Inisitituti
Mataupu 7: Mataupu Faavae ma Feagaiga 4: 11–12; 14–16


Mataupu 7

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4; 11–12; 14–16

Faatomuaga

I le amataga o le 1829, sa asiasi atu ai Iosefa Samita le Matua i lona atalii o Iosefa i Haramoni, Penisilevania. A o i ai o ia iina, sa manao Iosefa Samita le Matua e iloa pe o le a se mea e mafai ona ia faia e fesoasoani ai i le galuega a le Alii. Na fesili le Perofeta i le Alii ma maua mai ai le faaaliga o loo faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4. I lenei faaaliga, na faailoa mai ai e le Alii ia uiga auaumama e agavaa ai se tagata e fesoasoani i Lana galuega.

Ia Me 1829, sa malaga ai Ailama le uso matua o le Perofeta i Haramoni, Penisilevania e asiasi ia Iosefa. I le talosaga a Ailama, sa fesili ai le Perofeta i le Alii e faaali mai Lona finagalo e faatatau i lona uso. I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 11, na ta’u atu ai e le Alii ia Ailama le mea e tatau ona ia faia e fesoasoani ai i le faatuina o Siona.

Na asiasi atu Iosefa Knight le Matua i le Perofeta o Iosefa Samita ia Me 1829. Sa ia faaali atu lona manao e auauna atu ma fesoasoani i le galuega a le Atua. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12 o loo i ai le fautuaga a le Alii ia te ia.

Ina ua mavae le siitia atu o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le aiga o Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka, ma toe amata le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa maua e le Perofeta ia faaaliga mo atalii e toatolu o Pita Uitimera le Matua: Tavita, Ioane, ma Pita Uitimera Le Itiiti. I nei faaaliga, o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14--16, sa faamamafaina ai e le Alii le taua o le folafola atu o le salamo ina ia aumaia ai agaga ia te Ia.

Ianuari 1829Na asiasi atu Iosefa Samita le Matua ia Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania.

Fepuari 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4 .

Me 1829Na oo atu asiasiga a Ailama Samita ma Iosefa Knight le Matua ia Iosefa ma Ema Samita.

Me 1829Na maua aiMataupu Faavae ma Feagaiga e 11--12 .

Pe tusa o le aso 1 Iuni, 1829Sa siitia atu Iosefa ma Oliva i Faiete, Niu Ioka, e faaauau ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Iuni 1829Na maua aiMataupu Faavae ma Feagaiga 14--16 .

Faaiuiuga o Iuni 1829Na vaai ai Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu i papatusi auro.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

O Iosefa Samita le Matua o se tasi o e na muamua faalogo i tala o faaaliga faalelagi na tuuina atu i lona atalii o Iosefa. Na avea o ia ma tagata talitonu mausali i lona atalii ma se e puipuia le misiona na tofia ai Iosefa mai le lagi. Ia Ianuari 1829, na malaga ai Iosefa Samita le Matua ma lona atalii o Samuelu mai lo latou aiga i talaane o Palamaira, Niu Ioka, i Haramoni, Penisilevania, e asi ia Iosefa Samita le Itiiti, ma lona toalua o Ema. I le taimi o lea asiasiga, sa fesili ai Iosefa Samita le Matua mo se faaaliga e faatatau i lana matafaioi e mafai ona fai e fesoasoani ai i le galuega a le Atua. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 5.) O le faaaliga na tuuina atu e tali atu ai, o loo faamalamalama ai uiga auaumama e tatau i se tagata ona atiina ae ina ia mafai ai ona valaauina i le galuega a le Atua. Ina ua toe foi atu i lona aiga, sa valaaulia e Iosefa Samita le Matua ma lona toalua o Lusi, le faiaoga o Oliva Kaotui e nofo ia i la’ua. Ina ua fesili Oliva e uiga ia Iosefa Samita le Itiiti ma talasalatua sa ia faalogo ai e uiga i se “Tusi Paia auro,” sa muai musu Iosefa Samita le Matua e tuuina atu ni faamatalaga, aua ua iloa le toatele o isi o le nuu sa faatauemu i lona atalii. Peitai, sa iu ina ia faasoa atu ni nai mea moni e faatatau i papatusi o le Tusi a Mamona ma le galuega ua tofia i ai Iosefa e faaliliu. O le valaauga i le galuega lea na maua e Iosefa Samita le Matua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4 atonu na avatu ai ia te ia le lototoa e talanoa saoloto ma Oliva Kaotui e uiga i papatusi. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 11, 13.)

Ata
Faafanua 3: Matu i Sasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4

Ua faaali atu e le Alii ia Iosefa Samita le Matua le mea e agavaa ai se tagata e fesoasoani i Lana galuega

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:1. “Ua le pine ona oo mai o se galuega ofoofogia”

I aso anamua, sa valoia ai e le Alii o le a i ai se liliuese i aso amuli. O le mea lea, o le a Ia “faia se vavega i lenei nuu, o le vavega lava, o le mea foi e ofo ai” (Isaia 29:14).

O le faaupuga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:1 ua ta’u mai ai o le taimi na tuu mai ai lenei faaaliga, e lei faataunuuina lava le valoaga a Isaia. Sa matauina e Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970) mea nei e uiga i le fuaiupu lea: “Ina ua tuuina mai lenei faaaliga i le Perofeta o Iosefa, sa na o le 23 ona tausaga. E lei lolomia le Tusi a Mamona; e leai se tasi ua faauuina i le perisitua. E lei faatulagaina le Ekalesia; ae na faia lava le faamatalaga ma tusia e aunoa ma se tulaga faapea ua mafai ai ‘ona oo mai se galuega ofoofogia i le fanauga a tagata” (i le Conference Report, Oct. 1966, 86). Na tuuina mai nisi faaaliga faaopoopo a o lei faatulagaina le Ekalesia o loo i ai foi se gagana lava faapea e pei ona maua ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:1 (tagai MF&F 6:1; 11:1; 12:1; 14:1).

Ata
ata o Iosefa Samita le Matua

O Iosefa Samita le Matua, o le tama o le Perofeta, o se tasi o e na muai iloa e uiga, ma talia le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:2–3. “Auauna atu ia te Ia ma lou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa”

E ui o le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4 na muai tuuina atu ia Iosefa Samita le Matua, ae e mafai foi ona faatatau i soo se tagata ua manao e auai i le galuega a le Atua. Na tusia e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876--1972): O le faaaliga lenei e puupuu lava, e na o le fitu fuaiupu, ae e lava ma totoe fautuaga ma faatonuga mo se suesuega o le olaga atoa. … Atonu e leai se isi faaaliga i a tatou tusitusiga paia uma ua i ai faatonuga sili atu e faatatau i ituaiga agavaa o tagata o le Ekalesia mo le galuega a le Atua, ma i se faiga faapuupuuina nai lo lenei faaaliga. E lautele, e maualuga ma loloto e faapei lava o le faavavau” (Church History and Modern Revelation [1953], 1:35).

O i latou ua mananao e auauna atu i le Atua e moomia e tuuina atu se taumafaiga tele patino, e pei ona faamatala mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili:

“Tatou te aoao mai lenei poloaiga [i le MF&F 4:2] e le lava le auauna atu i le Atua ma o tatou mafaufau ma le malosi atoa. O Le o loo silasila i o tatou loto ma silafia o tatou mafaufau e manaomia isi mea e sili atu nai lo lena. Ina ia tatou tutu atu ma le le pona i luma o le Atua i le aso mulimuli, e tatau ona tatou auauna atu foi ia te ia ma o tatou loto ma le mafaufau atoa.

“O le auauna atu ma o tatou loto ma le mafaufau atoa o se luitau maualuga mo i tatou uma. O lea ituaiga o auaunaga e tatau ona aunoa ma se naunauga manatu faapito. E tatau ona faaosofia i le na o le alofa mama o Keriso”“Aisea Tatou Te Auauna Atu Ai?” Liahona, Ian. 1989, 67).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:4. “Ua sinasina le fanua, ua saunia e selesele”

I le taimi o Lana misiona i le olaga nei, sa fetalai ai le Alii i Ona soo ma faatusatusa tagata o e sa saunia e maua le talalelei i saito o le fanua ua saunia mo le seleselega: “Ina tepa ae ia o outou mata, ma vaavaai i le fanua ua sinasina mai nei i le seleselegasaito”(Ioane 4:35). O fatu ninii e pei o le saito po o le karite e sui o latou lanu a’o tutupu a’e. I le taimi o laitiiti le saito e lanu meamata, ae a faasolo ina matua e lanu sesega. Pe a ua saunia le saito mo le seleselega, e masani ona faamatalaina ua “sinasina.” Sa faaaoga lenei upu valiata e le Alii i le tele o faaaliga i aso e gata ai e ta’u mai ai ua saunia tagata e aoaoina i le talalelei ma faapotopoto mai i le Alii ma Lana Ekalesia (tagai MF&F 6:3; 11:3; 12:3; 14:3; 31:4; 3:3).

Na faamanatu mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910--2008) i taitai ma tagata o le Ekalesia e faapea o loo ua saunia pea lava le fanua ina ia seleseleina:

“Ou te valaaulia outou ina ia avea ma se autau tele e naunautai mo lenei galuega ma se manao tele e lagolago i faifeautalai i lo latou tiutetauave tele o loo i ai e avatu le talalelei i nuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata. “Ua sinasina le fanua [ma] ua saunia e selesele” (MF&F 4:4). Ua fetalai faafia mai le Alii i lenei mea. Pe o le a tatou le talitonu ea i Lana fetalaiga?

“Sa i ai le galuega faafaifeautalai a o le’i faatulagaina le Ekalesia. O loo faaauauina ai lava talu mai lena taimi, e ui lava i le tele o faigata o vaitau na asa mai ai o tatou tagata. Ia taitasi i tatou, ma faia se faaiuga ia i tatou lava, ia tulai mai i se avanoa fou, se lagona fou mo le tiutetauave, se taliaina fou o le matafaioi e fesoasoani i lo tatou Tama oi le Lagi i Lana galuega mamalu o le faataunuuina o le faaofuina o Ona atalii ma afafine i le lalolagi atoa i le tino ola pea ma le ola e faavavau” (Saili Tamai Mamoe, Fafaga i Mamoe,” Ensign, May 1999, 110).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:4. “O ia o le sasau atu lana selesaito … e aumai e ia le olataga i lona agaga”

Ata
Sasau Lau Selesaito

Sasau Lau Selesaito, tusia e Greg Newbold. O le selesaito o se mea faigaluega faifaatoaga e faaofuofu le lau e faaaoga mo le ‘ootiina o saito.

O le selesaito o se naifi faaofuofu tele e faaaoga e selesele ai saito. O le tagata selesaito e faaaogaina se selesaito a le o le tuu agai mai ia te ia e sapo ai ma ooti le fua po o le sasau atu foi i le pogati o le fua. O le faaaogaina o lenei meafaigaluega e selesele ai le saito o se galuega mamafa ma e telegese lona faiga. O lenei upu valiata o loo faamatala ai le galuega fita e moomia e aumaia ai tagata ia Iesu Keriso.

Sa aumaia eElder Kevin R. Duncan o le Fitugafulu se malamalama faaopoopo e uiga i le auala e mafai ai ona faatatau le selesaito i le galuega faifeautalai:

“Ua aoao mai i tatou e tusitusiga paia e sasau a tatou selesaito ma lo tatou malosi atoa (tagai MF&F 4:4). Sa ou faaaogaina e le aunoa se selesaito i la matou faatoaga. Ia te a’u lava ia, sa ou aoaoina e le lava le na ona sasau malosi o se selesaito. E tatau foi ona maai le selesaito ina ia mafai ai ona ooti. Afai e matatupa, e tele lo’u malosi e alu i le sasauina e aunoa ma se aoga tele.

“I le faatoaga, sa i ai se matou foaga e faamata ai a matou selesaito i aso uma. I le galuega faifeautalai ma o le mea moni o vaega uma o le olaga, e manaomia ona faamaai a tatou selesaito faaleagaga ina ia mafai ai ona tatou ausia o tatou lava gafatia silisili. O le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi, tatalo, ma le tausia o poloaiga uma e fesoasoani tatou te maai ai ma aoga” (“Abandoned Seeds in Rocky Places,” New Era, July 2014, 18).

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:4 sa folafola mai ai e le Alii e faapea o a tatou galuega faafaifeautalai, tatou te aumaia ai le faaolataga i o tatou lava agaga. Sa faamatala e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le ala e mafai ai ona tupu lea mea: “Pe a e tuu atu lou loto i le valaauliaina o tagata e o mai ia Keriso, o le a suia lou loto. … E ala i le fesoasoani atu i isi e o mai ia te ia, o le a e iloa ai ua e sau foi oe lava ia te Ia” (O Mai ia Keriso,” Liahona, Mat. 2008, 52).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:5–6. “O le faatuatua, faamoemoe, alofa mama ma le alofa …. e agavaa ai o ia mo le galuega”

E le manaomia e le Alii se tagata ia talenia faaleagaga pe ma’eu le mafaufau e fesoasoani i Lana galuega. Ae, e fesili mai o Ia ia taumafai le tagata e atiina a’e uiga faa-Keriso o loo lisi mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:5--6. Na aoao mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea e tupu a o tatou atiina a’e nei uiga auaumama: “Afai o lou naunauga sili o le atiina a’e o uiga faa-Keriso o le ‘faatuatua, amiomama, poto, faautauta, onosai, agalelei faaleuso, amio-atua, alofa mama, lotomaualalo, [ma le auauna atu]’ [MF&F 4:6], o le a faia e le Tama Faalelagi oe ma ana meafaigaluega i Ona aao mo le faaolataga o agaga e toatele” (”Le Alii e, o A’u ea?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 58).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:7. “Ole atu, ma o le a e maua ai”

Na aoaoina e Iosefa Samita le Matua mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4 e faapea e naunau le Alii e tuuina mai le taitaiga faaleagaga ma le fesoasoani ia i latou o e valaauina i le galuega. Na faamanino mai e Peresitene Russell M. Nelson o le Au Peresitene Sili le taua o le mauaina o uiga faa-Keriso e fesoasoani ai ia tatou maua tali i a tatou tatalo:

“Mo outou taitoatasi ia maua faaaliga tulaga ese mo mea tou te manaomia e outou lava ma tiutetauave, e malo lava ni taiala patino. Ua fetalai mai le Alii ia te oe e atiina ae le ‘faatuatua, faamoemoe, alofa mama ma le alofa, ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua.’ Faatasi ai la ma lou ‘faatuatua [mausali], amiomama, poto, faautauta, onosai, agalelei faaleuso, amio-atua, alofa mama, lotomaualalo, [ma le] filiga,’ ua mafai ai ona e ole atu, ma o le a e maua; ua mafai ona e tuitui atu, ma o le a toina mai ia te oe. [MF&F 4:5--6; faaopoopo le faamamafa; tagai foi fuaiupu e 7.] …

“E mafai ona maua e tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai faaaliga patino” (“Ole Atu, Saili, Tuitui Atu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 83--84).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11; Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na faapupula mai e Ailama le uso matua o Iosefa Samita lona talitonuga faifai pea i le galuega a Iosefa ina ua ia asiasi atu i le Perofeta ia Me 1829 i Haramoni, Penisilevania. Ina ua ia iloa le agaigai i luma o le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma le toefuataiga mai o le perisitua, sa ia manao e iloa pe o le a le mea e finagalo le Alii ia te ia e fai e fesoasoani ai i le galuega. Sa faaaoga e Iosefa le Urima ma le Tumema e maua mai ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11. Sa papatisoina Ailama e Iosefa i ni nai vaiaso mulimuli ane, ia Iuni 1829, ma sa faamanuiaina Ailama e avea ai ma se tasi o Molimau e Toavalu o le Tusi a Mamona. Na avea foi o ia ma se tasi o uluai tagata o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso ina ua faatulagaina i le aso 6 Iuni, 1830.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11

Ua faaali atu e le Alii ia Ailama Samita le mea e tatau ona ia faia e fesoasoani ai i le galuega

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:2. O le afioga a le Atua e “maai sili atu nai lo se pelu mata-lua”

Ua faamatalaina le mana o le upu a le Atua e “maai sili atu nai lo se pelu mata-lua” i le tele o fuaitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga (tagai MF&F 6:2; 11:2; 12:2; 14:2; 33:1). O se auupega e faataumaai ona itu e lua o le a sili atu ona aoga i le seleina nai lo se pelu e na o se tasi se itu maai. Ua faamatalaina le upu a le Atua e sili atu ona maai nai lo se auupega faapena. Faapei o le “leo itiiti, ma le filemu, lea e … ati i mea uma” (MF&F 85:6), e mafai e le upu a le Atua ona vave ulu atu i le lotolotoi i totonu o le agaga o se tagata.

Na toe faamalamalama atili eElder Orson Pratt (1811--1831) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le atalilo o le pelu ma le ala o loo faapupula mai ai le mana o le upu a le Atua: “O se savali o le upumoni faigofie, pe a auina mai le Atua---pe a lolomiina e le pule paia, e ala mai i tamalii musuia mai le lagi, e ati i le mafaufau faapei o se pelu mata-lua taufai maai ona itu, ma faalalo ai le faamaualuga ua maua’a, o sulugatiti maaa o mea sese ma uputuu anamua, ua faapaiaina i le matua o le soifua ma avatu ai le lausilafia e le poto o le tagata soifua. Na te vaeluaina tutusa lelei le va o le sa’o ma le sese—i le va o le aoaoga faavae a Keriso ma aoaoga faavae a tagata; e faigofie lava ona ia faavaivaia (ma faatamaia) finauga uma e ono faaaoga e aoaoga faaletagata e faasagatau ai i upumoni paia. O manatu faaalia, o folafolaga e faia e tagata e le musuiaina, ma aoaoga faavae e afua mai i aoga o mataupu tau i mea silisili, e mou ese uma e pei o le sau i le taeao—e goto uma lava i le le taua pe a faatusa atu i se savali e tuusa’o mai le lagi“ (“Pule Paia—pe O Iosefa ea Na Auina Mai e le Atua?” Orson Pratt’s Works on the Doctrines of the Gospel [1945], 1:1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:6–8. “O le a avea oe ma ala o le faia o mea lelei e tele i le tupulaga lenei”

Na folafola atu e le Alii ia Ailama Samita afai na te tausia ia poloaiga, o le a avea o ia ma ala e faia ai mea lelei e tele i lona soifuaga. Na ta’ua eElder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua nisi o mea taua na ausia e Ailama Samita:

“Na fesoasoani [Ailama] ma auauna atu i lona uso, o Iosefa le Perofeta, i le faagasologa umi ma le faigata o le Toefuataiga. I le iuga, na aufaatasi o ia ma Iosefa ma isi maturo o tisipenisione ua mavae o le talalelei. Na faamaligiina lona toto e fai ma ana molimau faaiu i le lalolagi. …

“Na tuuina atu e Ailama se tautua matavela i le Ekalesia. I le 1829 o ia o se tasi o nai tagata toaitiiti sa faatagaina ona vaai i papatusi auro lea na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona, ma sa ia molimau atu i aso na totoe o lona soifua i le natura paia o le Tusi a Mamona, o ia o se tasi o Molimau e Toavalu o le ‘na vaai i papatusi i ona lava mata ma sii i ona lava lima’ [sii mai i le Richard Lloyd Anderson, Investigating the Book of Mormon Witnesses [1981], 158--69]. … I le tolusefulu o ona tausaga, o ia o se aupito matua o alii e toaono sa filifilia i le 1830 e faatulagaina aloaia Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. … I le avea ai ma taitaifono o le komiti o le malumalu, sa faapotopoto e Ailama le Ekalesia e faatino le galuega na matua foliga mai e le mafai, o le fausiaina lea o le Malumalu o Katelani i le taimi na matua leai ai ni mea a le toatele o tagata o le Ekalesia e foai atu i le galuega. I ni nai tausaga mulimuli ane, na ia toe faia ai lenei auaunaga i le fausiaina o le Malumalu i Navu.

“Sa galue Ailama i le au epikopo i Ohaio, i le uluai aufono a fautua maualuga, o se Peteriaka, fesoasoani i le Au Peresitene Sili, ma mulimuli ane o se tasi o alii e toalua na umia le tofi o le Peresitene Fesoasoani o le Ekalesia. …

“E manino lava, o Ailama Samita o se tasi o poutu mausali o le Toefuataiga. Ae faanoanoa, ona e toatele tagata o le Ekalesia e itiiti se silafia e uiga ia te ia vagana ai sa faamaturoina o ia faatasi ma lona uso i le Falepuipui o Karefasi. E maoae lena mea, ae e tele atu isi mea na ia faia. Ioe, na toe ta’ua e Iosefa Samita lava ia e faapea o le a lelei i ona soo le mulimulita’i ia Ailama le mamanu o o latou olaga [tagai History of the Chiurch, 5:108]””Ailama Samita: ‘Mausali pei o Poutu o le Lagi,’” Liahona, Nov. 1995, 6--7).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:9. “Ia lē fai atu se mea i lenei tupulaga tau lava o le salamo”

O le poloaiga ai le Alii “ia le fai atu se mea i lenei tupulaga tau lava o le salamo”MF&F 11:9) o lona uiga ia folafola atu le moni o Iesu Keriso ma Lana Togiola ma le faaolataga e maua e i latou o e salamo ma usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei. Ia “le fai atu se mea tau lava o le salamo” e le faapea e le tatau ona tatou aoao atu isi aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. Ae, o lona uiga ia fitoitonu a tatou aoaoga i le talalelei, le talalelei lea o le salamo ma le faaolataga e ala i le alofa mutimutivale, alofa tunoa, ma le finagalo auaumama o le Alii o Iesu Keriso.

Ata
Vaitafe o Sasikuana

O le Vaitafe o Sasikuana i talaane o le maota o Iosefa ma Ema Samita i Haramoni, Penisilevania

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12--14. “Tuu atu lou faalagolago i le Agaga lena lea na te taitai ia fai mea lelei”

I masina a o lei maua mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11 sa faatonuina e le Alii ia Oliva Kaotui i le ala e sailia ma iloa ai musumusuga e ala i le Agaga Paia (tagai MF&F 6; 8--9). I le faaaliga lenei, sa faaopoopo ae e le Alii i lena malamalama e ala i le malamalamaaga faaopoopo e uiga i le ala e iloa ai le uunaiga ma le taitaiga a le Agaga. Sa fautuaina e le Alii ia Ailama Samita e faalagolago i le Agaga ma sa aoaoina o ia faapea o le Agaga lena e “taitai ia fai mea lelei--ioe, ia fai mea sao, ia savali ma le lotomaualalo, ia faamasino ma le amiotonu” (MF&F 11:12).

Sa faaopoopo foi e le Alii i Ana faatonuga muamua e faapea o le a faaali mai e le Agaga le upumoni i o tatou mafaufau ma o tatou loto (tagai MF&F 8:2). I le faaaliga lenei ia Ailama, sa faamalamalama mai ai e le Alii e faapea o le Agaga “o le a faapupula ai lou mafaufau” ma “faatumuina lou agaga i le olioli” (MF&F 11:13). A oo ina faapupula e le Agaga o tatou mafaufau, ona atili manino ai lea o la tatou vaai ma le malamalama (tagai MF&F 76:12). Na aoao atu e le Alii ia Ailama e faapea o lenei malamalama faateleina o se auala lea o le a fesoasoani ai le Alii ia te ia e “iloa, mea uma o soo se mea e te manao mai ai ia te au” (MF&F 11:14).

Sa faamalamalama mai eElder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga e tatau ai ona tuu atu la tatou faalagolago i le Agaga pe a tatou feagai ma luitau ma sailia taitaiga i o tatou olaga: “Sa silafia e le Tama oi le Lagi o le a e feagai ma luitau ma o le a manaomia ai ona faia o faaiuga o le a i talaatu o lou gafatia e filifili tonu ai. I Lana fuafuaga o le fiafia, sa Ia faaaofia ai se faiga mo oe e maua ai le fesoasoani i na ituaiga o luitau ma faaiuga e lou olaga i le tino. O le a oo mai lena fesoasoani ia te oe e ala i le Agaga Paia o se taiala faaleagaga. O se mana, i talaatu o lou lava gafatia, lea e manao se Tama Faalelagi alofa ia te oe e faaaoga pea lava pea mo lou filemu ma le fiafia” (“To Acquire Spiritual Guidance,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:15--21. Faatali … seia e maua la’u upu, la’u papa, la’u ekalesia, ma la’u talalelei”

Sa faamanatu atu e le Alii ia Ailama Samita e lei oo i le taimi e valaauina ai o ia e folafola atu le talalelei (tagai MF&F 11:15). A o lei oo mai lena valaauga, sa aoao atu e le Alii ia Ailama ia mea e tatau ona ia faia ina ia mafai ai ona aoao atu ma le mana Lana talalelei ma i le Agaga. Ia Me 1829 ina ua tuuina mai lenei faaaliga, e lei papatisoina Ailama, e lei faatulagaina le Ekalesia, ma e lei faaeeina atu ia te ia le meaalofa o le Agaga Paia. Sa poloaiina o ia e le Alii e faatali le talaiga seia ona maua se malamalama sili atu i le talalelei ma iloa mautinoa foi le mataupu a le Alii. Sa folafola atu ia Ailama i lea taimi afai na te tausia poloaiga ma ole atu i le Agaga, o le a Ia maua le Agaga ma le mana e fesoasoani ai i isi ia iloa se malamalama i le upumoni.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:20. “O lau galuega lenei, ia tausi a’u poloaiga”

E faafa ona faatonuina e le Alii ia Ailama Samita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11 e tausi Ana poloaiga (tagai MF&F 11:6, 9, 18, 20). Na aoao mai eElder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e faatatau ai upu a le Alii ia Ailama ia i tatou taitoatasi:

“O se tasi o fuaitau lauiloa ma le ta’ua soo o tusitusiga paia o loo maua i le Mose 1:39. O lenei fuaiupu o loo faamatala manino mai ai le galuega a le Tama e Faavavau: “Aua faauta, o la’u galuega ma lo’u mamalu lenei---ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata’ (faaopoopo le faamamafa).

“O se soa mau o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo faamalamalama mai ai ma le manino e tutusa lelei ma le maioio la tatou uluai galuega o ni atalii ma afafine o le Tama e Faavavau. O le mea e malie ai, o lenei fuaiupu e le foliga mai e lauiloa ma e le ta’ua soo foi. “Faauta, o lau galuega, lenei, e tausi i a’u poloaiga, ioe, ma lou manatu atoa, mafaufau ma lou malosi atoa” (MF&F 11:20; faaopoopo le faamamafa).

O lea, o le galuega a le Tama o le aumaia lea o le tino ola pea ma le ola e faavavau o Ana fanau. O la tatou galuega o le tausia lea o Ana poloaiga ma o tatou manatu, mafaufau, ma le malosi atoa” (“O Le Alofa Mutimutivale o le Alii,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 101–2).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:21–22. “Ia Muai saili ia maua la’u upu”

E lei fesili atu le Alii ia Ailama e amata ona folafola atu le talalelei. Ae, na Ia poloaiina Ailama e suesue i le Tusi Paia faapea foi le Tusi a Mamona ina ua maea le faaliliuga (tagai MF&F 11:22). Ona fetalai lea o le Alii, ua mafai e Ailama ona alu loa ma folafola atu Lana upu faatasi ai ma le folafolaga o le fesoasoani mai le Agaga. Sa faamalamalama e Peresitene Henry B. Eyring le ala o le a avea ai le suesue o tusitusiga paia ma mea e saunia ai se tagata e folafola atu ma le mana o le Atua le talalelei:

“O le a taiala e le Agaga Paia mea e tautala atu ai pe afai tatou te suesue ma mafaufau loloto i tusitusiga paia i aso uma. O upu o tusitusiga paia e valaaulia ai le Agaga Paia. Na faapea ona fetalai mai o le Alii: ‘Aua le saili e talai atu laʼu upu, ae ia muamua saili ia maua laʼu upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; ona oo lea, afai e te manao i ai, o le a e maua loʼu Agaga ma laʼu upu, ioe, le mana o le Atua i le faatalitonuina o tagata’ (MF&F 11:21). Faatasi ai ma le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, ua mafai e i tatou ona faitaulia lenei faamanuiaga i talanoaga faasamasamanoa pe i se vasega e ono fesili mai ai se faiaoga tatou te tali atu i se fesili. O le a tatou lagonaina le mana na folafola mai e le Alii: ‘Aua ne’i popole muamua outou i mea o le a outou fai atu ai; a ia teu pea i o outou mafaufau upu o le ola, ma o le a tuuina atu ia te outou i lea lava itula lena vaega e tatau ai mo tagata taitoatasi’ (MF&F 84:85).

“Tatou te teuina le upu a le Atua e le gata i le faitauina o upu o tusitusiga paia ae e ala foi i le suesue i ai. E mafai ona fafagaina atili i tatou e ala i le mafaufau loloto i ni nai upu, tuu atu i le Agaga Paia e faia ia pele ia i tatou, nai lo le pasi faavavevave atu i ni mau mataupu o tusitusiga paia” (“Fafaga A’u Tamai Mamoe,” Ensign, Nov. 1997, 83–84).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 12: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Na oo ina masani ia Iosefa Knight ma lona aiga ia Iosefa Samita i le faaiuiuga o le 1826, ina ua faafaigaluega e Iosefa Knight ia Iosefa ma isi i lana faatoaga ma le ‘ili i Kolasavili, Niu Ioka, lea pe tusa o le 115 maila i sautesasae o Palamaira. A o nofo ai Iosefa i le aiga o Knight, sa ia ta’u atu ia i latou sa faaali atu ia te ia se tagata mai le lagi ma sa ta’u atu ai ia te ia le mea sa tanumia ai ni faamaumauga anamua. Na tusia e se tasi o atalii, o Newel Knight e faapea, sa “matua faagaeetia le aiga i le moni o ana faamatalaga e faatatau i Papatusi o le Tusi a Mamona lea sa faaali atu ia te ia e se Agelu a le Alii” (ta’ua i le William G. Hartley, “The Knight Family: Ever Faithful to the Prophet,” Ensign, Jan. 1989, 43).

Mulimuli ane, a o faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita ia papatusi o le Tusi a Mamona, sa fesoasoani Iosefa Knight ia te ia i nisi o taimi i le tuuina atu lea o mea sa moomia ma sina tupe itiiti. Atonu o se tasi o taimi o asiasiga a Iosefa Knight e aumai mea e faaaoga ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i Haramoni, Penisilevania na maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12 pe atonu o le taufaaiuiuga o Me i le 1829.

Ata
O totonu o le fale o Iosefa Knight le Matua

O totonu o le fale o Iosefa Knight i Kolasevili (Nineva), Niu Ioka

Mataupu Faavae ma Feagaiga 12

Ua aoaoina ia Iosefa Knight i mea e manaomia e fesoasoani ai i le galuega a le Alii

Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1-9. Faatonuga mo i latou o e ua valaauina e fesoasoani i le galuega a le Atua

O le fai faafia o faatonuga o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12 ma isi vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua faapupula mai ai o mataupu faavae e faafoe ai le galuega o le faaolataga e faatatau ia i latou uma o e saili e fesoasoani i le galuega (tagai MF&F 4; 6; 11; 1214).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 12:8. “E leai se tasi e mafai ona fesoasoani i lenei galuega vagana o le a lotomaualalo o ia ma tumu i le alofa.”

E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 12, na ta’u atu e le Alii ia Iosefa Knight le Matua e taua le mauaina o uiga faa-Keriso ina ia mafai ai ona fesoasoani i Lana galuega. Na faamatala e Peresitene Russell M. Nelson le faagasologa e mafai ai e se tagata ona maua nei uiga: “O uiga e faamasinoina ai i tatou i se aso e faaleagaga uma. O nei uiga auaumama e aofia ai le alofa, amio mama, faamaoni, agaalofa, ma le auauna atu i isi. O lou agaga, faatasi ai ma ua i totonu o lou tino, e mafai ona tuputupu ae ma faaali atu nei uiga i auala e taua i lou alualu i luma e faavavau. O le alualu i luma faaleagaga e maua e ala i laasaga o le faatuatua, salamo, papatiso, o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le tumau seia oo i le iuga, e aofia ai sauniga o le faaeega paia ma le faamauga i malumalu paia” (“Faafetai i le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 79).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14--16: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

E lei leva ona taunuu o ia i Haramoni, Penisilevania, sa auina atu e Oliva Kaotui se tusi i lana uo o Tavita Uitimera i Feiete, Niu Ioka, e faamalamalama atu ai o loo galue o ia o se failautusi ia Iosefa Samita, o le o loo faaliliuina ia papatusi o le Tusi a Mamona. Sa faaauau pea ona fesootai atu Oliva i le aiga o Uitimera i masina na sosoo ai ma molimau atu i ai i le moni o papatusi.

Ina ua amata ona ogaoga sauaga i Haramoni mo le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, sa talosaga atu le Perofeta ia Oliva e toe tusi atu ia Tavita Uitimera, ma fesili i ai pe mafai ona la o atu e faamaea le faaliliuga o le Tusi a Mamona i lona fale. I le tali atu i ai, sa valaaulia e le tama o Tavita, o Pita Uitimera le Matua ia Iosefa ma Oliva e nonofo ma i latou pe o le a lava le umi ina ia faamaea ai le faaliliuga.

Sa manao Tavita Uitimera e alu loa lava ma se taavale solofanua e aumai ai le Perofeta ma Oliva Kaotui, ae sa manaomia ona ia suatia ma sauniuni le palapala o le faatoaga a o lei mafai ona alu o ia. “I le faaiuga o se aso sa fai ai le suaga, sa ia iloa ai ua ia ausia i le aso e tasi le mea sa masani ona lua aso na te faia ai. Sa faapena foi ona faagaeetia le tama o Tavita i le vavega moni. Na fai mai Pita Uitimera, ‘Atonu o loo i ai se lima mamana i lenei mea, ma ou te manatu ua tatau ona e alu i Penisilevania i le taimi e uma ai ona tuu i lalo lau palasa o palesi.’ (O le palasa o palesi sa faaaoga e faaitiitia ai le fefeu o le palapala.) O le aso na sosoo ai na alu ai Tavita e tuu i lalo le palasa, peitai na faateia o ia i le alu atu ua uma ona fai le galuega. Na fai mai lona tuafafine, o le sa nofo e lata ane i le faatoaga, sa valaau atu lana fanau ia te ia e matamata i tagata ese i le aso ananafi sa faasalalauina le palasa i se tomai ofoofogia. Sa manatu o ia o ni tagata na totogi e Tavita.

“Ma le agaga faafetai mo lenei faatinoga faalelagi, sa faanatinati atu Tavita Uitimera i se malaga e tolu aso i Haramoni. Sa fetaui o ia ma Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ina ua latalata atu i le taulaga. E ui ina e le’i ta’uina e Tavita ia i laua le taimi tonu e sau ai, ae sa vaaia e Iosefa i se faaaliga ia auiliiliga o le malaga a Tavita i Haramoni” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 56–57).

Sa aveina atu e Tavita ia Iosefa ma Oliva i Feiete, ma sa taunuu i le amataga o Iuni 1829. Na tusia mulimuli ane e Iosefa Samita e faapea o “Tavita, Ioane, ma Pita Uitimera le Itiiti na avea ma uo mamae ma fesoasoani i le galuega” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 308). O nei uso e toatolu, “sa taitoatasi ma latou maua se molimau e uiga i le moni o le galuega, ma sa oo ina popole tele i le mataupu e faatatau i lo latou tiute patino” (MF&F 14, faaulutala o le vaega). I le tali atu i la latou talosaga, na maua e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga mo uso taitasi (tagai MF&F 14--16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14-16

Ua faaali atu e le Alii ia Tavita Uitimera, Ioane Uitimera, ma Pita Uitimera le Itiiti Lona finagalo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7. “Afai e te tausia a’u poloaiga ma tumau e oo ile iuga”

O le fautuaga a le Alii e “tausia a’u poloaiga ma tumau e oo i le iuga”MF&F 14:7) e mafai ona manatu i ai o se lapataiga ia Tavita Uitimera. Na avea Tavita ma se tasi o Molimau e Toatolu ma o se tasi foi o uluai tagata e toaono o le Ekalesia. Na mulimuli ane nofo o ia i Misuri ma avea ai o se taitai o le Ekalesia iina. Peitai, i le 1837, na aufaatasi atu ai Tavita Uitimera lava ia ma isi na liliuese mai le Ekalesia. Na tape lona igoa mai le Ekalesia i le aso 13 Aperila, 1838 ma e lei toe foi mai lava, peitai na ia tuuina atu lana molimau e uiga i papatusi o le Tusi a Mamona seia oo ina maliu. Na faamalamalama e Elder Joseph B. Withlin (1917--2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le tumau e oo i le iuga:

“Ua manatu nisi o le tumau e oo i le iuga ua na o se mafatia lava i luitau. E matua tele atu nai lo lena---o le faagasologa o le o mai ia Keriso ma le faaatoatoaina ia te Ia. …

“O le tumau e oo i le iuga o le aoaoga faavae lea o le faaauau ai pea i luga o le ala e tau atu i le ola e faavavau ina ua uma ona ulu atu se tasi i le ala e auala lea i le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le taliaina o le Agaga Paia. O le tumau sei oo i le iuga e manaomia ai o tatou loto atoa. …

“O le tumau e oo i le iuga o lona uiga tatou te totoina o tatou olaga ia mauaa i eleele o le talalelei, tausia o aoaoga faavae ua taliaina e le Ekalesia, auauna atu ma le lotomaualalo i o tatou uso a tagata, ola i soifuaga faaKeriso, ma tausi a tatou feagaiga” (“Press On,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 101).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7. “O le ola e faavavau … o le aupito silisili lea o meaalofa uma a le Atua”

Na faamalamalama mai eElder Bruce R. McConkie (1915--1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ola e faavavau ma le mafuaaga e manatu ai o le meaalofa aupito silisili e mafai ona tatou maua mai le Atua:

“O le ola e faavavau o le igoa lea o le ituaiga soifuaga o loo soifua ai le Atua ma o lea la “o le meaalofa silisili lea o meaalofa uma a le Atua” (MF&F 14:7); ma talu ai o i latou e mauaina ua avea e faapei o le Atua, ua tasi i latou ma ia.

“O le faaeaga e aofia ai se tofi i le lagi aupito maualuga o le lalolagi selesitila, lea na o le iunite faaleaiga e faaauau ai ma e maua ai e i latou taitasi e o i ai mo ia lava se iunite o se aiga e faavavau, e mamanu i le aiga o le Atua lo tatou Tama Faalelagi, ina ia ola tagata faaeaina taitasi i le ituaiga olaga o loo soifua ai le Atua ma o lea ua tasi ai faatasi ma ia. …

“O le mea lea, ina ia faasaoina, ina ia maua le faaeaga, ina ia maua le ola e faavavau, ia tasi mea uma ma le Atua, ina ia ola e faapei ona soifua o ia, ina ia mafaufau e faapei ona ia mafaufau, ia faatino pei ona ia faatino, ia maua le mamalu lava e tasi, le mana e tasi, le manatu ma le pulega e tasi o loo ia umia” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 130).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 15–16. O faaaliga e tutusa upu o i ai

O nisi taimi e faaali mai ai e le Alii le savali e tasi i tagata taitoatasi eseese, ona atonu e tutusa o latou faanaunauga po o tulaga. Mo se faataitaiga, o valaauga o misiona o loo tuuina mai i le taimi nei e le Peresitene o le Ekalesia e toetoe lava ina a tutusa faaupuga. Ae ui o lea, o i latou o e maua ia valaauga e iloa lava le faatatauga patino o le faatonuga e tuuina atu e taiala ai i latou i la latou galuega faifeautalai. E pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15--16, na valaauina e le Alii ia Ioane Uitimera ma Pita Uitimera i o la igoa ma faaali atu i ai Lona finagalo e taitasi i le taimi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 15:4–6 (16:4–6). “O le mea ua sili ona taua ia te oe”

I le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 15--16, sa faamanuiaina ai e le Alii ia Ioane ma Pita Uitimera i lo la faasoa atu o upu a le Atua i isi. Sa la aoaoina faapea o le talai atu o le salamo ma le aumaia o agaga ia Iesu Keriso o le mea aupito taua lea e mafai ona la faia. Sa faamalamalama eElder M. Russell Ballard o se tasi o mafuaaga e matua taua ai le aumaia o agaga ia Keriso: “Ia aua lava nei galo uso e ma tuafafine, ua ia te outou ma au mea tonu o le aoaoga faavae o le a aumaia ai tagata i le Alii. Ua i ai i totonu o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso le mana e aumaia ai le fiafia loloto ma le tumau i le agaga o le tagata--o se mea o le a faatauaina ma faapelepeleina mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Ua le na ona tatou taumafai e aumai tagata e auai i la tatou Ekalesia; o loo tatou faasoa atu ia te i latou le atoaga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ae pe o le a le mamana o la tatou savali e pei ona i ai, e le mafai ona faatino pe faamalosia i tagata. E na ona mafai lava ona faasoa atu---loto i le loto, tagata i le tagata, agaga i le agaga---e ala i le avea o ni tuaoi lelei ma e ala i le manatu atu ma faaali atu le alofa” (“The Essential Role of Member Missionary Work,” Ensign po o le Liahona, Me 2003, 40).

Ata
ata o uluai faifeautalai e toalua

Sa valaauina e le Alii ia le uluai Au Paia i misiona e folafola atu Lana talalelei.