusi o Poloaiga). I le taimi o le konafesi, na maua ai e le Perofeta le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67–68.

11 Novema, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69.

12 Novema, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70.

20 Novema, 1831Sa tuua ai e Oliva Kaotui ma Ioane Uitimera ia Ohaio mo Misuri faatasi ma faaaliga e lolomiina i le Tusi o Poloaiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I le taumafanafana o le 1831, sa papatiso ai Viliamu E. McLellin, o se tasi sa faiaoga ma e lei leva ona maliu lona toalua, ma avea o se tagata o le Ekalesia i le Itumalo o Siakisone, Misuri. E lei leva ona uma lona papatisoga ae faauuina o ia e avea ma toeaina ma sa la talai atu le talalelei ma Ailama Samita a o lei auai atu i le konafesi a le Ekalesia i Orange, Ohaio. I le konafesi, na feiloai ia Viliamu ma le Perofeta o Iosefa Samita mo le uluai taimi ma sa faauuina o se faitaulaga sili.

I le aso 31 Oketopa, 1831, a o i ai i le fale o Iosefa Samita i Hairama, Ohaio, sa “alu faalilolilo [Viliamu] i luma o le Alii,ma i [ona] tulivae sa ia ole atu ia te ia e faaali mai le tali i fesili e lima e ala mai i lana Perofeta” (William E. McLellin, The Journals of William E. McLellin, 1831-1836, ed. Jan Shipps and John W. Welch [1994], 248). E aunoa ma le fai atu o se mea e uiga i lana tatalo po o fesili, sa talosaga atu Viliamu ia Iosefa Samita e fesili i le Alii mo ia. E faasino i faaaliga na faalau mai e le Perofeta, sa tusia mulimuli ane e Viliamu e faapea “o fesili uma sa ou tuuina atu i fofoga o le Alii … sa taliina mai ma sa matuai faamalieina atoa ai au. Sa ou manao mo se molimau e uiga i musumusuga a Iosefa. Ma o a’u e oo mai i lenei aso ua ou manatu ia te au, o se molimau e le mafai ona ou teena” (The Journals of William E. McLellin, 249).

Ata
Faafanua 5: O Le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66

Ua viia e le Alii ia Viliamu E. McLellin ma poloaiina o ia e talai atu le talalelei ma lafoai le amioletonu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:1–2. “Amuia oe i le talia o la’u feagaiga tumau faavavau, le atoatoa lea o la’u talalelei”

Na ta’u atu e le Alii ia William E. McLellin e faapea ua faamanuiaina o ia ona ua liliuese mai ana agasala ma ua taliaina le “feagaiga e tumau-faavavau, le atoatoa lea o [le] talalelei” (MF&F 66:2) e ala i le papatisoina. I le taimi na liua ai Viliamu, o le faaupuga “atoatoa o le talalelei” sa aofia ai le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga e ala i le faatofuina, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le usiusitai i poloaiga a le Atua (tagai MF&F 39: 5–6). Peitai, i le taimi o lenei faaaliga sa i ai sauniga ma feagaiga e tatau ai mo le faaeaga sa lei faaalia mai lava. I le taimi ua tatau ai, e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, sa toefuatai mai ai e le Alii sauniga uma ma feagaiga e tatau ai ina ia mau aai le faaeaga i le malo o le Atua, e aofia ai na o loo faatinoina i malumalu paia.

Na aoao mai e Elder John M. Madsen o le Fitugafulu e faapea o le taimi nei, o le atoaga o le talalelei ma le feagaiga e faavavau a le Alii ua faasino i feagaiga uma o le talalelei ma sauniga e tatau ai mo le faaolataga.

“Ina ia iloa le Alii o Iesu Keriso, e tatau ia i tatou ma tagata uma ona talia o Ia. …

“Ina ia talia o Ia, e tatau ona tatou talia le atoaga o Lana talalelei, Lana feagaiga e faavavau, e aofia ai na upumoni uma po o tulafono, feagaiga, ma sauniga e manaomia mo tagata e toe ulufale atu ai i le afioaga o le Atua” (“ O le Ola e Faavavau e Ala Mai ia Iesu Keriso,” Liahona, Iulai 2002, 79).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:3 “Ua mamā foi outou, ae lē o outou uma”

Ina ua uma ona faamalo atu ia Viliamu E. McLellin i le liliu ese mai ana amioleaga ma talaiina le upumoni toefuataiina e ala i le papatisoga, sa tautino atu e le Alii ua mama o ia, ae e lei atoatoa (tagai MF&F 66:3). Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876--1972) e faapea ua maua e Viliamu le faamagaloga, “ae o loo i ai lava sina vaega o loo faatautau pea, ma e molimauina lava i le mafaufau ma manatu, nai mea e le o faamamaina ai o ia lava e ala i le salamo atoatoa” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:245). Sa fautuaina e le Alii ia Viliamu e salamo mai na mea e le fiafia i ai o Ia ma sa folafola atu o le a Ia faaali atu ia Viliamu le mea e manaomia ona ia salamo ai. E faapena foi, a o tatou saili atu ia iloa le finagalo o le Atua, o le a fesoasoani o Ia ia i tatou ia agaigai i luma faaleagaga e ala i le faailoa mai ia i tatou o mea e manaomia ona tatou salamo ai.

Ata
Viliamu McLellin

O Viliamu E. McLellin, i lena taimi o se tagata faatoa liliu mai i le Ekalesia, sa auai i le konafesi a le Ekalesia ia Novema 1831 i Hairama, Ohaio. Sa lagolagoina o ia mulimuli ane o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1835. Sa faatea o ia ma le ekalesia i le 1838 ina ua liliuese.

Na faamatala e Elder Larry R. Lawrence o le Fitugafulu le ala e faailoa mai ai e le Alii e ala i le Agaga Paia pe o a suiga ma mea e faalelei e manaomia ona tatou faia i o tatou olaga.

“O le malaga o le avea ma soo e le o se mea faigofie. Sa ta’ua o se ‘ala o le faaleleia mautu’ [Neal A. Maxwell, ‘Testifying of the Great and Glorious Atonement,’ Ensign, Apr. 2002, 12]. A o tatou faimalaga i le ala lauitiiti ma le vaapiapi, e faaauau pea ona luiina tatou e le Agaga ia sili atu ma ia faaauau pea i luma. E faia le Agaga Paia ma se soa malaga taua. Afai tatou te lotomaualalo ma aoaogofie, o le a Ia uu o tatou lima ma taitai atu i tatou i le aiga.

“Peitai, tatou te manaomia ona ole atu i le Alii mo faatonuga i luga o le ala. E tatau ona tatou fesiligia ni fesili faigata, e pei “O le a le mea e manaomia ona ou suia?” ‘E mafai faapefea ona faaleleia a’u?’ ‘O a ni vaivaiga e manaomia ona faamalolsia?”…

“E le ta’u maia e le Agaga Paia ia i tatou ina ia faaleleia mea uma i le taimi e tasi. Afai e Na te faia, o le a tatou faavaivai ma fiu ai. E galue le Agaga faatasi ma i tatou i lo tatou lava saoasaoa, i le laa e tasi i le taimi, po o le mea na aoao mai e le Alii, “i lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu, … ma e manuia lava i latou o e e faalogologo i a’u mataupu, … ona o ia o lē na te taliaina o le a Ou tuu atu atili i ai.’ [2 Nifae 28:30]. Mo se faataitaiga, afai na musuia oe e le Agaga Paia e fai atu soo ‘faafetai tele,’ ma e tali atu i lena musumusuga, ona Ia lagona lea ua oo i le taimi mo oe e see atu ai i se isi mea e sili atu ona luitauina—e pei o le aoao e fai atu, ‘Ou te faamalie atu; o a’u na mafua ai lena mea.’

“O se taimi taua e fesili ai ‘Se a se mea o toe ou te lei faia?’ o le taimi tatou te aai ma feinu ai i le faamanatuga. Sa aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o le taimi lelei lenei mo i tatou taitoatasi e suesue ai i tatou lava [tagai 1 Korinito 11:28]. I lea siosiomaga migao, pe a liliu atu o tatou manatu i le lagi, e mafai e le Alii ona fetalai mai ma le agamalu ia i tatou i mea e manaomia ona tatou galulue i ai i le isi taimi e sosoo ai” (“Se A se Mea oToe Ou Te Lei Faia?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 33–34).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:4–13. “O A’u, le Alii, o le a ou faailoa atu ia te oe mea ou te manao ai e faatatau ia te oe”

Sa manao Viliamu E. McLellin e fia iloa le finagalo o le Alii mo ia. E faapei o le toatele o uluai Au Paia, sa naunau o ia e sii atu i le Itumalo o Siakisone, Misuri. Peitai, nai lo le auina atu o Viliamu i Siona, sa poloaiina o ia e le Alii e malaga i sasae ma talai atu le talalelei faatasi ma le uso laitiiti o le Perofeta o Samuelu H. Samita. Sa ta’u atu e le Alii ia Viliamau o le a Ia faatasi ma ia ma sa folafola atu ia te ia le mana e faamalolo ai ma’i.

Sa tuua e Viliamu ma Samuelu ia Hairama, Ohaio, i nai vaiaso talu ona maua lo la valaauga ma sa malaga i Ohaio i sasae atoa ma talai atu le talalelei. Sa tusia e Viliamu i lana api o talaaga ia taimi o faamalologa faavavega e ala i le faaee atu o lima e faataunuu ai le folafolaga a le Alii ia te ia (tagai MF&F 66:9; The Journals of William E. McLellin, 1831–1836, 66). E ui ina sa i ai ni nai taimi na faamanuiaina ai, ae sa feagai ia faifeautalai e toalua ma se tetee tele a o talai atu le talalelei. Ina ua oo mai le taumalulu, sa gasegase ia Viliamu ma sa tonu ia te ia i le faaiuga o Tesema e toe foi. I le faia o lea, sa le amanaiaina e Viliamu ia faatonuga a le Alii e “onosai i puapuaga” ma ia “aua le toe foi” mai lana misiona seia toe valaau le Alii ia te ia e foi mai (MF&F 66:9).

Sa fautuaina foi e le Alii ia Viliamu e “aua le saili e faalavelavea oe” ma “lafoai i amioletonu uma” (MF&F 66:10). O le faalavelavea o lona uiga o le faasalaveia po o le lotovaivai i se mea ua taofia ai oe mai le alualu i luma. O le poloaiga na sosoo ai e lafoai amioletonu uma ua faamanatu mai ai ia te i tatou, o le agasala o le maagao muamua lea e faalavelaveina ai lo tatou alualu i luma faaleagaga. Na patino le lapataia e le Alii o Viliamu ia puipuia mai le ola le mama faalefeusuai, o se faaosoosoga ua manino o loo la tauivi (tagai MF&F 66:10). Sa folafola atu e le Alii ia Viliamu afai na te usitaia Lana fautuaga ma tumau faamaoni “e oo i le iuga” o le a faapaleina o ia i le ola e faavavau (MF&F 66:12).

Sa auauna atu Viliamu ma le faamaoni i le Alii mo sina taimi, ma i le 1836 sa tofia o ia e avea o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E faanoanoa, ona e lei uai atu Viliamu i le fautuaga a le Alii e tumau faamaoni e oo i le iuga ma mulimuli ane sa liliuese ma fulitua i le Perofeta o Iosefa Samita. Ina ua faatea o ia ma le Ekalesia ia Me 1838, sa ia tautino atu ua “ia le toe tatalo, ma tausia poloaiga, ma ua ia faamalieina o ia lava i ona manaoga faatuinanau” (Joseph Smith, in Manuscript History of the Church, vol. B-1, page 796, josephsmithpapers.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 67: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

E oo atu i le tautoulu o le 1831, ua maua e le Perofeta o Iosefa Samita le silia ma le 60 faaaliga mai le Alii. Sa faia tapenapenaga e tuufaatasia ma lolomi ma faasalalau ia faaaliga ina ia faigofie ona maua e tagata o le Ekalesia. I le aso 1–2 Novema, 1831, sa tauaofia ai s konafesi a se vaega o taitai perisitua i le fale o Ioane ma Alice (Elsa) Johnston i Hairama, Ohaio, e talanoaina ai le lolomiga o faaaliga i se voluma e tasi o le a faaigoaina o le Tusi o Poloaiga. Na tonu i ia taitai perisitua e lolomi ni kopi se 10,000 (mulimuli ane sa faaitiitia le aofai i le 3,000 kopi).

Ata
Faatoaga a Ioane Johnson i Hairama, Ohaio

Sa faia iinei se konafesi faapitoa a le Ekalesia, i le fale o Ioane Johnson i Hairama, Ohaio, i le amataga o Novema 1831, e tuufaatasia ai faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita ma sauniuni ai mo le lolomiga i le Tusi o Poloaiga (tagai MF&F 67, faaulutala o le vaega).

Sa faamoemoe le Perofeta e faaaofia ai i le Tusi o Poloaiga se molimau tusitusia mai toeaina e tautino atu ai le moni o faaaliga i le agaga e pei o Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu na molimau atu ai i le moni o le Tusi a Mamona. I se tasi taimi i le konafesi, na fesili atu ai Iosefa i toeaina pe “o le a le molimau sa latou naunau e faapipii i nei poloaiga [faaaliga] lea e le o toe mamao ona auina atu lea i le lalolagi” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 97). E toatele le usoga na “tutulai ma fai mai sa latou naunau e molimau atu i le lalolagi ua latou iloa o [faaaliga] e mai le Alii” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 97). Peitai, o nisi o toeaina o e sa latou lei maua lena talitonuga maumaututu faaleagaga, ma sa latou faatuatuai ona molimau atu faapea o faaaliga na tuuina mai e ala i musumusuga mai le Atua. Sa faaleoina foi e nisi o toeaina le atugaluga e faatatau i la gagana sa faaaogaina i faaaliga. O le tali atu i nei atugaluga, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 67.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 67

Ua fautuaina e le Aii i latou o e fesiligia le gagana o faaaliga na tuu atu i le Perofeta o Iosefa Samita.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:5–9. “O le mea e amiotonu e sau i lalo mai luga, mai le Tama”

E peiseai o nisi o toeaina na i ai ni masalosaloga faatautau e uiga i le pogai paia o faaaliga i le Perofeta o Iosefa Samita ona o sasi i le gagana ma le fatufatuga. O Iosefa e lei lava ona aotauina aloaia, ma sa lei lelei sana lafolafo po o se tusiga i taimi uma. Ae ui o lea, sa faailoa mai e le Alii le upumoni i Lana Perofeta ma sa faatagaina o ia e talatala atu “i le ala o [lana] gagana” (MF&F 1:24). Sa lu’iina e le Alii i latou o e sa lagona faapea sa mafai ona latou talatala atu i latou lava ma sili atu la latou lafolafo nai lo le Perofeta e tofia se tagata e sili ona atamai i totonu o i latou e filifili le mea ua ia manatu o le faaaliga aupito itiiti ma tusia se tasi “e pei o lena” (MF&F 67:6). O Viliamu E. McLellin, o se sa avea ma faiaoga muamua, na taliaina le lu’i.

Ata
O Iosefa le Itiiti o loo Mauaina le Faaaliga, saunia e Daniel A. Lewis

O Iosefa le Itiiti o loo Mauaina le Faaaliga, saunia e Daniel A. Lewis. O nisi o toeaina sa faitio i le faaupuina e Iosefa Samita o ana faaaliga (tagai MF&F 67:4–9).

Sa faamatala e Iosefa Saita le taunuuga o le taumafaiga a Viliamu e tusi se faaaliga. “Na taumafai [Viliamu] E. McLellin … e tusi se [faaaliga] e faapei o le tasi aupito itiiti a le Alii, ae na le mafai; sa o se tiutetauave matautia le tusi i le suafa o le Alii. O toeaina ma i latou uma na auai sa molimauina lenei taumafaiga lē aoga a se tagata e faataitai i le gagana a Iesu Keriso, na faafouina ai o latou faatuatua i le atoatoaga o le talalelei, ma i le moni o poloaiga ma faaaliga na tuuina mai e le Alii i le Ekalesia e ala mai i le avea o a’u ma se meafaigaluega; ma sa faaalia e toeaina se naunautaiga e molimau atu i le moni [o nei mea] i le lalolagi atoa“ (in Manuscript History of the Church, vol. A-1, itulau 162, josephsmithpapers.org).

Na tuu atu e le Alii le molimau i toeaina e faapea o faaaliga na sau i “lalo mai luga” (MF&F 67:9) ma sa ta’u atu i toeina e tatau ona latou molimau atu o faaaliga e moni aua a leai o le a i lalo i latou i le tausalaga (tagai MF&F 67:8). Na sosoo ma le taumafaiga na iuvale e tusi se faaaliga, sa sainia e le usoga na potopoto se faamatalaga e tuu atu ai molimau e uiga i faaaliga. O lea molimau faatasi ai ma igoa o uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1835 o loo aofia ai i le folasaga o lomiga aupito lata mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Mo nisi malamalamaaga e tusa ai ma le gagana o faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, tagai i le faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:24 i le tusitaulima lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:10–14 “Faaauau pea i le onosai seia faaatoatoaina outou”

I aso anamua faapea ma ona po nei, o le veli o le malumalu ua faatusa i le vavaeeseina mai le afioaga o le Alii. Na folafola mai le Alii i toeaina o e sa auai i le konafesi pe afai latou te tafi ese i latou lava mai le fua ma atuatuvalega ma faamaualalo i latou lava, o le a saeluaina le veli i le va o i latou ma Ia ma o le a latou vaai atu ma iloa o Ia (tagai MF&F 67:10). Sa faamatala mai e le Alii e faapea e leai se tasi na vaai ia te Ia sei vagana i latou o e sa “faavaveina,” pe na faaolaolaina e le Agaga o le Atua, aua o le “tagata natura [faaletino]” e le mafai ona gafatia Ona luma (MF&F 67:11–12; tagai foi Mose 1:11). E ui ina sa tautino mai e le Alii e faapea e lei lava ona saunia ia toeaina e talia na faamanuiaga mamalu i lena taimi, ae sa Ia fautuaina i latou e “faaauau pea i le onosai seia faaatoatoaina [i latou]” (MF&F 67:13).

Sa faamalamalama mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le matafaioi a le onosai i le faaatoatoaina:

“A leai le onosai, e le mafai ona tatou faafiafiaina le Atua; e le mafai ona tatou atoatoa. E moni, o le onosai o se faagasologa o le faamamaina e faaleleia ai le malamalama, faalolotoina ai le fiafia, taulai ai amioga, ma ofoina mai ai le faamoemoe mo le filemu. …

“… O le onosai o lona uiga o le faatalitali ma le tumau. O lona uiga o le faia pea o se mea ma faia mea uma tatou te mafaia—galulue, faamoemoe, ma le faatinoina o le faatuatua; lavatia o faigata i le malosi, e tusa lava pe ua faatuutuu manaoga o o tatou loto. O le onosai e le na o le tumau; ae o le tumau lelei ai! …

“O le onosai o se uiga faaleatua e mafai ona faamaloloina ai agaga, matala ai oa o le atamai ma le malamalama, ma liua ai alii ma tamaitai masani e avea ma au paia ma agelu.…

O le onosai o se faagasologa o le atoatoa. Na fetalai mai le Faaola lava Ia, o lo outou onosai ia maua ai lo outou ola [tagai Luka 21:19]. Po o le, faaaogaina o se isi faaliliuga o le anotusi faaEleni, o lo outou onosai tou te manumalo ai i le puleaina o o outou ola [tagai Luka 21:19 vaefaamatalaga e]. Onosai o lona uiga o le tumau i le faatuatua, ma le iloa o nisi taimi o loo i ai i le faatalitali nai lo le mauaina e sili ona tatou tuputupu ae ai” (“Faaauau I Le Onosai,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 56–57, 59).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I le taimi o le konafesi a le Ekalesia i Hairama, Ohaio na talosaga atu ai Osona Hyde, Luka S. Johnson, Limani E. Johnson, ma Viliamu E. McLellin i le Perofeta o Iosefa Samita e faailoa atu le finagalo o le Alii e faatatau ia i latou. O le toatolu o nei alii e toafa sa faatoa faauuina talu ai nei i le tofi o le faitaulaga sili, e lei leva ae faauu foi ma Limani E. Johnson. Na toe ta’ua e Viliamu mulimuli ane e faapea ina ua faauuina o ia o se faitaulaga sili, sa “ia le malamalama i tiute o le tofi” (W. E. McLellan [sic], M. D., letter to D. H. Bays, May 24, 1870, in Saints’ Herald, Sept. 15, 1870, 553). O lea utiuti o le malamalama atonu o se tasi lea o mafuaaga na talosagaina ai e nei alii le Perofeta mo se faaaliga lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68

Ua faamalamalama mai e le Alii le uiga o le mau, fautuaina i latou o e sa valaauina e talai le talalelei, faailoa mai upumoni e uiga i le valaauga o se epikopo, ma aumai faatonuga i le Au Paia i Siona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:1–4 “Pei ona uunaia ai e le Agaga Paia”

Na faasinotonu e le Alii Ana faatonuga i nei fuaiupu ia Osona Hyde ma i latou uma sa faauu “i lenei perisitua“ (MF&F 68:2), lea e peiseai e faasino i le tofi o le faitaulaga sili ae o le taimi lena na faaigoa ai o le perisitua maualuga. O Osona ma isi sa faatoa faauu i lea tofi. I le taimi o lenei faaaliga, o le tofi o le faitaulaga sili o le tofi aupito maualuga lea i le Ekalesia, e ese mai tofi o le Toeaina Muamua ma le Lona Lua o e sa tofia foi o ni Aposetolo; o isi tofi pulefaamalumalu i le perisitua sa faavaeina mulimuli ane. O lea, o faatonuga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:3–4 atonu e lei faasinotonu i e umia le perisitua i se tulaga aoao, ae o i latou na faauu i le perisitua maualuga, po o tofi o le faitaulaga sili. O nei auauna a le Alii sa iai le tiutetauave e folafola atu le talalelei e ala i le Agaga, ma sa tautino atu e le Alii e faapea o upu latou te tautala atu ai “Pe a uunaia ai e le Agaga Paia” o Lona finagalo lea, mafaufau, afioga, ma le siufofoga ma e i ai le mana e taitai ai tagata i le olataga (MF&F 68:4). Na aoao mai e Peresitene J. Reuben Clark (1871–1961) o le Au Peresitene Sili le ala ua umia ai lenei tiutetauave e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ua tele tausaga ua mavae, na tuuina mai ai se faauigaga lautele atu i le [MF&F 68:4.] …

“I le manatunatu ai i le faafitauli o loo aofia ai ii, e tatau ona [tatou] manatua, o nisi o le Au Pulega Aoao ua uma ona atofa atu ia i latou se valaauga faapitoa; ua latou umia se meaalofa faapitoa; ua lagolagoina i latou o perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga, lea ua tuu atu ai ia i latou se faamanuiaga faapitoa faaleagaga e fesootai ma lo latou aoaoina o tagata. Ua ia i latou le aia tatau, le mana, ma le pule e tautino atu ai le mafaufau ma le finagalo o le Atua i lona nuu, e faalagolago lea i le mana ma le puleaoao o le Peresitene o le Ekalesia. O isi o le Pulega Aoao e le i tuuina atu i ai lenei faamanuiaga faapitoa faaleagaga …

“… E na o le Peresitene o le Ekalesia, ‘le Faitaulaga Sili Pulefaamalumalu, e lagolagoina o le Perofeta, Tagatavaai, ma Talifaaaliga mo le Ekalesia, ma e na o ia ua i ai le aia tatau e tali ai faaaliga mo le Ekalesia, pe o se faaaliga fou pe i ai se suiga, pe tuuina mai faaliliuga faalepulega o tusitusiga paia ia o le a faamauina i le Ekalesia, pe suia i soo se itu ia aoaoga faavae o i ai nei o le Ekalesia” (“When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?” Church News, 31 Iulai, 1954, 9-10).

Na faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faataitaiga lenei o le ala e faatatau ai le mataupu faavae o loo aoao mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:4 i le konafesi aoao: “Ou te talosagaina outou ia manatunatu i aso o i luma e le gata i savali ua faatoa outou faalogo i ai ae faapea foi le ofoofogia tulagaese o le konafesi aoao lava ia—o le mea ua tatou talitonu i ai o ni Au Paia o Aso e Gata Ai i na konafesi ma mea tatou te valaaulia le lalolagi e faalogologo ma matau i na konafesi. Tatou te molimau atu i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma nuu lea e mo o tatou taimi ma o tatou aso o fautuaga ua outou faafofoga i ai, ua i lalo o le taitaiga a le Agaga Paia, ‘o le loto o le Alii, … upu a le Alii … leo o le Alii, atoa ma le mana o le Atua i le faaolataga.’[MF&F 68:4]” (“O Le Tagavai i Nuuese,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 111).

Na faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e faaalia mai ai e le Faaola Lona finagalo i Ana perofeta:

“E le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia i le taimi ua tuanai, po o le taimi nei, e ao ona avea ma se aoaoga faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, ‘o se perofeta [o] se perofeta pe afai e galue ai i lena’ [i le History of the Church, 5:265]. O Peresitene [J. Reuben] Clark … na matauina: …

“‘… O le a iloa le Ekalesia e ala i le molimau a le Agaga Paia lea e tuuina atu i tagata, e tusa lava pe o faaleoina e le usoga o latou manatu e pei ona “uunaia ai e le Agaga Paia”; ma mulimuli ane o lena malamalama o le a faaalia lava’ [J. Reuben Clark Jr., ‘When Are Church Leaders’ Words Entitled to Claim of Scripture?’ Church News, July 31, 1954, 10]” (“O Le Mataupu Faavae ia Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 88).

Ata
atatosi o Iesu ma soo o loo savavali i luga o se auala

“Ina fiafia ai ia, ma aua le fefe, aua o au le Alii o loo faatasi ma outou, ou te tu foi faatasi ma outou” (MFF 68:6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:14–21. O le tofi o le epikopo ma e tupuga mai ia Arona

I le taimi na tuuina mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68 o Eteuati Paterika sa na o le pau lea o le epikopo i le Ekalesia. Peitai, sa folafola atu e le Alii o le i ai le taimi o le a Ia valaauina ai “isi epikopo” (MF&F 68:14). I se masina mulimuli ane, i le aso 4 Tesema 1831, sa tofia ai e le Alii Newel K. Whinety e avea o le epikopo mo Ohaio (tagai MF&F 72:1–8). O i latou e tofia e avea ma epikopo e tatau o ni faitaulaga sili ma ia tulelei, e valaau ma tofia e le Au Peresitene Sili. Peitai, na faailoa mai foi e le Alii e faapea o atalii ulumatua o e tupuga tonu mai ia Arona ua i ai le meaalofa i lenei tofi ona o le gafa pe a valaauina, maua o agavaa, ma faauuina e le Au Peresitene o le Perisitua Maualuga (le Au Peresitene Sili). I aso anamua, o le uso o Mose o Arona o le faitaulaga sili pulefaamalumalu o le Perisitua Arona. I ona po o Isaraelu anamua, na o e tupuga mai ia Arona sa mafai ona umia le tofi o le ositaulaga, ma o le faitaulaga sili sa filifilia mai ulumatua o e tupuga mai ia te ia.

Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea o le tuutuuga e uiga i e tupuga mai ia Arona i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:15–21 e faasino i le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu o le Ekalesia: “Ua na o le e pulefaamalumalu i le Perisitua Arona e faasino i ai. E leai lava ma se faatatauga i epikopo o uarota. Ma le isi, o se tasi faapena, e tatau ona tofiaina e le Au Peresitene Sili o le Ekalesia ma maua lona faauuga i lalo o o latou aao … I le leai o se malamalama e tusa ai ma lea suli moni, soo se faitaulaga sili, e filifilia e le Au Peresitene e mafai ona umia le tofi o le Epikopo Pulefaamalumalu” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:92–93; tagai foi MF&F 107:13–16, 69–83).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28. “O le tulaga e oo i ai le iai o matua e fai fanau i Siona, poo i soo se tasi o ona siteki”

Ua aoao mai e le Alii e faapea o matua i le Ekalesia ua i ai le tiutetauave e aoao a latou fanau ia malamalama i uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei a Iesu Keriso (tagai MF&F 68:25). E le gata ina aoao e matua a latou fanau ia malamalama i le aoaoga faavae ae ia usitaia foi aoaoga o le talalelei ina ia “savavali tonu ai i luma o le Alii (MF&F 68:28). E aofia ai i lea le aoaoina o a latou fanau e tatalo, e tausi le aso Sapati ia paia, ma aloese mai le paie (tagai MF&F 68:28–31).

Na tuuina mai e Uso Tad R. Callister o le Au Peresitene Aoao o le Aoga Sa se malamalamaaga faaopoopo i le tiutetauave o matua i le aoaoina o a latou fanau i le talalelei: ‘I le avea ai ma matua, e ao ona avea i tatou ma uluai faioga o le talalelei ma faataitaiga mo a tatou fanau—e le o le epikopo, Aoga Sa, Tamaitai Talavou po o Alii Talavou, ae o matua. I le avea ma o latou uluai faiaoga o le talalelei, e mafai ona tatou aoao ia i latou le mana ma le moni o le Togiola—lo latou faasinomaga ma le taunuuga paia—ma i le faia o lea mea o le a tuu atu ai se faavae malosi e fausia ai i luga. A uma ona fai atu mea uma ma faia, o le aiga o le nofoaga aupito sili lea mo le aoaoina o le talalelei a Iesu Keriso” (“O Matua:O Uluai Faiaoga o le Talalelei Mo a Latou Fanau ,” Ensign pop o le Liahona, Nov. 2014, 32–33).

Ata
o se tama o loo aoao lona atalii i le talalelei

Ua poloaiina matua “e aoao a latou fanau “ia tatalo ma savavali tonu i luma o le Alii” (MF&F 68:28).

Sa lapatai mai Elder D. Todd Christofferson i matua e uiga i le matautia faaleagaga o le le aoaoina o a latou fanau i upumoni o le talalelei:

“Ua ou faalogo i ni nai matua o faapea mai latou te mananao e uunai atu le talalelei ia latou fanau ae mananao ia i latou e mafaufau lava latou pe o le a le mea latou te talitonu ma mulimuli ai. Latou te manatu o le faia faapena ua latou faatagaina ai a latou fanau e faaaoga lo latou faitalia. O le mea ua galo ia i latou o le faaaogaina ma le poto o le faitalia e manaomia ai le malamalama i le upumoni, i mea e pei ona i ai moni (tagai MF&F 93:24). A leai lena, e matua faigata lava ona faamoemoeina ulugalii talavou e malamalama ma iloilo isi mea latou te fetaiai. E ao i matua ona mafaufau pe faapefea e le fili ona taulima a latou fanau. O ia ma ona soo e le o faalauiloaina ni faamoemoega ae o ni fautua malolosi, o ala o faasalalauga o le agasala ma le manatu faapito.

“O le sailia e tu faavaeluatai i le talalelei o le mea moni, o le teena lea o le i ai o le Atua ma Lana pule. Ae e tatau ia i tatou ona faailoa o Ia ma Lona silisiliese pe a tatou mananao ia tatou fanau ia iloa lelei filifiliga o le olaga ma ia mafai ona mafaufau mo i latou lava” (“Moral Discipline,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 107).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25 “Ia i ai le agasala i luga o ulu o matua”

E taua le manatua o le upu agasala (segila) ua faaaoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25, e le o le upu o agasala. E le o faasino i agasala atonu e fai e le fanau ae o le agasala a matua i le le aoaoina o a latou fanau i le aoaoga faavae o le malo. O le faitau sese o lea fuaiupu atonu e afua ai ona sese o latou lagona faapea o latou ua i ai le tiutetauave mo agasala a a latou fanau. O le taunuuga, o nisi matua ua latou tuua’ia i latou lava mo filifiliga le lelei e ui ina aoaoina ma le filiga i latou i mataupu faavae tonu.

Na tuuina mai e Peresitene Howard W. Hunter (1907–1995) le fautuaga faamafanafana lenei ia i latou atonu e lagona ua le faamanuiaina lo latou avea ai ma matua ona o se tamaitiiti ua se ese:

“O se matua faamanuiaina, o ia lea e alofa, e ositaulaga, ma e popole ma aoao ma auauna atu i manaoga o se tamaitiiti. Afai ua e faia mea uma nei ae o loo faalogogata pea lau tama pe fai ma faafitauli pe faalelalolagi, e ono mafai lava ona faapea, o oe o se matua faamanuiaina. …

“… Aua le fiu i se tama po o se teine ua taase. O le toatele sa foliga mai ua matua leiloloa, ae ua toe foi mai. E tatau ona tatou nofotatalo ma, afai e mafai, ta’u atu ia tatou fanau lo tatou alolofa ma le popolega. …

“E le tatau ona tatou faatagaina Satani e faavalea i tatou e mafaufau ua le aoga mea uma. Ia tatou mitamita i mea lelei ma le sa’o ua tatou faia i o tatou olaga; teena ma lafoai mai o tatou olaga na mea e sese; vaavaai atu i le Alii mo le faamagaloga, malosi, ma le mafanafana; ona agai atu lea i luma” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter [2015], 228–29).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I le faaiuga o Oketopa po o le amataga o Novema, 1831, na tofia ai Oliva Kaotui e ave ia pepa tusitusia o faaalia na maua e le Perofeta o Iosefa Samita i Initipene, Misuri. Sa tatau ona lolomi ia faaaliga iina e Viliamu V. Phelps i lona ofisa lomitusi. Sa tofia foi Oliva Kaotui e alu ma ave ia tupe na ofo mai mo le faavaeina o Siona. Ina ia fesoasoani e puipuia pepa tusitusia ma le tupe, o lea sa tonu ai e tatau ona la malaga ma se soa. I le aso 1 Novema, 1831, na tuu mai ai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 69, lea na Ia tofia ai Ioane Uitimera e o ma Oliva Kaotui i Misuri. I le taimi na maua ai lea faaaliga, o Ioane Uitimera o le tusitalafaasolopito ma le tusitalafaamaumau a le Ekalesia (tagai MF&F 47:1–3).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69

Ua poloaiina e le Alii ia Ioane Uitimera e o ma Oliva Kaotui i Misuri ma faaauau ai ona tiute o le tusitalafaasolopito o le Ekalesia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 69:3–8 “Tusitusi ma faia se talafaasolopito o mea taua uma”

Ia Mati o le 1831, sa valaauina ai Ioane Uitimera e le Alii e “tausi se talafaasolopito faia pea” o le Ekalesia ma fesoasoani i le Perofeta o Iosefa Samita i le tusia mo ia (MF&F 47:1). O lea valaauga na ogatusa ma le fautuaga muamua a le Alii e faapea “ia i ai se talafaamaumau e tausia i totonu o outou” (MF&F 21:1). Na toe faamamafa mai e le Alii ia Ioane Uitimera lona tiutetauave e tusifaamaumau le talafaasolopito o le Ekalesia e ala i le aoina ma tusifaamaumau “mea taua uma” e tutupu i totonu o le Au Paia (MF&F 69:3). O le faamoemoega o le tausia o lea talafaasolopito o le “mo le lelei o le ekalesia, ma mo tupulaga faia’e” (MF&F 69:8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 70: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Na faalau mai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70 i le taimi pe ina ua uma se konafesi na faia i Hairama, Ohaio i le aso 12 Novema, 1831. O le konafesi faaiu lea o konafesi faapitoa e fa na faia i le aso 1–12 Novema. I nei vaiaso e lua, na faaalu ai e Iosefa Samita ma isi le tele o lo latou taimi i le iloiloina o faaaliga na maua e le Perofeta ma saunia ai mo le lolomiga. I lea konafesi faaiu, o i latou sa faatasi ai na faamaonia se faaiuga na tautino ai o faaaliga “ia aoga i le Ekalesia o oa o le Lalolagi uma” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 138). I lea foi konafesi na ta’ua ai e le Perofeta ia saofaga na faia e ni nai uso o e sa galulue ma ia mai le amataga ina ia aumaia i luma tusitusiga paia na tuuina mai e le Alii. Na pasia e le konafesi se lafoga e tuuina atu ni tupe mai le faatauga o lomiga mo aiga o i latou o e sa tuuto atu o latou taimi i le tapenaga ma le lolomiina o faaaliga.

Na palotaina e toeaina ia avea Iosefa Samita le Itiiti, Oliva Kaotui, Ioane Uitimera, ma Sini Rikitone “e tofia e faafoeina [ia faaaliga] e tusa ai ma Tulafono o le Ekalesia [ma] poloaiga a le Alii” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 138). O loo ta’ua i se talafaasolopito mulimuli ane e faapea na maua e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70 o le tali i se fesili. I lea faaaliga sa faamaonia mai ai e le Alii le faaiuga e tofi ni tagata taitoatasi e vaaia le lolomiga o faaaliga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 70

Ua tofia e le Alii ni alii se toaono e avea ma tausimea i Ana faaaliga

Mataupu Faavae ma Feagaga 70:3–8 “O tausimea i faaaliga ma poloaiga”

I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70, sa valaauina ai e le Alii ia Matini Harisi ma Viliamu W. Phelps e auai atu ma alii e toafa sa tofia talu ai e avea ma tausimea i faaaliga. O nei tausimea e le gata ina nafa ma le lolomiga o faaaliga ae e pulea foi tupe e maua mai le faatauina atu o le Tusi o Poloaiga. Na poloaiina i latou e le Alii e faaaoga ia tupe faasili e saunia ai mea mo o latou aiga ma faapaia mea e totoe i le faleteuoloa o le Alii mo le manuia o le nuu o Siona. Sa faatulagaina e le Alii mea-tausi soofaatasi e tusa ai ma mataupu faavae o le tulafono o le faapaiaga.

Ia Mati 1832, sa i ai se faaaliga na faatonuina ai le Perofeta o Iosefa Samita , Sini Rikitone, ma Newel K. Whitney e faatulaga “le amataga o le Fatuaiupu ma Oloa Faatau” a le Ekalesia (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 198; ua faalaugatasia le sipelaga). O le taunuuga, na auai faatasi ia le au tausimea i faaaliga ma epikopo o le Ekalesia ma i laotu sa nafa ma faleteuoloa i le mea o le a faaigoaina o le Kamupani Tuufaatasi (tagai faaulutala o le vaega mo le MF&F 78 ma le 82). O alii e toaono na tofia e vaaia taumafaiga lomitusi a le Ekalesia na faia ai se paranesi a le Kamupani Tuufaatasi na faaigoa o le Kamupani Fatuaiupu. E le gata i le Tusi o Poloaiga, o isi galuega lolomi faatino a le Kamupani Fatuaiupu o viiga a le Ekalesia, tusi mo tamaiti, o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, ma nusipepa a le Ekalesia.