Inisitituti
Mataupu 26: Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75


Mataupu 26

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71–75

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le tautoulu o le 1831, sa taumafai ai nisi sa avea ma tagata o le Ekalesia o Ezra Booth ma Symonds Ryder e faaleaga le Ekalesia ma ona taitai ma faalotovaivaia tagata mai le avea ma tagata o le Ekalesia. Sa la faia e ala i le tautala faasagatau i le Ekalesia i sauniga faitele ma lolomi ma faasalalau faitioga aneti-Mamona i nusipepa a le lotoifale, lea na oo ai ina salalau le faatuiese. I le aso 1 Tesema, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71. I lena faaaliga, na faatonuina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e puipui le Ekalesia ma faataape mea sese e ala i le folafola atu o le talalelei mai tusitusiga paia e pei ona taialaina ai e le Agaga.

O le tuputupu ae vave o le Ekalesia i Katelani, Ohaio, faaluaina i le toe sii atu o Epikopo Eteuati Paterika i Misruri, na tatau ai le valaauina o se epikopo fou e galue i Ohaio. I le aso 4 Tesema, 1831, na maua ai e Iosefa Samita faaaliga e tolu ua tuufaatasia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72 (fuaiupu 1–8, 9–23, ma le 24–26). I nei faaaliga na valaauina ai e le Alii ia Newel K. Whitney e avea ma epikopo i Ohaio ma aotele mai ai ona tiutetauave.

Ina ua mavae se masina o le folafolaina atu o le talalelei e faataape ai mea pepelo sa faasalalau e Ezra Booth ma Symonds Ryder, sa toe foi ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i Hairama, Ohaio. I le aso 10 Ianuari, 1832, sa maua ai e Iosefa Samita le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73, lea na faatonuina ai e le Alii ia Iosefa ma Sini e toe amata la la’ua faaliliuga o le Tusi Paia.

O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 na maua mai i le 1830, a o lei sii atu Iosefa Samita i Ohaio. O loo i ai le faamalamalamaga a le Alii o le 1 Korinito 7:14.

I se konafesi a le Ekalesia na faia i le aso 25 Ianuari, 1832, sa maua ai e Iosefa Samita ia faaaliga e lua o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75 (fuaiupu 1–12 ma le 13–36). I nei faaaliga, sa faatonuina e le Alii ia toeaina e uiga i o latou tiute faafaifeautalai ma tofia i latou o ni soa faamisiona.

1830Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74.

Oketopa 1831Na amata ai e le nusipepa o le Ohio Star ona lolomi ni tusi se iva mai ia Ezra Booth e faaleaga ai le Ekalesia ma ona taitai.

1 Novema, 1831Na pasia ai e se konafesi a le Ekalesia se faaiuga e lolomi ia faaaliga a Iosefa Samita o le Tusi o Poloaiga.

1 Tesema, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71.

4 Tesema, 1831Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72.

10 Ianuari, 1832Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73.

25 Ianuari, 1832Na maua mai ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ia Oketopa 1831, na amata ai e le nusipepa o le Ohio Star ona lolomi ma faasalalau ia tusi na faitioina ai le Ekalesia ma ona taitai. O tusi na tusia e Ezra Booth, o se faifeau Metotisi na avea ma tagata o le Ekalesia ina ua uma ona ia faitauina le Tusi a Mamona ma vaai i le Perofeta o Iosefa Samita o faamaloloina faavavega le lima rumatika o Alice (Elsa) Johnson. Peitai, o le faamaualuga na afu aai ona faitioina e Ezra le Perofeta ma le Ekalesia. Sa malaga o ia i Misuri o se faifeautalai i le taumafanafana o le 1831, ae na oo ina faaseseina ona manatu i toatuga o le malaga. Sa lei fiafia foi o ia ina ua le tusa la laueleele o Siona ma le taitaiga a Iosefa Samita ma mea na ia faamoemoeina. (Tagai Matthew McBride, “Ezra Booth and Isaac Morley,” i Faaaliga i le Matalalaga, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 131–32, or history.lds.org; Mark Lyman Staker, Hearken, O Ye People: The Historical Setting for Joseph Smith’s Ohio Revelations [2009], 296.)

Ina ua maea le toe taliu mai Misuri ia Setema 1831, sa amata ona faitio Ezra Booth i le Ekalesia ma le Perofeta o Iosefa Samita. i se konafesi a toeaina sa faia i le aso 6 Setema, sa faasa ai Ezra “ona toe talai o se Toeaina i lenei Ekalesia” (i le The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 61). Mulimuli ane i lena masina, ma se tasi ua faatuiese, o Symonds Ryder, na faaleaogaina lo la’ua avea ai ma tagata o le Ekalesia. I ana tusi i le Ohio Star, na faaleagaina ai e Ezra Booth le Perofeta o Iosefa Samita o se tagata faafoliga, ma fai mai o ana faaaliga o se togafiti e taufaavalea ai tagata ia latou tupe. O le talafaasolopito o Iosefa Samita o loo tusia ai e faapea o tusi a Ezra Booth “e ala i a latou taumafaiga valivali, faasese, ma lē aoga e faatoilalo le galuega a le Alii, na faaalia ai lona [Booth] vaivai, amioleaga ma le valea, ma tuua ai o ia o se faamanatu o lona lava luma, mo le lalolagi e mafaufau i ai” (in Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 154, josephsmithpapers.org).

Na aoao e Symonds Ryder (po o Simonds Rider) e uiga i le talalelei toefuataiina mai ia Ezra Booth. Na avea Symonds ma se tagata o le Ekalesia ina ua uma ona molimauina le mea na ia manatu o se vavega. E lei leva ona uma lona papatisoga ae faauu o ia e fai ma toeaina o le Ekalesia. I tala tusia mulimuli ane na faapea ai ina ua ia mauaina se poloaiga aloaia e talai atu le talalelei, sa ia maua ai na sese le sipelaga o lona igoa i le tusi faamaonia. I le manatu ai o se valaauga faaalia e le tatau ona i ai se mea sese e oo lava i nai sese laiti, sa amata e Symonds ona fesiligia musumusuga faaperofeta na tuuina atu ia Iosefa Samita. Sa atili ona tosinaina ia Symonds i le faatuatua fai ifo o lana uo mamae o Ezra Booth, o le sa toe foi ma le le fiafia mai le misiona i Misuri. E sili atu nai lo se isi lava mea, o ona popolega i le mataupu faavae o le faapaiaga e peiseai na afua ai lona le talitonu. (Tagai A. S. Hayden, Early History of the Disciples in the Western Reserve, Ohio [1875], 220–21, 251–52.) I le mavae ai o le vavaeeseina o ia lava mai le Ekalesia i le tautoulu o le 1831, na tuu atu e Symonds Ryder ia kopi o se tasi o faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita e lei lolomiina i le nusipepa o le Western Courier i se taumafaiga e faalotovaivaia tagata mai le auai atu i le Ekalesia. Na fai mai Ryder mulimuli ane e faapea sa mafai e tagata faatoa liliu mai ona aoao mai i nei faaaliga e faapea “sa faataatia se mailei e aveese ai a latou meatotino mai ia i latou ma tuu atu ai i lalo o le pule a Iosefa Samita le perofeta” (i le Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 144–45; see also Hayden, Early History of the Disciples, 221).

O le faaaliga a le Alii o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 71 na oo mai ona o le faamalagaa’iga ma faasalalauga leaga na faia e Ezra Booth ma Symonds Ryder.

Ata
Faafanua 5: O Le Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le Iunaite Setete

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71

Ua faatonu e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le auala e tali atu ai i le au faitio o le Ekalesia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:1. Folafola atu le talalelei “mai tusitusiga paia, e tusa ai [ma le] Agaga”

Na ta’u atu e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e tali atu i faitioga i le Ekalesia e ala i le aoao atu o upumoni o le talalelei “mai tusitusiga paia, e tusa ai ma lena vaega o le Agaga ma le mana o le a tuu atu ia te oulua” (MF&F 71:1) Ua avea lenei fautuaga ma se mamanu mo tagata uma o le Ekalesia pe a tali atu ia i latou o e faitioina le Ekalesia ma ana aoaoga. Na aoao mai e le perofeta o Alema i le Tusi a Mamona e faapea o le talai atu o le afioga a le Atua o loo i ai “se uiga mamana tele atu i luga o mafaufau o tagata nai lo le pelu, po o se isi lava mea” (Alema 31:5). Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ua ta’u mai e le Alii ia i tatou e faapea ‘o le pelu a le Agaga … o le afioga lea a le Atua” (Efeso 6:17), e mafai ona faafaigofieina fesootaiga ma faaulufale aua e leai lava se isi mea. O le mea lea o tusi paia ma upu a perofeta soifua e nofoia se tulaga avanoa; o le ki lea i aoaoga e faia e le Agaga ina ia tatou fesootai i le mea ua ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita ‘o le gagana o musumusuga’ (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1976], p. 56)” (“Teaching by the Spirit—‘The Language of Inspiration’” [address given at the Church Educational System Symposium, Aug. 15, 1991], 1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:2–7. “Faafememeai o oulua fili”

Na poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e folafola atu le talalelei i le Au Paia ma tagata i itulagi o siomia ai (tagai MF&F 71:2). E le gata i lea, na faatonuina foi e le Alii i la’ua e “faafememeai o [la’ua] fili” (MF&F 71:7), pe i se isi faaupuga, ia le faamaonia a latou mau sese e ala i le valaaulia o i latou e feiloai e talanoaina a latou tuuaiga. I le usiusitai i le poloaiga a le Alii, na valaaulia ai e Sini Rikitone ia Ezra Booth la te feiloai i se aoaoga i le aso 25 Tesema, 1831 ‘lea o le a ia ‘toeiloilo’ ai tusi na tusia e Booth ma faaali atu ai le ‘le tonu ma le sese o mau o mataupu o loo taulimaina ai’” (i le Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, 145). Na ia valaaulia foi Symonds Ryder i se sauniga faitele lea e mafai ai ona latou talanoaina le Tusi a Mamona. E leai se tasi o i la’ua na taliaina le valaaulia.

Ata
O le faatoaga a Ioane Johnson, Hairama, Ohaio

Na sii atu le Perofeta oIosefa Samita ma lona faletua o Ema, i Hairama, Ohaio, i le fale o Ioane Johnson, ina ia mafai ai e le Perofeta ona faaauau lana galuega i le faaliliuga o le Tusi Paia (tagai MF&F 6471 faaulutala o vaega).

O le masina na sosoo ai sa galulue ai le Perofeta ma Sini Rikitone e aveesea lagona leaga i le Ekalesia ia na afua mai tala tusitusia a Ezra Booth i le nusipepa. Sa talai atu nei tamalii e toalua i Ohaio i matu atoa e aoao atu le talalelei ma teena ia mau sa agaiga’i i le Ekalesia ma ona taitai. E tusa ai ma le Perofeta, o a la taumafaiga e mulimuli i le fautuaga ale Alii ma tali atu e ala i le talai atu o upumoni o le talalelei i le mana o le Agaga “na tele ina faatoafilemuina ai lagona laga’ia ia na tutupu mai tusi taufaaleaga na lolomi ma faasalalauina i le ‘Ohio Star’ i Ravena, e … Ezra Booth ua liliuese” (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, itulau 179, josephsmithpapers.org).

Na aoao mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea a tatou fetaiai ma faitioga e faasaga i le Ekalesia ma ana aoaoga, e tatau ona tali atu i ai i se ala faaKeriso e tusa ai ma le taitaiga a le Agaga Paia:

“A tatou tali atu i e tuua’ia i tatou e pei ona faia e le Faaola, e le gata ina atili avea ai i tatou faapei o Keriso, ae ua tatou valaaulia foi isi e lagonaina Lona alofa ma mulimuli foi ia te Ia.

“Ina ia tali atu i se ala e faapei o Keriso, e le mafai ona tusitusia muamua pe faavae i se fua faatatau. Sa eseese lava tali a le Faaola i tulaga uma. …

“A tatou tali atu i isi, o le a eseese uma lava tulaga. O le mea e lelei ai, ua silafia e le Alii loto o e tuuaia i tatou, ma le ala e mafai ona tatou tali lelei atu ai ia te i latou…A o saili e soo moni le taitaiga mai le Agaga, latou te mauaina musumusuga e talafeagai lelei ma mea taitasi latou te feagai. Ma o mea uma lava tou te fetaiai, o soo moni e tali atu i auala e valaaulia ai le Agaga o le Alii.” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo“ Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 73).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 71:9 “E leai se auupega ua faia e faasaga ia te oulua e manumalo”

Na maua mai e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone le folafolaga a le Alii e faapea afai e tumau lo la’ua faamaoni, o le a faalotomaualaloina o la’ua fili (tagai MF&F 71:7). Ona toe tuu mai lea e le Alii le folafolaga sa Ia faia ia Isaraelu anamua e ala mai i le perofeta o Isaia e faapea “e leai se auupega ua faia e faasaga ia te oulua o le a manumalo” (Isaia 54:17; tagai MF&F 71:7). I se isi faaupuga, o le Atua ma Lana galuega o le a manumalo pea lava, tusa lava po o a osofaiga mai le aufaitio i le Ekalesia. E ui i le liliuese ma osofaiga a Ezra Booth ma Symonds Ryder, sa faaauau pea e faifeautalai ona faamanuiaina i le talaiga o le talalelei. Na toe manatua e Ira Ames, o le sa nofo i Niu Ioka, e faapea ina ua ia faitauina tusi a Booth i le nusipepa, sa ia “lagonaina se uunaiga sa i ai se mea e uiga i le faaMamona. Sa matua tele naua tala fai e uiga i ai i le pitonuu” (i le Hayden, Early History of the Disciples, 302). I se taimi ina ua uma ona faitauina e Ira Ames ia tusi a Booth, sa o atu faifeautalai i le nuu o Ira ma sa papatiso ai o ia o se tagata o le Ekalesia (tagai Hayden, Early History of the Disciples, 303). O lea, a o faamoemoe Booth ma Ryder e tata’iese tagata mai le taliaina o le talalelei toefuataiina, o a la tosinaga na faateleina ai le iloa e tagata o le Ekalesia, ma i nisi taimi na saofaga lena mea i le tele o e na liliu mai.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

I le usitaia o le poloaiga a le Alii (tagai MF&F 71:1–7), i le aso 3 Tesema, 183, na malaga ai le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone mai Hairama i Katelani, Ohaio, e folafola atu le talalelei e fesoasoani ai e faataape ia lagona tetee faasaga i le Ekalesia. E tusa ai ma le talafaasolopito a le Perofeta, o le aso na sosoo ai, 4 Tesema, “na potopoto faatasi ai le toatele o Toeaina ma tagata o le ekalesia e aoao o latou tiute ma mo le faagaeetiaina,” ma ina ua uma ona talanoaina o latou “soifua manuia faaletino ma Faaleagaga,” sa maua mai e le Perofeta ia faaaliga e tolu e faatatau i ai, ia ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72 (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 176, josephsmithpapers.org). O le lautele atu o le Ekalesia i Misuri ma le masii atu o Epikopo Paterika i Initipene, na tuua ai le Au Paia i Ohaio e aunoa ma se epikopo. I se tasi o faaaliga, na tautino mai ai e le Alii le manaomia ona valaau se epikopo fou i Ohaio (tagai MF&F 72:2).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72

Ua valaauina e le Alii ia Newel K. Whitney e fai ma epikopo i Ohaio ma faamalamalama atu i ai tiute o se epikopo

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:2–3. “Ia tuu atu se tala o lana mea-tausi i le olaga nei ma i le faavavau”

Talu ai o nisi o tagata o le Ekalesia i Ohaio sa ola i le tulafono o le faapaiaga, o lea sa manaomia ai se epikopo e taliaina meatotino ua faapaiaina, tufatufa ma vaaia mea-tausi taitasi, aoina mea faasili, ma faasoasoa tupe mai le faleteuoloa ia i latou o e le tagolima (tagai i le faamatalaga mo le MF&F 42:30–39 i le tusi lesona lenei). Na manaomia e le Alii le Au Paia e “tuu atu se tala” o a latou mea-tausi i le epikopo (MF&F 72:3). O le mataupu faavae o mea-tausi e faavae i luga o le aoaoga e faapea, o mea uma e a le Alii ia ma o i tatou o Ana tausimea (tagai MF&F 104:13–16). E ui e le o tuuina mai ia i tatou mea-tausi i lalo o le tulafono o le faapaiaga i le taimi nei, ae ua tuuina mai e le Alii i o tatou luga ia tiutetauave faaletino ma faaleagaga mo mea tatou te tali atu ai ia te Ia.

Na aoao mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se tasi o na tiutetauave o lea manaomia ona tatou tuu atu ai se tala:.

“Ua tofu outou ma se valaauga faavavau lea e leai se pule a se taitai o le Ekalesia e faamalolo mai ai oe. O se valaauga lenei na tuuina atu ia te oe e lo tatou Tama Faalelagi lava Ia. I lea valaauga faavavau, e pei foi o isi valaauga uma ua ia te oe mea-tausi. … O lenei mea-tausi e sili ona taua o le tiutetauave mamalu na tuuina atu e lou Tama o i le Lagi ia te oe e vaavaai ma tausia mo lou lava agaga.

“E i ai se aso i le lumanai, o le a tofu faalogo ai oe ma au i le siufofoga o le Alii o valaau mai ta te o atu i luma e tuu atu se tala o a tatou mea-tausi i le olaga nei. O lea lipoti atu o tala o le a tupu pe a valaau mai i tatou ‘e tutu i luma [o le Alii] i lena aso tele o le faamasinoga tele’ [2 Nifae 9:22]” (“True to the Truth,” Liahona, Iulai 1997, 16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:8. “O la’u auauna o Newel K. Whitney o le tagata lea ia tofia”

O Newel K. Whitney o se tagata faipisinisi sa umia se faleoloa i Katelani, Ohaio, faatasi ai ma lana paaga faipisinisi, o A. Sini Gilbert. A o lei aoao e uiga i le talalelei toefuataiina, o Newell ma lona toalua, o Ann, sa avea o se vaega o le aulotu a Sini Rikitone o le Lotu Papatiso Toeiloilo, ma sa la “mananao i mea a le Agaga. I se tasi po i le 1829, a o la tatalo ina ia taialaina, sa la maua se faaaliga mamana faaleagaga. Sa faamalamalama e Ann:

“Sa nofo le Agaga i o ma’ua luga ma sa faamalumalu ifo se ao i le fale. … Sa faatumulia i ma’ua i se maofa a’ia’i. Sa ma vaai i le ao ma lagonaina le Agaga o le Alii. Ona ma faalogoina ai lea o se leo mai le ao o faapea mai, ‘Sauniuni e talia le afioga a le Alii, aua ua oo mai.” Sa o ma matua maofa i lenei mea, ae mai lena taimi sa ma iloaina o le a oo mai le afioga a le Alii i Katelani’ [Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:223]” (“Newel K. Whitney: A Man of Faith and Service,” Museum Treasures, history.lds.org).

E lei leva ona uma atu lena aafiaga, ae faalogo le au Whitney i le afioga a le Alii ina ua valaaulia e Sini Rikitone ia faifeautalai e talai atu i ana aulotu. Na avea le au Whitney ma tagata o le Ekalesia ia Novema 1830 I nai masina mulimuli ane na taunuu ai Iosefa ma Ema Samita i Katelani. Na tusia e le Perofeta: “Na ma nonofo ma lo’u toalua [faatasi] ma le aiga o Uso Whitney mo ni nai vaiaso, ma sa mauaina le agalelei uma ma le agaalofa, lea sa mafai ona faamoemoeina, aemaise lava mai ia Sister Whitney” (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 93, josephsmithpapers.org). Mulimuli ane, ia Setema 1832, na valaaulia ai e le au Whitney ia Iosefa ma Ema Samita e nonofo i le vaega e nonofo ai o lo la faleoloa, lea na avea ma laumua o le Ekalesia mo sina taimi.

Ata
o totonu o le faleoloa o Newel K. Whitney, Katelani, Ohaio

Na valaauina Newel K. Whitney e avea o se epikopo O lona faleoloa na iu ina avea o se faleteuoloa lea sa mafai ona fesoasoani e taulima ai manaoga o e matitiva (tagai MF&F 72:8–12).

Ina ua tofia Newel ia Tesema 1831 e avea ma epikopo i Ohaio, sa ia faaalia ona lagona o le le agavaa i le Perofeta o Iosefa Samita. Sa toe faamatala e le atalii o le atalii o Epikopo Whtney, o Elder Osona F. Whitney (1855–1931) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ia lagona o lona tamamatua ina ua tofia o ia e avea ma epikopo ma faamautinoaga na ia maua:

“Sa toetoe lava a sili atu le mamafa o le mafaufau atu i le tauaveina o lenei tiutetauave taua (o le tofi o le epikopo), nai lo o le mea na mafai ona ia tauaveina. E ui lava, o meaalofa o le natura e toaitiiti ni tamalii o e sa sili atu ona agavaa mo se tofiga faapena, ae ui i lea, na te le’i masalosalo i ona tomai, pe manatu ifo ia te ia lava e le mafai ona faataunuu le faatuatuaga maualuga ma paia. I lona fememeai sa ia talosaga atu ai i le Perofeta:

“E le mafai ona ou vaaia se epikopo ia te a’u lava, Uso Iosefa; ae afai e te saunoa mai o le finagalo lea o le Alii, o le a ou taumafai.’

“‘E le tatau ona e talitonuina i na’o la’u upu;’ na tali mai ai le Perofeta ma le agalelei, ‘Alu oe e fesili i le Tama mo oe lava.’

“Sa naunau Newel … e faia e pei ona sa fautuaina ai e [le Perofeta]. Sa tali mai lana tatalo faamaualalo, ma mai le loto. I le taaligoligoa o le po ma le tuua ai na o ia i lona potu, sa ia faalogoina ai se leo mai le lagi: ‘O lou malosi ua ia te au lea.’ O nei upu sa itiiti ma faatauvaa, ae na tele sona taua. Sa aveesea ona masalosaloga e pei o le sau a o lei oo i le tafaoata. O le taimi lava lea na ia saili atu ai i le Perofeta, ta‘u atu ia te ia ua faamalieina o ia, ma sa naunau e talia le tofi lea na valaauina i ai o ia” (i le B. H. Roberts, Comprehensive History of the Church, 1:271).

Sa avea Newel K. Whitney ma epikopo seia maliu o ia i le 1850.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9–19. O tiute o se epikopo

I le taimi o lenei vaitau muamua o le faatulagaga, sa lei vaevaeina le Ekalesia i ni uarota po o ni paranesi ma epikopo po o peresitene o paranesi e vaaia uarota taitasi po o paranesi e pei ona i ai nei. E oo atu i le aso 4 Tesema, 1831,sa na o le lua epikopo—Epikopo Eteuati Paterika i Misuri ma Epikopo Newel K. Whitney i Ohaio. O tiutetauave o loo aotele mai e le Alii e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72:9–19 e faatatau muamua lava i le matafaioi a Epikopo Whitney i lalo o le tulafono o le faapaiaga.

E ui tatou te le o ola i le tulafono o le faapaiaga i le ala lava lea e tasi e pei ona sa faia ai e uluai Au Paia, o le tele o tiute o loo aotele mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 72 o loo faatatau lava i epikopo i aso nei. O epikopo ua i ai le tiutetauave mo le vaaia o le tufatufaga o meaai ma sapalai mai faleteuoloa o epikopo i tagata o le au paia o e manaomia le fesoasoani, ma e latou te talia ma i ai le tiutetauave mo tupe a le Ekalesia i sefuluai, taulaga anapogi, ma isi foai (tagai MF&F 72:10). E avea epikopo ma sui o le Alii pe a tuuina atu e tagata o le au paia se tala i o latou tiutetauave ma valaauga (tagai MF&F 72:11). Latou te vaavaaia le soifua manuia faaleagaga ma le faaletino o le Au Paia. Ae faapitoa, ua ia te i latou se tiute e sailia ai ma tausia e matitiva ma e le tagolima i totonu o tuaoi o a latou uarota (tagai MF&F 72:11–12). I le avea ai ma faamasino o Isaraelu, ua i ai foi i epikopo le tiutetauave e fuafua ai ma faamaonia le agavaa o tagata e papatisoina, maua le perisitua, auauna atu i misiona, ulu atu i le maota o le Alii, ma galulue i valaauga i uarota (tagai MF&F 72:17). E le gata i lea, i le avea ai o faamasino masani o latou e nafa ma le taloina ma faatautai ia fono a’oa’i i a latou uarota i tuuaiga o solotulafono matuia (tagai MF&F 58:17–18).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ina ua mavae ona faaalu se masina i le talaiina o le talalelei i Ohaio sasae, i le taumafai ai e faafetaiaia aafiaga o tusi a Ezra Booth e faasaga i le Ekalesia ma ona taitai, sa toe foi le Profeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le fale o Ioane Johnson i Hairama, Ohaio. I nai aso mulimuli ane, i le aso 10 Ianuari 1832, sa faalau mai ai e le Perofeta le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 73, “e faailoa mai ai le finagalo o le Alii” i toeaina o le Ekalesia seia tauaofia le isi konafesi, lea sa faia i le lua vaiaso mulimuli ane (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 179, josephsmithpapers.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73

Ua faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone e toe amata le faaliliuga o le Tusi Paia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 73:3–4. “Ua tatau ona toe faaliliu”

Sa poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone e toe amata ona galulue i le faaliliuga musuia o le Tusi Paia ma ia faaauau ona talai atu i le lotoifale seia oo i le isi konafesi a le Ekalesia (tagai 73:3–4). Peitai, ina ua maea le konafesi, sa tatau ona la tuuto atu lo la taimi atoa i “le galuega o le faaliliuga seia maea” (MF&F 73:4). Sa galulue ma le maelega le Perofeta ma Sini Rikitone i le faaliliuga o le Tusi Paia mai lenei taimi seia aulia le aso 2 Iulai, 1833 ina ua tusi atu le au faaliliu i le usoga i Misuri ua la faamaeaina, i lena aso, le faaliliuga o le Tusi Paia. O ni vaega o le faaliliuga a Iosefa Samita ua i ai nei i le Penina Tau Tele (o le tusi a Mose ma Iosefa Samita—Mataio) ma i isi mau gagana ua faateleina i le lomiga o le Tusi Paia a le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia “o se tosinaga taua tele lea i le Ekalesia i le ala ua faatulagaina ai le anotusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E silia ma le afa o le anotusi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e aofia ai faaaliga na maua i le taimi o le vaitau e tolu-tausaga lea na galue malosi ai Iosefa Samita i le faaliliuga o le Tusi Paia. E tele faaaliga na maua mai o ni tali tuusao i fesili na musuia Iosefa e fesili atu ai a o faalauteleina lona malamalama i le talalelei i le taimi o le taumafaiga e toefuatai mai vaega faigofie ma le taua o le Tusi Paia” (Elizabeth Maki, “Joseph Smith’s Bible Translation,” in Revelations in Context, 103, or history.lds.org).

Mo se faamalamalamaga faaopoopo o le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, tagai i le faamatalaga m o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:20 i le tusi lesona lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ina ua kopiina e le tusitalafaasolopito ma le tusitalafaamaumau o le Ekalesia o Ioane Uitimera le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 i le tusi o talafaamaumau aloaia, sa ia tusia le aso o le 1830 (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 228). Na mavae ni tausaga, o i latou na toefaatonutonuina le talafaasolopito o le Perofeta o Iosefa Samita na tusia sese faapea na maua e le Perofeta lenei faaaliga ia Ianuari 1832 a o ia faia faasaoga musuia i le Feagaiga Fou. Peitai, na faailoa mai e Ioane Uitimera ia le Itumalo o Wayne, Niu Ioka, o le nofoaga lea na faalau mai ai e Iosefa Samita le faaaliga ma le 1830 o le taimi lea na maua ai. O le talafaasolopito a le Perofeta mulimuli ane na faamatala mai ai o lenei faaaliga “o se Faamalamalamaga o le tusi i le muamua Korinito, Mataupu e 7, fuaiupu e 14” (in Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 178, josephsmithpapers.org). O le fuaitau i le 1 Korinito 7:14 sa tele ina ta’ua i ona po o Iosefa Samita e tauamiotonuina ai le papatisoga o pepe meamea.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74

Ua faamalamalama mai e le Alii le uiga o le 1 Korinito 7:14

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:1–5. O tu masani sese a o tatou tama

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74 o loo aumaia ai se matalalaga taua faasolopito i aoaoga a le Aposetolo o Paulo i le 1 Korinito 7:14. O lana fautuaga i le Au Paia i Korinito na tautalagia ai se faafitauli sa amata ina ua liliu mai ava i le talalelei a Iesu Keriso ae o loo ola pea a latou tane i le tulafono a Mose. Ua tatou faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:2 e faapea na tulai mai feteenaiga ina ua mananao tama e peritomeina a latou fanau tamatane ma usitai atu i le tulafono a Mose, lea sa faataunuuina e le Faaola ma Lana taulaga togiola. E toatele fanau i nei tulaga, na tausia i lalo o le tulafono a Mose, ma oo ina matutua ma “sa gauai atu i tu a o latou tama ma le talitonu ai i le talalelei a Keriso” (MF&F 74:4). Sa fautuaina e Paulo le Au Paia o e ua faaipoipo i e le talitonu, ia aua nei faate’aeseina o latou toalua ae ia tumau pea ia latou faaipoipoga ma ola faamaoni. O le faia o lea mea, o le a mafai ai ona maua e taitoalua se tosinaga faapaiaina i luga o o latou aiga (tagai 1 Korinito 7:13–14; MF&F 74:1).

Sa lei aoao mai e le Aposetolo o Paulo faapea e fananau mai fanau e le mama pe agasala. Ae, sa ia aoao mai e faapea o se toalua po o se ava e talitonu e mafai ona i ai se tosinaga amiotonu e mafai ona taitai ai le fanau,pe a latou aulia le tausaga e faamasinoina ai, ia usitai i le talalelei ma avea ai ma e “paia” (1 Korinito 7:14; MF&F 74:1) e ala i le Faaola, o Iesu Keriso.

E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:5, na fautuaina e Paulo i latou o e e lei faaipoipo lava, mai le faaipoipo atu i e le talitonu sei vagana ua talitonu ava po o taitoalua “e aveese mai ia i latou” le tulafono a Mose. Sa faamalamalama mai e le Alii e faapea o nei fautuaga e le o ni poloaiga mai ia te Ia, ae o fautuaga mai ia Paulo lava ia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:6–7 “O le tu … faapea e le paia fanau laiti”

Ata
atatosi o Iesu o loo sii se tamaitiiti

Sa faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita le 1 Korinito 7:14, ua faamatala mai ai o fanau laiti e paia ma e le manaomia ia sauniga o le faaolataga seia oo ina mafai ona latou tali atu (tagai MF&F 68:27; 74:5–7).

O nisi o Iutaia sa mulimuli i le tulafono a Mose i ona po o le Aposetolo o Paulo, sa talitonu i tu sese faapea o pepe tamatane e fananau mai e le paia, pe e le mama, sei vagana ua latou ulu atu i se feagaiga ma le Atua e ala i le peritomeina. Peitai, o na aoaoga, sa feteenai ma fautuaga a perofeta e faapea o tamaiti laiti e taumamaina ona o le Togiola a Iesu Keriso (tagai Mosaea 3:16), “e maua le ola e faavavau” (Mosaea 15:25), ma “o loo ola ia Keriso” (Moronae 8:12, 22). E le gata i lea, o le aoao atu faapea o fanau e le mama e feteenai ma le faamoemoega o le Alii mo le faatuina o le faiga o le peritomeina ma Aperaamo. Faatasi ai ma se malamalamaaga faaopoopo mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, ua tatou aoao ai o le peritomeina o se faatusa o se feagaiga i le va o le Alii ma fanau a Aperaamo ma “o fanau e le tali atu i luma [o le Alii] seia tai valu tausaga le matutua” (Faaliliuga Iosefa Samita, Kenese 17:11 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia], scriptures.lds.org).

Mo aoaoga faaopoopo e faatatau i le faaolataga o tamaiti laiti, tagai i le faamatalaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:46–50 i le tusi lesona lenei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75: Talaaga Faasolopito Faaopoopo

Ata
atatosi o o Iosefa Samita

Sa faauuina le Perofeta o Iosefa Samita i le aso 25 Ianuari, 1832, i Amherst Ohaio e avea ma Peresitene o le Ekalesia (tagai MF&F 75, faaulutala o le vaega).

I le aso 25 Ianuari, 1832, sa tauaofia ai se konafesi a le Ekalesia i Amherst, Ohaio, pe tusa ma le 50 maila i sasae o Katelani. O loo ta’ua i le talafaasolopito o le Perofeta o Iosefa Samita e faapea i le taimi o le konafesi “na foliga naunau ia Toeaina mo au ou te feili atu i le Alii, ina ia latou iloaina lona finagalo, pe aoao foi pe o le a le mea o le a sili ona fiafia i ai o ia, mo i latou e fai, ina ia aumaia ai tagata ia iloa lo latou tulaga” (i le Manuscript History of the Church, vol. A-1, page 180, josephsmithpapers.org). Na ta’ua mulimuli ane e Osona Palate, o le sa tofia e avea ma peresitene o toeaina i le konafesi, “I le Konafesi lenei, sa faalauiloa ai le Perofeta oIosefa Samita o le Peresitene o le Perisitua Maualuga, ma sa faaee atu lima i ona luga e Elder Sini Rikitone o le sa faamauina i luga o lona ao ia faamanuiaga na ia mauaina muamua.” Na tusia foi e Elder Palate e faapea “o le talosaga a le au Perisitua, na fesili ai le Perofeta i le Alii, ma sa tuu mai ai se faaaliga ma tusia ai i luma o le potopotoga atoa, ma tofia ai Toeaina e toatele i misiona” (“History of Orson Pratt,” The Latter-day Saints’ Millennial Star, vol. 27 [Jan. 28, 1865], 56). Na faalau mai e le Perofeta faaaliga e lua i le konafesi ia na tuufaatasi mulimuli ane ma ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75 O le faaaliga muamua, ua tusia i le (MF&F 75:1–22) na tuuina mai i se vaega o toeaina o e na tuuina atu o latou igoa mo le galuega faafaifeautalai. O le faaaliga lona lua, ua tusia i le (MF&F 75:23–36) na tuuina mai i se vaega lona lua o toeaiina o e sa fia iloa le finagalo o le Alii e faatatau ia i latou.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75

Ua valaau ma faatonu e le Alii ia soa faafaifeautalai

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:2–5. O taui o le folafola atu ma le faamaoni o le talalelei

Na folafola mai e le Alii faamanuiaga sili ia i latou o e folafola atu ma le faamaoni le talalelei, e aofia ai mamalu, viiga, ma le ola e faavavau (tagai MF&F 75:5). Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) ia faamanuiaga faaopoopo e oo mai ia i tatou pe a tatou faasoa atu ma le faamaoni le talalelei i isi:

“O le faasoa atu o le talalelei e aumaia ai le filemu ma le olioli i o tatou lava olaga, e faalautele ai o tatou lava loto ma agaga mo isi, e faateleina ai lo tatou lava faatuatua, faamalolosia ai a tatou lava sootaga ma le Alii, ma faateleina ai lo tatou lava malamalama i upumoni o le talalelei.

“Ua folafola mai e le Alii faamanuiaga sili ia i tatou e tusa ai ma le tulaga lelei tatou te faasoa atu ai le talalelei. O le a tatou maua le fesoasoani mai le isi itu o le veli a o tutupu vavega faaleagaga. Ua ta’u mai e le Alii ia i tatou o le a matuai faamagaloina atili a tatou agasala a o tatou aumaia agaga ia Keriso ma tumau mausali i le tuuina atu o le molimau i le lalolagi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 259).

Ata
tuafafine faifeautalai o loo talanoa i se tamaitai talavou

O le Au Paia faamaoni o e talai atu le talalelei o le a maua le ola e faavavau (tagai MF&F 75:1–5).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:27. “E faailoa atu mai luga … le mea latou te o i ai”

I faaaliga uma e lua o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75, ua faamamafa mai ai e le Alii le taua o le tatalo i le galuega faafaifeautalai. Na folafola mai e le Alii e faapea afai o le a fesili atu i latou o e tofia o ni faifeautalai ia te Ia e ala i le tatalo, ‘[o le a] aoaoina i la’ua e le Faamafanafana i mea uma e tatau ai mo i la’ua”(MF&F 75:10) ma taitai i la’ua “i le mea e o i ai” e folafola atu le talalelei (MF&F 75:27). Na molimau mai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e faapea a o tatou tatalo mo se fesoasoani ma mulimuli i uunaiga ale Agaga, o le a taiala i tatou e le Alii i le faasoaina atu i isi o le talalelei.

“E tatau ona tatou tatalo mo le fesoasoani ma le taitaiga a le Alii ina ia mafai ona avea i tatou ma meafaigaluega i ona aao mo ia ua saunia nei —o se tasi o loo Ia finagalo tatou te fesoasoani ai i le taimi nei. O lea, e tatau ai ona tatou mataala e faalogo ma faia musumusuga a lona agaga i le mea e tatau ona tatou faia.

“O na musumusuga o le a oo mai. O loo tatou iloa mai i le tele o molimau patino i Lona lava ala ma i lona lava taimi o le Alii o loo saunia tagata e talia Lana Talalelei. O nei tagata o loo sailiili, ma i le taimi tatou te sailia e faailoa i latou o le a talia e le Alii a latou talosaga e ala i le taliina o a outou talosaga . O le a ia musuia ma taitaia i latou o loo iai le manao ma i latou o loo saili ma le nauanautai i le faapefea, o fea, o afea, ma o ai e faasoa i ai Lana talalelei” (“Faasoa atu le Talalelei,” Liahona, Ian. 2002, 8).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:29. “Ia filiga i mea uma”

O le poloaiga ale Alii ia “filiga i mea uma” (MF&F 75:29) e aofia ai Lana poloaiga ia i latou e valaauina i misiona e fuafua mo le lagolagoina o o latou aiga a o latou auauna atu. Afai e le mafai ona faia na fuafuaga, o na alii e i ai le matafaioi e nonofo i le fale, tausi o latou aiga, ma galulue i le Ekalesia i le lotoifale (tagai MF&F 75:24–28). Ina ia filiga i mea uma o le tuuina atu o taumafaiga naunautai, faaeteete, ma le malosi aemaise i le auauna atu i le Alii ma usiusitai i Ana poloaiga. O loo i ai i tusitusiga paia le tele o faataotaoga ma apoapoaiga e faatatau i le filiga. Na aoao mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le faia ma le filiga o mea e sili ona taua o le a taitai atu ai i tatou i le Faaola o le lalolagi” (“E Uiga i Mea e Sili Ona Taua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 21).