Inisitituti
Mataupu 4: Mataupu Faavae ma Feagaigaiga 5: 17


Mataupu 4

Mataupu Faavae ma Feagaiga 517

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ina ua mavae ni masina talu ona leiloloa ia Matini Harisi ia itulau tusitusia e 116 o le Tusi a Mamona, sa naunau o ia e faalautele le faamaoniga o le moni o papatusi auro. Sa soona tautala faalauaitele lona toalua e faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita i le taufaasese i lana tane ma isi i lona fai mai o loo ia te ia talafaamaumau anamua. Ia Mati 1829, sa toe foi atu Matini i Haramoni, Penisilevania, e fesili pe mafai ona ia vaai i papatusi. Na aoaoina e Iosefa e ala i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5 faapea o le a tofia e le Alii ni molimau se toatolu o le a vaai i papatusi ma molimau atu ai i le lalolagi. Sa folafola atu e le Alii ia Matini afai e faalotomaualalo ia te ia lava, o le a faatagaina o ia e vaai i papatusi.

Ia Iuni 1829, e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17, na fetalai le Alii faapea o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi e mafai ona vaai i papatusi ma isi mea paia e tusa ai ma lo latou faatuatua. A uma ona maua o la latou molimau e uiga i papatusi, ona tatau lea ona latou “molimau atu lea ia i latou, i le mana o le Atua” (MF&F 17:3).

I le amataga o le 1829Sa telegese le gasologa o le faaliliuga o papatusi o le Tusi a Mamona.

Mati 1829 Sa talosaga Matini Harisi e vaai i papatusi; na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5 .

Aperila--Me 1829Sa fesoasoani Oliva Kaotui o se failautusi ia Iosefa Samita i le faaliliuina o papatusi.

Iuni 1829Sa siitia atu Iosefa Samita ma Oliva Kaotui mo se taimi i Feiete, Niu Ioka.

Iuni 1829Na maua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17 .

Iuni 1829Sa asiasi atu Moronae ia Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu ma faaali atu papatusi ia i latou.

Pe tusa o le aso 1 Iulai, 1829Na faamaeaina e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le faaliliuga o le Tusi a Mamona.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5: Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

I ni masina talu ona leiloloa itulau tusitusia e 116 o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa galue le toalua o Matini, o Lusi, e faatupu le tetee faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita. Sa le fiafia o ia i le taimi ma tupe sa tuu atu e lana tane i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa ita foi o ia i le Perofeta ona o lona teenaina o ana talosaga na tuuina atu muamua e vaai i papatusi auro. Sa ia faia se tagi faaletulafono e faasaga ia Iosefa ma faapotopotoina ni tagata o e sa naunau e molimau faapea na pepelo o ia e uiga i le i ai o papatusi. E faaopoopo atu i le taufaamatau o le moliaga e faasaga ia Iosefa, sa lapataia foi e nei tagata ia Matini, afai e le auai atu o ia faatasi ma i latou e molimau e uiga i le taufaasese ma le pepelo o Iosefa Samita, o le a faapea ona tausalaina faatasi Matini ma Iosefa ma o le a o faatasi ma ia i le falepuipui.

I le taimi lea, e lei vaai lava foi Matini ia i papatusi o le Tusi a Mamona, e ui ina sa galue o ia o se tusiupu mo Iosefa. Ina ua taunuu i le fale o Iosefa ma Ema i Haramoni, Penisilevania, sa ta’u atu e Matini lona manao ia maua atili sana molimau i le moni o papatusi. Atonu na talitonu o ia, afai e mafai ona vaai o ia lava i papatusi, o le a saunia o ia e molimau atu i le faamasinoga e uiga i lo latou i ai ma taumamaina ai o laua igoa ma Iosefa Samita mai le taupepeloina. Ina ua uma ona faalogo atu Iosefa i le talosaga a Matini e vaai i papatusi, sa ia fesili i le Alii ma sa ia maua ai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5 (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 14–15).

Ata
Faafanua 3, Matu i sasae o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:1–22

O le a aumaia i luma e le Alii Lana upu i aso amuli e ala i le Perofeta o Iosefa Samita, ma o le a molimauina e molimau e toatolu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:1–3. Ua manao Matini Harisi e maua se molimau i papatusi

Sa maua e Matini Harisi ni faamaoniga o loo umia moni lava e le Perofeta o Iosefa Samita ia papatusi auro. Sa avea muamua o ia ma tusiupu a o faaliliu e le Perofeta mai papatusi. O le saili atu ia faamaonia le mao’i, sa faaali atu e Matini se kopi o togitogiga o loo i luga o papatusi i le au popoto i Niu Ioka. Na ia aveina foi itulau tusitusi e 116 i le fale e faaali i lona toalua ma nai isi tagata e faamaonia ai sa aofia ai o ia i se galuega taua. Ae ui o lea, ina ua toe taunuu atu o ia i Haramoni, Penisilevania, ia Mati 1829, sa ta’u atu e Matini i le tama o Ema, o Isaako Hale, ua naunau o ia mo “se molimau sili atu” o papatusi (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 15).

Ata
ata o papatusi o le Tusi a Mamona

O se atatosi o papatusi o le Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:1–3. “E tatau ona e tu o se molimau o nei mea”

Na tau atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita o lana matafaioi o le tuuina atu o le molimau i le Tusi a Mamona ma lona valaauga paia i le molimau atu lea i le lalolagi, nai lo le avatu o papatusi i tagata uma e vaai i ai. Ona o Iosefa Samita o le perofeta ma le tagatavaai na filifilia e faaliliu ia papatusi e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, o lana molimau o le paia o le Tusi a Mamona e tu o se molimau silisili o le moni o le Toefuataiga o le talalelei.

Na faataunuuina e le Perofeta lenei poloaiga a le Alii e oo lava i toe itula o lona soifua i le tino. Na toe aoao mai e Elder Jeffery R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Ina ua faafalepuipuiina i le [Falepuipui o Karefasi] sa faliu atu Iosefa le perofeta i leoleo sa taofia faapagota o ia ma tuuina atu se molimau mamana i le paia ma le moni a’ia’i o le Tusi a Mamona. E le’i umi ae aveesea e pulufana nei tamalii e toalua [o Iosefa ma lona uso o Ailama].

“E avea o se tasi o elemene e afe o la’u lava molimau i le paia o le Tusi a Mamona, ou te tuuina atu lenei mea o se tasi o toe faamaoniga o lona moni. “I nei itula aupito sili---faaiu---o le manaomia [o se fesoasoani], ou te fesili atu ai ia te outou: mata e fai upu leaga ea nei tamalii i luma o le Atua i le faaauau pea ona faavae o la’ua soifua, lo la mamalu ma la la’ua sailiga mo le faaolataga e faavavau i se tusi (ma le faafoliga o se ekalesia ma se galuega) sa la fatuina e aunoa ma se faavae mautu?

“… Ta’u mai ia te au pe i lea itula o le oti, faamata e ulufale atu nei tamalii i le afioaga o lo la’ua Faamasino Faavavau ma ta’uta’u atu ma maua se mafanafana mai se tusi lea, afai e le o le afioga tonu a le Atua, o le a faavasega ai i la’ua o ni tagata pepelo ma ni tagata taufaaoleole seia oo i le iuga o aso? O le a la le faia lava lena mea! Sa naunau i laua e oti nai lo le faafitia o le faapogai paia ma le moni e faavavau o le Tusi a Mamona” (“Saogalemu mo le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 89).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:6–10. “O le tupulaga lenei o le a latou maua laʼu upu e ala atu ia te oe”

Ata
Iosefa i le Vao

Iosefa i le Vao, saunia e A. D. Shaw

Sa folafola atu e le Alii a maea ona faaliliu ia papatusi o le Tusi a Mamona, o le a faauuina le Perofeta o Iosefa Samita na te avatua le upu a le Alii i lenei ‘tupulaga’ (MF&F 5:8, 10), po o le tisipenisione. O le tisipenisione o se vaitau o taimi lea e faailoa mai e le Alii, pe “lufilufia,” le atoaga o Lana talalelei, pule o le perisitua, ma sauniga.

Sa faamamafaina e Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le matafaioi taua a le Perofeta o Iosefa Samita i lenei tisipenisione: “Na fetalai atu le Alii ia Iosefa Samita: ‘O le tupulaga lenei o le a latou maua la’u upu e ala atu ia te oe’ (MF&F 5:10). O le uiga o lena mea o le, afai o le a tatou maua le malamalama i le Atua, le malamalama i le upumoni, le malamalama i le faaolataga, ma iloa mea e tatau ona tatou fai e galueaiina ai lo tatou faaolataga ma le matatau ma le gatete i luma o le Alii, e tatau ona oo mai lenei mea e ala ia Iosefa Samita ae le o se isi lava ala. O ia o le e faatautaia, o le sui, o le tufugaaao ua tofia e le Alii e avatu le upumoni e uiga ia te ia lava ma ana tulafono i tagata uma i le lalolagi uma i lenei vaitau” (Sermons and Writings of Bruce R. McConkie, ed. Mark L. McConkie [1989], 19).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:6--7. O faamaoniga faaletino o le a le taitai atu ai tagata e talitonu

O “mea” (MF&F 5:2) na tuuina atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita e aofia ai papatusi auro (tagai MF&F 5:1). O le na o le vaai ma iloilo ia papatusi o le a le liua ai tagata i le moni o le Tusi a Mamona. E le maua mai i faailoga le faatuatua (tagai faamatalaga o i lenei tusi lesona mo le MF&F 63:7--11). O Lamana ma Lemuelu, mo se faataitaiga, na vaai i se agelu ae la te lei maua se suiga o le loto (tagai 1 Nifae 3:28–31). O se molimau i le moni o le Tusi a Mamona e le sau mai le vaai i papatusi ae mai le naunau ia talitonu i upu a le Alii o loo maua i le tusi. Na aoao mai e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: ‘O le faatuatua ia Iesu Keriso o se meaalofa mai le lagi e oo mai pe a tatou filifili e talitonu ma pe a tatou sailia ma taofimau i ai. … O le lumanai o lou faatuatua e le o se mea e faafuaveta, ae e ala i filifiliga” (“O Le Faatuatua E Le Tupu Faafuasei ae e ala i Filifiliga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 65). O le fai faafia o le fasifuaitau “a’u upu,” e pei ona tusia i le MF&F 5: 6--7, ua valaaulia ai i tatou e le Alii ina ia taulai i aoaoga ma mataupu faavae o le Tusi a Mamona ina ia maua ai se molimau o le upumoni ae le o le taulai i papatusi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:11–18. Toatolu auauna e molimau atu i le Tusi a Mamona

E ala i musumusuga mai le Alii, sa valaaulia ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Oliva Kaotui, Matini Harisi, ma Tavita Uitimera e avea ma ‘auauna’ ia e toatolu (MF&F 5:11) o loo faasino i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:11–18. O nei alii o le a faalogo i le siufofoga o le Atua o tautino maia o papatusi na “faaliliuina i le meaalofa ma le mana o le Atua,” ma o le a faaali atu ia i latou e se agelu ia papatusi (“O Le Molimau a Molimau e Toatolu,” Tusi a Mamona). Ina ua vaai mulimuli ane ia Molimau e Toavalu i papatusi, latou te lei faalogo i le siufofoga o le Atua pe vaai foi i se agelu. O le mea lea, o le fetalaiga a le Alii e faatatau i Molimau e Toatolu faapea “e leai ni isi ou te tuu atu i ai lenei mana, ia mauaina lenei molimau” (MF&F 5:14) e mafai ona faasino i le tulagaese o lo latou aafiaga. Ina ia faitau atili i le aafiaga o Molimau e Toatolu, tagai i le faamatalaga i lenei mataupu mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:16. “O i latou ia o le a Ou asiasi atu i ai ma le faaaliga o lo’u Agaga”

A o folafola atu e le Alii e faaali atu ia papatusi o le Tusi a Mamona i molimau e toatolu (MF&F 5:11--13), Sa Ia folafola atu foi pe o ai lava e talitonu i Ana upu o le a maua foi lana lava faaaliga. Na aoao mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le moni o lenei molimau faaleagaga: “A e saili atu mo se molimau patino —lau oe faaaliga faaletagata lava ia—o le a e iloaina ai ua saunia e le Tama se auala faapitoa mo oe ia iloa ai le upumoni mo oe lava ia: e ala i le tagata lona tolu o le Aiga Atua o se peresona o agaga lea ua tatou iloaina o le Agaga Paia” (“O Le Ola e Faavavau—ia iloa lo Tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 82).

Pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:16, sa ta’ua foi e le Alii e faapea o le mauaina o se molimau faaleagaga e i ai le aafiaga e suia ai le tagata ua talitonu. O le mafuaaga lea e tasi e le lava ai le na o le vaai i papatusi. O le faagasologa o le faitauina o le tusi, talitonu i upu, ma le mauaina o se faaaliga faaleagaga i le moni e afua ai se suiga---o se toefanauina faaleagaga---i le tagata faitau.

Ata
o se tamaitai talavou o loo suesue i tusitusiga paia

Ao tatou suesue ma le agaga tatalo le Tusi a Mamona, e mafai ona tatou maua se molimau i lona moni e ala i le Agaga Paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:21--22. “Ia e le toe tuu atu i faatauanauga a tagata”

Na aoai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita i lenei mea ma isi foi mea (tagai MF&F 3:3–9; 64:5–7). Ua faaalia i nei faaaliga o auauna a le Alii o ni tagata e le atoatoa, o e o loo taumafai e faia le finagalo o le Alii. Na pau le tagata e atoatoa, e leai se pona ua soifua ai i le fogaeleele o Iesu Keriso; o isi uma e agasala, e manaomia le alofa mutimutivale paia, ma e tatau ona salamo (tagai Roma 3:23). O le mafuaaga lea e tasi e tatau ai ona tatou fausia lo tatou faavae faaleagaga i luga o Iesu Keriso (tagai Helamana 5:12) ma mulimuli ia te Ia e ala i le lagolagoina o Ana auauna filifilia “i le tatalo o le faatuatua” (MF&F 43:12).

Na ta’ua e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008):

“Tatou te aloaia o e muamua ia i tatou o tagata soifua. E le masalomia sa i ai o latou sese. …

“Sa na o le toatasi le tagata atoatoa sa soifua i le fogaeleele. Sa faaaoga e le Alii tagata e le atoatoa i le faagasologa o le fausiaina o lana faapotopotoga atoatoa. Afai na i ai nisi o i latou na tautevateva i nisi taimi, pe sa i ai foi ni pona o a latou amio pe o le a lava, o le mea e maofa ai ona sa tele naua mea na latou faataunuuina” (“The Continuing Pursuit of Truth,” Ensign, Apr. 1986, 5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:23–35

Na tau atu e le Alii ia Matini Harisi e mafai ona valaauina o ia e avea ma se tasi o Molimau e Toatolu pe afai e salamo o ia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:23--28. O le matafaioi o le lotomaualalo

Sa folafola atu e le Alii ia Matini Harisi e mafai na avea o ia o se molimau o papatusi o le Tusi a Mamona, po o “nei mea” (MF&F 5:2, 11), pe afai e lotomaualalo ia lava, faailoa mea sese sa ia faia, ma ia naunau e tuu atu le molimau i le lalolagi i mea o le a ia vaai i ai. E oo lava foi i le mavae ai o le aafiaga matuia o le leiloloa o itulau tusitusia e 116 o le Tusi a Mamona, sa faigata ia Matini ona talitonuina ma le lotomaualalo faapea sa galue le Atua e ala i Lana auauna o Iosefa Samita (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 14–15.)

E manaomia le lotomaualalo o i latou uma o e saili ia avea ma soo o Iesu Keriso. Sa faamalamalama e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu: “E ala i lenei faagasologa [avea e pei o se tamaitiiti], o le a iu lava ina tatou maua uiga faapei o se tamaitiiti o le agamalu, lotomaualalo, onosai, alofa, ma le gauai atu faaleagaga. O le lotomaualalo moni o le a taitai atu ai i tatou ma le le maalofia e faapea atu i le Atua, ‘Ia faia Lou finagalo.’ Ma ona o tagata ua tatou i ai e aafia ai mea tatou te fai, o le a atagia ai lo tatou gauai atu i lo tatou migao, uiga faaalia, ma le naunautai e talia valaauga, fautuaga, ma faasaoga” (“To Walk Humbly with God,” Ensign, Me 2001, 10).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 5:30--34. O le a saunia e le Alii auala e faamaea ai le faaliliuga

E laitiiti lava se gasolo i luma o le galuega o le faaliliuga a le Perofeta o Iosefa Samita talu ona toe faafoi atu ia te ia papatusi o le Tusi a Mamona ina ua mavae le leiloloa o itulau tusitusia e 116. Atonu o le taimi lenei, sa fesoasoani ai Ema Samita ma lona tuagane o Reupena Hale ia Iosefa o ni tusiupu (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 4). Ina ua tuuina mai le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 5 ia Mati 1829, sa faailoa mai ai e le Alii e faapea ua tatau ia Iosefa ona “taofi mo se vaitau” (MF&F 5:30) ma faatalitali seia Ona “saunia ni ala” e faamaea ai le faaliliuga o le Tusi a Mamona (MF&F 5:34). E foliga mai na faataunuuina lea mea ina ua taunuu Oliva Kaotui i Haramoni, Penisilevania, i ni nai vaiaso talu ona maua e Iosefa lenei faaaliga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 6).

Ata
pusa laau na i ai papatusi o le Tusi a Mamona

O papatusi o le Tusi a Mamona sa lokaina i nisi taimi i le pusa laau lenei ina ia saogalemu ai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17; Talaaga Faaopoopo i Tua Atu

Ia Mati 1829, sa faaali atu ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita o le a Ia faatagaina ni auauna se toatolu e vaai i papatusi o le Tusi a Mamona ma ia avea ai ma molimau o e o le a tuuina atu molimau i le lalolagi (tagai MF&F 5:11--15). Mulimuli ane, a o faamaeaina le faaliliuga o papatusi laiti ina ua lata i le faaiuga o lana galuega i le Tusi a Mamona, sa toe faamanatu atu ia Iosefa le fuafuaga a le Alii e tofia ni molimau se toatolu e vaai i papatusi (tagai 2 Nifae 27:12–14; Eteru 5:2–4). Sa tusi faamaumauina e le Perofeta o Iosefa Samita, “E lei pine ona matou iloa lenei mea, na manatu Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi (o le na [sau] e fesili pe o a mai le gasologa o la matou galuega) ina ia ou fesili atu i le Alii, ia iloa ai pe le mafai ona latou maua mai ia te ia [le avanoa] e avea ai ma nei molimau faapitoa e toatolu, ma sa iu ina latou matua naunau lava, ma [uunaia] tele au, ma na iu ina ou lolo atu i ai, ma e ala i le Urima ma le Tumema, sa ou maua ai mai le Alii mo i latou le Faaaliga lea [MF&F 17]” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson ma isi [2012], 314; ua faalaugatasia le sipelaga).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17

Ua poloaiina e le Alii ia Molimau e Toatolu e molimau atu e uiga i papatusi

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1-2. “O le a outou maua se vaaiga o papatusi”

O le folafolaga o le a faatagaina molimau e toatolu e vaai i papatusi o le Tusi a Mamona ma isi mea paia sa faalagolago i lo latou faatuatua e faapei ona sa “i ai i perofeta anamua” (MF&F 17:2) Na iu ina tuuina atu ia Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi le avanoa e vaai ai i papatusi auro, o le ufifatafata, le pelu a Lapana, ma le Urima ma le Tumema, ma “faasinoala faavavega,” po o le Liahona (MF&F 17:1; tagai foi Alema 37:38–39). Sa molimau mulimuli ane ia Tavita Uitimera, “Sa le gata ina matou vaai i papatusi o le T[usi] a M[amona] ae faapea foi i papatusi Apamemea, o Papatusi o le Tusi a Eteru [sic], o Papatusi sa i ai Talafaamaumau o le amioleaga o tagata o le lalolagi, ma le tele o isi papatusi” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, 380). E le gata i le vaai i papatusi auro, ae o le vaai foi i isi mea anamua na ono maua ai e Molimau e Toatolu se faamautinoaga e moni mea na tutupu ma tagata o loo faamatala mai i le Tusi a Mamona.

Ata
Faatoaga a Pita Uitimera le Matua

Na faaali atu ia Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu ia papatusi o le Tusi a Mamona e le agelu o Moronae i se mea i talaane o le faatoaga a Pita Uitimera le Matua i Feiete, Niu Ioka.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:3--7. O le faaaliga na maua e Molimau e Toatolu

O le aafiaga paia na folafola atu e le Alii na tupu e lata i le faaiuga o Iuni 1829 a o faamaeaina e le Perofeta o Iosefa Samita le galuega o le faaliliuga i le fale o Pita Uitimera le Matua. Na tusifaamaumauina e le Perofeta mea nei:

E lei tele ni aso talu ona tuuina mai le poloaiga o i luga, [MF&F 17] e toafa i matou, o [igoa] o, Matini Harisi, Tavita Uitimera, Oliva Kaotui, ma a’u, na malilie e mapu atu i le vao ma taumafai ia maua mai, e ala i le tatalo faatauanau ma le lotomaualalo, le faataunuuga o folafolaga na tuuina mai i lenei faaaliga [ia vaai i papatusi ma isi mea]. … Na faapea ona matou faia le filifiliga o se fasimea o le vao e lata i le [fale] o le alii o Uitimera, lea na matou mapu i ai, ma ina ua matou tootutuli, sa amata ona tatalo i le faatuatua tele i le Atua Silisiliese e faaee mai i o matou luga se faamautuuga o na folafolaga. E tusa ai ma fuafuaga talu ai, sa ou amata i le tatalo faaleo i lo matou Tama Faalelagi ma sa sosoo faasolosolo mai ai ma isi taitasi; peitai, matou te lei maua lava se tali po o se faaaliga o le taliaina mai le lagi mo i matou.

“Sa matou toe faia lea lava faasologa o le tatalo, sa tofu valaau atu i matou ma feauauai e tatalo faatauanau i le Atua, ae o le mea lava e tasi pei o le taimi muamua. Ona o lenei leai o se tali i le taumafaiga faalua, o lea na fai mai ai Matini Harisi e tatau ona tuumuli ese atu o ia mai ia i matou, ma le talitonu, e pei ona ia faailoaina mai, o lona i ai iina o le mafuaaga lea sa matou le maua ai le mea sa matou moomoo i ai. O lea sa tuumuli ese ai o ia mai ia i matou, ma sa matou toe tootutuli i le tatalo, ma e le’i umi lava ona matou tatalo, ae matou vaaia se malamalama i luga ae o i matou i le ea, sa maoae le susulu; ma faauta, sa tu mai i o matou luma se agelu. Sa i ona lima ia papatusi ia sa matou tatalo atu ai ina ia vaai i ai i latou nei; sa ia susueina lautusi ta’itasitasi, ina ia mafai ona matou vaai i ai ma iloatino ai togitogi o loo i ai. Sa ia ta’u atu ia lava ia Tavita Uitimera, ma faapea atu, “Tavita, ia faamanuina le Alii, ma ia o le tausi i ana poloaiga,’ ma i lea lava taimi sa matou faalogoina ai se leo mai le malamalama susulu i o matou luga a’e o faapea mai, ‘O nei papatusi ua faaali atu i le mana o le Atua, ma ua faaliliuina i le mana o le Atua; o le faaliliuga ua outou vaai i ai e sa’o, ma ou te poloai atu ia te outou ia tuuina atu molimau o mea ua outou vaai ma faalogo nei i ai’.

“Sa ou tuua nei Tavita ma Oliva, ae ou alu atu e sue ia Matini Harisi, o le na ou mauaina i se nofoaga mamao lava, o punouai ma le naunautai i le tatalo. Peitai, sa vave ona fai mai, na te lei faatauanauina le Alii, ma talosaga mai ma le faamaoni ina ia ou auai faatasi ma ia i le tatalo, ina ia mafai foi ona ia maua ia lava faamanuiaga e tasi, na lei leva ona matou mauaina. Sa faapea ona ma auai i le tatalo, ma iu ai ina maua o maua manaoga, aua a’o lei uma le ma tatalo, sa tatalaina mai lea lava faaaliga i la maua vaaiga, o le mea e sili ai sa toe tatalaina mai ia te a’u, ma sa ou toe vaaia ai ma faalogoina ai ia lava mea e tasi; a o le taimi lava lea e tasi, na alaga atu ai Matini Harisi, o le mea moni i le olioli naua, ‘’Ua lava lea; ua lava lea; ua vaai o’u mata; ua vaai o’u mata’ ma sa osooso i luga ma alaga, Osana, faamanuina le Atua; ma a le o lea sa matuai fiafia lava” (i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: 1832–1834, 316, 318, 320; o faailoga, sipelaga, ma mataitusi tetele ua faalaugatasia).

Ina ua mavae lena aafiaga, sa tusia se faamatalaga ma sainia e molimau taitoatasi. O lena faamatalaga, ua lauiloa “O le Molimau a Molimau e Toatolu,” sa lolomiina i le uluai lomiga o le Tusi a Mamona ma i isi lomiga uma na lolomiina e le Ekalesia.

Ata
Maafaamanatu o Molimau e Toatolu i Richomond, Misuri

O se maafaamanatu i Richmond, Misuri, e faamamalu ai Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:4--5. “Ia outou molimau atu sa outou vaai i ia mea”

Ina ua uma ona vaai i papatusi auro, sa tauamo faatasi e Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi le avega o le molimau atu i le lalolagi i le moni o papatusi ma le paia o le Tusi a Mamona. Na tuuina mai e Lusi Maki Samita, le tina o le Perofeta o Iosefa Samita le tala lenei e faamatala ai lagona o Iosefa i lona toe foi atu i le aiga o Uitimera ina ua mavae le faaaliga: “[Ina] ua latou toe foi mai i le fale sa o se mea i le va o le itula e 3 ma le 4. Sa matou saofafai ma Mrs. Uitimera ma Mr. Samita [Iosefa Samita le Matua] i se potumoe. Sa ou saofai i le pito o le moega. Ina ua sau Iosefa i totonu sa ia faapau ifo i o’u autafa. ‘Tama---Tina!--’ na ia fai mai ai, ‘lua te le iloa lo’u fiafia tele. Ua faia e le Alii ina ia faaali atu papatusi i le isi toa 3 e ese nai lo a’u o e ua vaai foi i se agelu ma o le a molimau i le moni o mea sa ou fai atu ai, aua ua latou iloa mo i latou lava ou te le o alu ma taufaasese i tagata. Ma ua ou lagonaina e pei ua ou mapu mai se avega matautia, lea sa toetoe ina a ou le mafai ona onosaia, ae o le a latou tauaveina nei se vaega, ma ua olioli ai lo’u agaga, ua le na o a’u nei i le lalolagi” (“Lucy Mack Smith, History, 1844–1845,” book 8, page 11, josephsmithpapers.org; o faailoga, sipelaga, ma mataitusi tetele ua faalaugatasia).

E pei ona tusia i le Tusi a Mamona, sa valoia e le Alii e le gata ia Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu, ae “e leai se tasi e ese mai ai e vaai [i le tusi] vagana ai ni isi e toaitiiti e tusa ai ma le finagalo o le Atua, e molimau atu lana afioga i le fanauga a tagata” (2 Nifae 27:13; tagai foi fuaiupu 12). E faasino lea i Molimau e Toavalu o e na vaai ma fetagofi i papatusi auro (tagai “O Le Molimau a le Toavalu,” Tusi a Mamona). I le aofaiga, e 12 molimautino o papatusi o le Tusi a Mamona (Iosefa Samita, o Molimau e Toatolu, ma Molimau e Toavalu) o e na tuuina atu i ai le poloaiga e folafola atu la latou molimau i le lalolagi.

O isi tagata na pa’i i papatusi, a o ufiufi ia papatusi i se ie, pe sa lagonaina lona mamafa i se taga ie. O Mary Uitimera, le toalua o Pita Uitimera le Matua, sa maua se aafiaga matagofie i lea taimi. O ia ma lona toalua sa tauaveina se avega faateleina o le tausiga ma le vaaiga o le au Samita ma Oliva Kaotui i lo latou aiga a o faamaea e le Perofeta le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Na manatua e lo la atalii, o Tavita, faapea e ui ina e lei faitio lona tina, ae sa ia maua le lagona lofituina. “Sa faamatala mulimuli ane e Tavita le mea na tupu i se tasi aso a o alu lona tina i tuafale e tatau susu o povi: ‘Sa faafeiloai o ia i fafo i autafa o le fale e le toeaina lava lea e tasi [na vaai muamua i ai Tavita] (na fua i lona faamatalaina o ia) o le na fai atu ia te ia: “Sa e matua faamaoni ma filiga i au galuega, ae ua e lailoa ona o le faateleina o au feau; o le mea lea ua tatau ai ona e maua se molimau ina ia faamalosia lou faatuatua.” O iina na ia faaali atu ai ia te ia papatusi’”(Church History in the Fulness of Times [Church Educational System manual, 2000], 57–58).

Ata
vaaiga i le Vao Paia mai le faatoaga a le au Samita

Sa faaali atu e Iosefa Samita ia papatusi o le Tusi a Mamona i Molimau e Toavalu i se mea pe o talaane foi o le faatoaga a lona tama i Palamaira, Niu Ioka. O le Vao Paia o loo faaali mai i tua atu (atapue ca. 1907).

Faaaloaloga a le Church History Library and Archives

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:6. O le molimau a le Alii i le Tusi a Mamona.

E le gata i molimau na ofoina mai e molimau faapitoa o le Tusi a Mamona, ae na tuuina mai foi e le Alii lava Ia se faamautuuga patino e moni ia. Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie :

“O se tasi o tautoga e sili ona mamalu ua tuuina mai i tagata o loo maua i fetalaiga nei a le Alii e faatatau ia Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona. ‘Ma ua ia [o lona uiga o Iosefa Samita] faaliliuina le tusi, le vaega lava lea na Ou poloaiina ai o ia,’ na fetalai mai ai le Alii, ‘ma e pei ona soifua lo outou Alii ma lo outou Atua, ua moni ia.’ (MF&F 17:6.)

“O le molimau lenei a le Atua e uiga i le Tusi a Mamona. I totonu [o le Tusi a Mamona] ua faamanino mai ai e le Atua lava ia lona tulaga faaleatua. A le o le tusi e moni po ua taofia le avea o le Atua ma Atua. E le o i ai pe e mafai ona i ai se isi gagana e sili atu le aloaia po o le mamana ua iloa e tagata po o atua” (The Doctrine of the Priesthood,” Ensign, Me 1982, 33).

Doctrine and Covenants 17:7–9. “Ina ia mafai ona ou faataunuuina o’u faamoemoega amiotonu”

O le poloaiina na tuuina atu i Molimau e Toatolu e molimau atu sa tatau ai i le Toefuataiga o le talalelei. Pe ana fai latou te faafitia la latou molimau, semanu e avatu ai i tagata se mafuaaga ia le talitonu ai i le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi a Mamona.

I le ta’ua ai o Molimau e Toatolu, na saunoa ai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili: “Na tofu maua taitoatasi e le toatolu se mafuaaga ma se avanoa tele e tauseseina ai lana molimau pe ana faapea e sese, pe faalualuagia ia faamatalaga pe a na le sa’o se mea. E pei ona lausilafia ai, ona o feeseeseaiga po o le lotovale na aofia ai isi taitai o le Ekalesia, o nei molimau uma e toatolu na faateaina mai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tusa lea o le valu tausaga talu ona faasalalauina la latou molimau. Na taitasi le tagata o le toatolu lenei ma alu i lona lava ala, ma le leai o se manatu e tasi e lagolago se taumafaiga taupulepule e faaleaga. Ae i le iuga o o latou soifua---o vaitau mai le 12 i le 50 tausaga ina ua mavae le tape o o latou igoa mai le ekalesia---e leai se tasi o nei molimau na laa ese mai lana molimau na faasalalauina, pe fai atu se mea e faapuaoa ai lona moni” (“The Witness: Martin Harris,” Ensign, May 1999, 36).

Sa folafola atu e le Alii Lona alofa tunoa i Molimau e Toatolu talu ai o le a latou feagai ma tetee i a latou molimau. Na molimau mai Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili: “E lei faafitia lava e Molimau e Toatolu la latou molimau i le Tusi a Mamona. Latou te lei mafaia aua sa latou iloa e moni. Sa latou faia ni osigataulaga ma feagai ma faigata e sili atu nai lo mea ua iloa e le toatele o tagata. … Sa latou faaauau pea ona faamautuina le mea na latou vaai ma faalogo i ai i lena aafiaga ofoofogia, i le gasologa o vaitaimi uumi o le o ese mai le Ekalesia ma mai ia Iosefa, sa faateteleina ai le malosi o le latou molimau” (“O Se Molimau Malosi i le Misiona a le Perofea o Iosefa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2003, 90).