Inisitituti
Mataupu 10: 2 Nifae 11–16


Mataupu 10

2 Nifae 11–16

Folasaga

Na tusia e Peresitene Boyd K. Packer, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le faafitauli e feagai ma le toatele o e faitau i le Tusi a Mamona:

“O le toatele [o le au faitau] e vave lava ona malamalama i le faamatalaina o le Tusi a Mamona.

“Ia, ao amata ona solo malie lau faitau, o le a i ai foi se toatuga e te lua feagai. … O le gagana a le tusi e suia i le gagana a le Feagaiga Tuai. Ona o faamatalaga o i ai i nisi mataupu ua faamatala mai ai valoaga a le perofeta o Isaia i le Feagaiga Tuai. Ma e avea lena ma toatuga, e pei o se papupuni ua faigata ai i le tagata faitau e le finafinau, o le a tutaia ma nofo loa.

“Atonu o le a faaosoosoina foi oe ia nofo ai iina, ae aua nei e gauai i ai! Aua nei taofia le faitau! Ia alu pea le faitau i mataupu e faigata ona e malamalama i ai e uiga i valoaga o le Feagaiga Tuai, e ui lava ina itiiti se mea e te malamalama i ai. Ia alu pea, e tusa lava pe tau ina e matamata i upu o loo tusia i lea mea ma lea mea” (I le Conference Report, Ape. 1986, 76; po o le Liahona, Ape 1986, 50).

Na faapitoa le folafolaina mai e Nifae ma Iakopo o mea na tusia e Isaia e tatau ona “faatatau” ia te i tatou (1 Nifae 19:23 ; 2 Nifae 6:5). Ae ui i lea, e oo lava i le nuu o Nifae, na ola ae lei atoa le 100 tausaga talu ona mavae atu Isaia, na faigata foi ana tusitusiga ia i latou (tagai i le 2 Nifae 25:1–4). Manatua ina ua afio mai Iesu Keriso lava ia i sa Nifae i Amerika na Ia aoao atu “ua matua sili upu a Isaia” ma faatonuina sa Nifae e tatau ona latou “sailiili i nei mea. Ioe, ou te tuuina atu le poloaiga ia te outou ia outou sailiili ma le filiga i nei mea” (3 Nifae 23:1; tagai i le faamatalaga mo le 1 Nifae 20–21 i le itulau 43.)

O faamatalaga o mulimuli mai o le a fesoasoani ia te oe i le mataupu, le lualuagia o le natura, ma faailoga o tusitusiga a Isaia. Ona o le le lava o avanoa i vaefaamatalaga o le Tusi a Mamona, o le tele o vaefaamatalaga faaopoopo e uiga i le tusi a Isaia e na o le Tusi Paia e maua ai ae le o faaluaina i vaefaamatalaga o le Tusi a Mamona. O le mea lea, ina ia suesueina le 2 Nifae 12–24 ma lou malamalama ia Isaia, faaaoga vaefaamatalaga o le Tusi Paia a le AAG mo le Isaia 2–14. E tatau ona e filiga i taumafaiga e malamalama i upu a Isaia ma saili le Agaga e taitaia oe. Afai ua faigata ia te oe, aua le lotovaivai. A mavae sina taimi o le suesue ma le tatalo, o le a faamanuiaina oe e le Alii ma o le a oo ina e malamalama i tusitusiga a Isaia.

Faamatalaga

2 Nifae 11:1–3. Nifae, Iakopo, ma Isaia—Molimau Faapitoa e Toatolu

  • Na tusia e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o molimau a nei perofeta maoae e toatolu:

    “O le ala a le Alii e aoao ai ma faamaonia ai, ae maise lava pe a aofia ai se feagaiga, e masani lava ona tuuina mai ni molimau e sili atu i le tasi. O lana apoapoaiga e masani lava ‘e mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu.’ E moni lava, ina ua oo mai le Tusi a Mamona e ala mai i le aao musuia o le Perofeta o Iosefa Samita, na valoia ‘e faaalia … nei mea [papatusi] i tagata e toatolu i le mana o le Atua. … E mautu nei mea i le mau a le toatolu. …

    “O na molimau e toatolu o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi. …

    “I le tausia o lenei lava feagaiga faavae, e malie le matauina sa i ai molimau muamua e toatolu—molimau faapitoa—e le gata i le pogai paia o le Tusi a Mamona ae faapena foi lona Paia o Ia lava Ia. O nei molimau muamua e toatolu o Nifae, Iakopo, ma Isaia, ma e le o se mea tupu fua le tulagaese mai o a latou molimau i le amataga o lenei faamaumauga anamua. …

    “… O le mea ua iloa o le tele a o ‘manatu sili atu ona maoae’ e uiga i le talalelei o loo i aoaoga a papatusi laiti a Nifae ua oo mai folafolaga patino a nei molimau faaperofeta maoae e toatolu ia Iesu Keriso i le muai olaga—Nifae, Iakopo, ma Isaia. Ua faamanino mai e nei siufofoga faaleaoaoga faavae ma faaaliga vaaia i le amataga lava o le Tusi a Mamona le mafuaaga ua taua ai ‘o se tasi molimau ia Iesu Keriso.’ …

    “E mafai ona finau mai se tasi ma le malosi o le faamoemoega autu lava o le faamaumauina, faasaoina, ma le faaliliuina o papatusi laiti a Nifae o le aumaia lea i le tisipenisione o le atoatoaga o taimi o molimau a nei molimau e toatolu. O a latou tusitusiga o loo i ai ni laupepa atoatoa e 135 mai le [143] laupepa mai papatusi laiti a Nifae. E oo atu i le taimi e faitau ai se tasi i le Nifae, Iakopo, ma le Isaia i nei laupepa muamua, ua maea ona fausia se faavae malosi mo aoaoga e pei ona taua e Nifae ‘o aoaoga faavae a Keriso’” (Christ and the New Covenant [1997], 33–35).

2 Nifae 11:4. O Le “Faatusa” o Iesu Keriso

  • E i ai taimi, sa faaaogaina e Isaia faailoga po o faatusa ao tusitusi. Na saunoa Nifae i le taua o le malamalama o mea uma lava o faatusa o Iesu Keriso. O le upu faatusa o lona uiga “ia suitulaga ai se faatusa, foliga, fausaga, po o le faafoliga” (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 1828 [1967]). O nei mea e avea oni faamanatuga po o se faatusa o Keriso. O tusitusiga paia o loo molimau mai pea ma aoao mai e uiga ia Iesu Keriso. O nisi o faataitaiga o faatusa e i ai le ositaulaga i se mamoe poa e leai se pona, lena sa avea ma “faatusa o le taulaga a le Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama” (Mose 5:7; tagai foi i le Levitiko 1:3–5). O faailoga o le falaoa ma le vai o le faamanatuga e suitulaga po o le faatusa o le taulaga togiola (tagai i le Moronae 4:3; 5:2). O nei faamanatuga o le Alii ma Lana misiona faaola mo tagata ua fuafuaina e faatonuina i tatou ma fesoasoani ia tatou faalatalata ai i le Alii lo tatou Togiola.

2 Nifae 11:5. “Laveaiina nai le oti”

  • Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le folafolaga o le tino ola pea na ofoina mai e le Togiola a Iesu Keriso:

    “Ou te le iloa po o tatou faafetaia atoatoa le matua taua tele o lo tatou talitonuga i se toetu moni lava, mo le lalolagi. O le mautinoa o le tino ola pea o le faavae lea o lo tatou faatuatuaga. Na folafola mai e le Perofeta o Iosefa Samita:

    “‘O mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o molimau a le Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, o lea na Ia maliu, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i lo tatou talitonuga ua na o ni faaopoopoga i ai.’ (Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, fil. Iosefa Filitia Samita [1976], 53).

    “Mai mea uma i lena misiona mamalu, aisea lava na faaaoga ai e le Perofeta o Iosefa Samita le molimau i le maliu o le Faaola, o le falelauasiga, ma le Toetu e avea ma mataupu faavae taua o la tatou tapuaiga ma faapea mai ‘o isi mea uma … ua na o ni faaopoopoga i ai’? O loo maua le tali i le mea moni, o le toetu o le Faaola o le totonugalemu lea o le mea ua taua e perofeta ‘o le ala sili ma le faavavau o le laveaiina nai le oti’ (2 Nifae 11:5)” (i le Conference Report, Ape. 2000, 17; po o le Liahona, Iul 2000, 17).

2 Nifae 12–16. Isaia i le Tusi a Mamona

  • O loo i le Lua Nifae mataupu 12–24 upusii mai papatusi apamemea’ vaega o le tusi a Isaia (faatusatusa Isaia 2–14). Na faaopoopo i ai e Nifae nei mataupu ina ia i ai se isi molimau i faaaliga na tuuina atu ia te ia e uiga i le lumanai o lona nuu ma le moni o Iesu Kerso. E ui lava o lona nuu o se lala na mafaiese mai Isaraelu ma totoina i se isi nofoaga, na faaaogaina e Nifae tusitusiga a Isaia e faaalia ai le fuafuaga alofa a le Alii ua faasafua atu ia i latou foi. Na lagona e Nifae o i latou e faitau i nei valoaga o le a “faaea o latou loto ma olioli ona o tagata uma” (2 Nifae 11:8; tagai foi i lefuaiupu 2).

    I le toe tuuina mai o mea na ia aoaoina atu muamua faatasi ma lona uso o Iakopo, na faamalosia i tatou e “faatatau” upu a Isaia ia i tatou (tagai i le 1 Nifae 19:23 ; 2 Nifae 6:5; 11:8). Tatou te faatatau tusi paia ia i tatou i le matauina lea o mea e tutusa ai gaoioiga ua faamaumauina i tusi paia ma gaoioiga o loo tutupu i o tatou olaga. Tatou te faatatau foi tusi paia ia i tatou i le faailoaina lea o mataupu faavae ua aoao mai e tusi paia. O na mataupu faavae e mafai ona taitaia a tatou filifiliga.

    Na tusitusi Isaia i le sili laitiiti atu ma le 100 tausaga ao lei oo i le taimi o Nifae (740–700 T.L.M.). Ao foliga mai o tusitusiga e fai sina mamao mai o tatou taimi, mo Nifae ma Iakopo, sa sili atu ona latalata i ai nai lo faaaliga ma valoaga a Iosefa Samita e pei ona i ai nei mo le aufaitau o ona po nei. O valoaga musuia a Isaia i le faataapeapeina o Isaraelu ma le fuafuaga alofa a le Alii e faaola Lona nuu na uunaia ai Nifae e faaopoopo vaega autu e lagolago i lana lava molimau tusitusia ma valoaga i le Mesia. O nei vaega a Isaia ua faamamafaina ai ni autu taua se fa: (1) o faamasinoga a le Atua ma le salamo manaomia, (2) o feagaiga a le Atua ma Ana folafolaga i le aiga o Isaraelu, (3) o le afio mai muamua ma le faalua o Keriso, ma le (4) gaoioiga autu e tusa ai ma aso e gata ai.

  • Ua matauina e le The Bible Dictionary [Lomifefiloi a le Tusi Paia] o upusii mai le perofeta o Isaia o loo maua i tusi faavae:

    “O Isaia ua sili ona faaaogaina ana upu nai lo so o se isi lava perofeta, sa ta’ua soo e Iesu, Paulo, Peteru, ma Ioane (i lana Faaaliga) nai so o se isi lava perofeta o le [Feagaiga Tuai]. E faapena foi le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e sili atu upusii mai le Isaia nai lo se isi lava perofeta. Na tau atu e le Alii i sa Nifae ua ‘matua sili upu a Isaia,’ ma o mea uma lava na fai mai ai Isaia e uiga i le aiga o Isaraelu ma nuu ese o le a taunuu (3 Ni. 23:1–3). …

    “O le tagata faitau o aso nei e le mauaina se faamatalaga tusitusia ma se taiala sili atu e malamalama ai ia Isaia nai lo le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A malamalama atili se tasi i nei tusi o le a ia malamalama atili ia Isaia, ma a malamalama atili se tasi ia Isaia, ua sili atu ona atoatoa lona iloa o le misiona a le Faaola, ma le uiga o le feagaiga lena na tuuina atu ia Aperaamo ma ana fanau lena o le a faamanuiaina ai aiga uma o le lalolagi ” (“Isaia,” 707; tagai i le faamatalaga mo le 1 Nifae 20–21 itulau 43).

2 Nifae 12:1. “E Faatatau ia Iuta ma Ierusalema”

  • Na vaai Isaia ma talanoa e uiga i le lumanai o Iuta ma Ierusalema ma lo latou taunuuga mulimuli. O ana upu o loo taua i le Tusi a Mamona, ae ui i lea, o loo faatatau foi i le aiga o Isaraelu (tagai i le 2 Nifae 6:5; 3 Nifae 23:1–2).

2 Nifae 12:2. “O Le Mauga o le Fale o le Atua”

  • O se vaega matagofie o mea na vaai i ai Isaia o le a amata ona faataunuuina (“o le a oo mai”) i se taimi fuafuaina o loo tulimataiina i se isi nofoaga i le lalolagi, ua taua o le Siona o aso-e-gata ai a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai ma nofoaga tutotonu i le Aai o Sate Leki, Iuta.

    Na saunoa Elder LeGrand Richards (1886–1983) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le faataunuuina o lenei valoaga:

    “Na vaai Isaia i le mauga o le fale o le Atua ua faatumauina i le tumutumu o atumauga i aso e gata ai. …

    “Na faataunuuina moni lava lena mea, i lou manatu, i totonu o lenei lava fale o le Atua o Iakopo iinei tonu lava i lenei lotoa o le Malumalu! O lenei malumalu, e sili atu nai lo se isi lava fale ua i ai faamaumauga, ua aumaia tagata mai nuu uma e aoao mai foi o ia ia te i tatou i ona ala ma savavali foi i ona ala” (i le Conference Report, Ape. 1971, 143; po o le Liahona, Oke 1971, 98).

    Ata
    Malumalu o Sate Leki

    Na faalauteleina e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le fuaiupu “tumutumu o atumauga” e faatatau i malumalu: “O malumalu paia uma a lo tatou Atua i aso e gata ai o le a fausia i mauga o le Atua, ona o ona mauga—o nofoaga ia e afio mai ai, o ia lava ia faapena foi le mana o lona Agaga, e talanoa ma lona nuu” (The Millennial Messiah [1982], 275).

  • O Amerika, e pei ona valoia o le nofoaga o le “mauga o le fale o le Atua” (2 Nifae 12:2), sa avea ma laueleele o femalagaiga talu mai lava le taimi na muai mauaina ai ma nofoia. Na valoia e Isaia “ona gasolo ane ai lea o nuu uma i ai” (2 Nifae 12:2). O faigamalaga maoae mai Europa i le seneturi e 19, ma faaauauina mai itu uma o le lalolagi i aso nei, na faatagataina ma faamanuiaina le laueleele, o ona faavae, ma le Ekalesia. O le toatele lava o le Au Paia o Aso e Gata ai e sailia o latou tuaa i lenei femalagaiga o tagata mai le lalolagi tuai i le lalolagi fou. Ma lea foi, o tagata mai le salafa o le lalolagi, e tutusa i tagata lotu ma e le lolotu o le Ekalesia a le Alii, o loo faaauau pea ona asiasia le vaega o le Malumalu o Sate Leki ma nofoaga tutotonu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai. E toatele tagata o le Ekalesia e auai i sauniga o konafesi aoao faaleafatausaga i le Aai o Sate Leki, i Iuta, ao maimoaina ma faalogologo i ai isi i atunuu eseese i le salafa o le lalolagi e ala atu i faatulagaga taufesootaiga faaonapo nei.

2 Nifae 12:3. “Aua e alu atu le tulafono ai Siona, o le Afioga foi a le Atua ai Ierusalena”

  • Na faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le uiga o le tulafono e alu atu ai Siona ma le afioga ai Ierusalema:

    Ata
    Aai tuai o Ierusalema i Isaraelu

    © Richard Cleave

    “O Ierusalema tuai … o le a avea ma aai paia e afio ai le Alii ma o le a ia auina atu ai lana afioga i lona nuu. E faapena foi, i lenei konetineta [Amerika], le aai o Siona, le Ierusalema fou, o le a fausiaina ai, ma o le a alu atu ai le tulafono a le Atua. …

    “… O nei aai e lua, o le tasi i le laueleele o Siona ma le isi i Palesitina, o le a avea ma laumua o le malo o le Atua i le meleniuma” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia. Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 3:69–71).

  • O le fuaiupu “e alu atu foi le tulafono ai Siona” (2 Nifae 12:3) o se faataitaiga sili lea o le sili atu ma le tasi le aoga o valoaga. Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) :

    “A o ou mafaufau loloto i lenei faatulagaga taua e faatatau i le malumalu [le Nofoaga Autu mo Konafesi], e oo mai i le mafaufau le saunoaga maoae faavaloaga a Isaia:

    “‘E oo foi i aso e gata ai, pe a faatumauina le mauga o le fale o le Atua i tumutumu o atumauga, ma faamaualugaina e sili i mauga; ona gasolo ane ai lea o nuu uma i ai.’ …

    “Ou te talitonu o lena valoaga e faatatau i le Malumalu tautaua ma le matagofie o Sate Leki. Ae ou te talitonu foi e faatatau i lenei maota tele matagofie. Aua foi o le a alu atu mai lenei pulelaa le tulafono a le Atua, faatasi ma le afioga ma le molimau a le Alii” (i le Conference Report, Oke. 2000, 89; po o le Liahona, Ian. 2001, 69).

2 Nifae 12:4. Taimi o le Filemu

  • Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks i le filemu o le a oo mulimuli mai i le lalolagi pe a maea le Afio Mai Faalua o le Alii. Na ia faailoaina mai foi le mafuaaga e leai ai se filemu ao lei oo i lena taimi: “E toatele ua fiafia i le valoaga mai le Feagaiga Tuai o nuu o le a ‘tui a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, o latou tao e fai ma polo teu vine’ (Mika 4:3). Ae peitai o lenei valoaga e faatatau tonu lava i lena taimi o le filemu e mulimuli mai le taimi pe a aoao mai e le Atua o Iakopo ‘i tatou ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala’ (4:2). Mo le taimi nei, ua ia i tatou taua ma feeseeseaiga, ma soo se mea lava ua tetele ai le solia o tulafono a le Atua” (i le Conference Report, Ape 1990, 92; po o le Liahona, Iul 1990, 72).

2 Nifae 12:5–9. “Le Aiga o Iakopo e”

  • O le “aiga o Iakopo” e faatatau i tupuaga o lenei peteriaka maoae na mauaina le suafa o le feagaiga o Isaraelu ona o lana amiotonu patino. Ae ui i lea, o malo uma o Isaraelu i matu ma saute na pauu, e ui lava i taimi eseese, ona sa latou suia le Atua i le ifo i tupua. Ua “faamalosia i latou mai sasae” (2 Nifae 12:6) pe, tusa ai ma le Isaia 2:6 vaefaamatalaga a, na “tumu i latou, i aoaoga, talitonuga mai fafo, o atua sese, “faapei o Filisitia. O o latou loto ua naunau i oa ma le amioleaga, ma la latou tapuaiga ua liliu atu i tupua.

2 Nifae 12:9. O Le Tagatanuu ma le Alii Sili

  • O le fuaiupu “o le tagatanuu [masani po o le taatele] ua le ifo, ma ua le faamaualalo le alii” (2 Nifae 12:9) ua faailoa mai ai e mai le sili ona maualalo i le sili ona maualuga i tagata, e leai se tasi na lava le lotomaualalo e talia ai le Atua.

2 Nifae 12:11–22. “Mata Faasiasia o Tagata”

  • O tagata o nuu uma o e “faamaualuluga ma faasiasia” o le a “faamaulaloina” (2 Nifae 12:12) ma o latou “mata faasiasia” (2 Nifae 12:11) o le a faaumatia, aua o lena aso o le Alii—le Afio Mai Faalua—O le a taia i latou e lona mamalu. Fuaiupu 13–22 ua faamatalaina nisi o ituaiga faailoga o le aso, e aofia ai mea uma lava e manaomia e e sili ona mauoa, o mauga maualuluga ma mauga o tapuaiga sese ma lotu liliuese, puipuiga e faia e tagata o olo ma pa, ma mea taulima matagofie po o mea faafiafia. O le aotelega, o e faamaualuluga ma fai amioleaga o le a pauu, ma o le a faaumatia uma a latou oa faalelalolagi i le afio mai o le Alii (tagai i le 3 Nifae 25:1; Malaki 4:1).

  • Na fautua mai Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili o le aoao ia lotomaualalo o se sauniuniga manaomia mo le aso tele o le Afio Mai Faalua o le Alii, pe a faaeaina le Faaola i nuu uma:

    “Na amata ona ou faitau i le 2 Nifae 12 ma mafaufau: ‘O loo fetalai mai le Alii ia te au. O le a le mea o loo Ia finagalo e tau sao mai ia te au?’ Ona ou oo atu lea i se fuaiupu i upu a Isaia na oso mai i fafo e pei ua uma ona faailogaina: ‘E oo foi ina faamaulaloina le mata faasiasia o tagata, e faamaulaloina le faamaualuga o tagata, ae na o le Atua e faaeaina i lea aso’ (2 Ni. 12:11).

    “O lenei ua faamatalaina mai se aso pe a afio mai le Faaola, se aso ua tatou tulimatai atu i ai ma mananao ia tatou tamaiti aoga e saunia i ai. Ua faapea mai lenei mau o lena aso, o i tatou uma na manatu o i tatou e faapitoa ma matagofie o le a foliga sili ona laiti, ma o le a faaeaina le Alii. O le a sili atu la tatou vaai po o ai Ia, po o le a le tele o lo tatou alofa ia te Ia, ma po o le a le tele o lo tatou lotomaualalo e tatau ai. …

    “… Sa ou malamalama i le mafuaaga na tau mai ai e Isaia ia te au o le a fesoasoani le muai iloaina o le aso o le a faaeaina ai le Alii ma ia iloaina lou faamoemoe tele ia te Ia. Tatou te manaomia o Ia, ma o le faatuatua o loo tatou maua e uiga ia te Ia o le a mafai ai ona tatou iloa o Ia e maoae ma faaeaina ma o i tatou e faatauvaa ma e faalagolago ia te Ia” (“O le a Suia e le Tusi a Mamona Lou Olaga,” Liahona, Fep. 2004, 10–13).

2 Nifae 13:1–15. Faasalaga o Iuta ma Ierusalema

  • I le 2 Nifae 13, na sii mai ai e Nifae le faamatalaga a Isaia i le pau mulimuli ane o Iuta ma Ierusalema ma le amioleaga o Nuu Ese i aso e gata ai. O mala na valoia na oo mai i le aiga o Iakopo, e faaataata mai ai mala i le Afio Mai Faalua.

2 Nifae 13:1. “O Lea Lagolago ma lea Lagolago”

  • O le manaomia o le areto ma le vai o le a le taua i le taimi o le vavaeeseina. “O lea lagolago ma lea lagolago” ua faamatalaina i le 2 Nifae 13:1 ua faaataata mai ai le oge faaleagaga o i latou o e teena le Alii, le “lagolago areto uma”—le areto o le ola—ma le “lagolago vai uma”—le vai o le ola.

2 Nifae 13:2–3. “Tagata Malosi … Tagata Tau”

  • O tagata uma i Iuta ma Ierusalema, po o le a lava lona tulaga i le lalolagi (e 11 vaega o loo taua i le 2 Nifae 13:2–3), o le a avea faatagataotaua.

2 Nifae 13:4. “E Pule Tamameamea ia te i Latou”

  • O e lei aoaoina ma talavou e le taualoa i le lalolagi o le a tofia e pule i le tafeaga ia i latou o loo taua i le 2 Nifae 13:2–3.

2 Nifae 13:6. “O loo Ia Te Oe Ofu”

  • Ua matua matitiva tagata ma lē mautonu ona o le faatafunaga ma le vevesi e oo lava i se ua i ai ofu o le a agavaa e avea ma taitai.

2 Nifae 13:7. “E Le Fai Au Ma Fofo; … Aua Nei Fai Au Ma Pule”

  • E oo lava i le ua tofia e taitai ona o ona ofu o le a leai se malosiaga e faaitiitia ai le fiaai ma le puapuaga.

2 Nifae 13:8. “Ua Malaia Ierusalema”

2 Nifae 13:9. “O Le Amio a o Latou Mata”

  • O le amiotonu ma le amioleaga e aafia uma ai uiga ma foliga vaaia. Na saunoa mai Peresitene Polika Iaga (1801–77), “O i latou o e na faamagaloina a latou agasala e maua ni foliga vaaia e fiafia, ma o le a susulu faatasi ma le malamalama o le lagi” (“Speech,” Times and Seasons, Iulai 1, 1845, 956).

    Na aoao mai Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970): “E leai se tagata e mafai ona solia le afioga a le Atua ae le puapuagatia mo le faia o lena mea. E leai se agasala, po o le a lava le lilo, e mafai ona solaese mai le faasalaga. E moni, atonu e mafai ona e pepelo ma lē mateia; atonu e mafai ona e solia le ola mama e aunoa ma le iloaina e se tasi e ono inoino ia te oe; ae le mafai ona e solaese mai le faamasinoga e mulimuli mai lena solitulafono. O le pepelo o loo mau i totonu o lou mafaufau, o se leaga o ou uiga faaletagata lena o le a vaaia i se taimi, i se auala i ou foliga vaaia po o amioga” (i le Conference Report, Oke. 1951, 8).

    Na tusia e Ieremia ua matua agasala lava tagata ma ua latou le iloa lava le maasiasi (tagai i le Ieremia 6:15).

2 Nifae 13:12. “Ua faaseseina Oe”

  • Na faauigaina e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) le 2 Nifae 13:12: “O le mea lea, o nei ona po, ua matua faaopoopoina lava le taumafai e faaleagaina aiga, ma ua matua taumafai lava le tiapolo e tuliese le tama i le avea ma ulu o le aiga, ae atiina ae i loto o fanau le fouvale. O loo faamatalaina i le Tusi a Mamona lenei tulaga ina ua faapea mai ‘A o lou nuu, o e na saua ia te i latou o tamaiti ia, ua pule foi fafine ia te i latou.’ Ona sosoo ai lea ma upu nei—ma ia mafaufau lelei i nei upu pe a outou manatunatu i taitai o malo o e ua uunaia le faaitiitia o le fananau mai ma le fasiotia o tamaiti ao lei fananau mai: ‘E lou nuu e, ua faaseseina oe e i latou o e taitai ia te oe, ma ua latou faaumatia le mea e ui ai ou ala.’ (2 Ni. 13:12.)” (i le Conference Report, Oke. 1970, 21).

2 Nifae 13:16–24. “Tama Fafine a Siona”

  • Na faamalamalamaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita po o ai “tama fafine a Siona” e faatatau i ai le fuaiupu ma po o le a le mea o fai mai ai le 2 Nifae 13 e uiga ia i latou: “O le tulaga faatauaina ua faailoa mai e le Au Pulega Aoao a le Ekalesia, o tamaitai, e faapena foi ma alii, e tatau ona laei talafeagai. Ua aoaoina i latou i le amio e tatau ai ma le tauagafau i taimi uma. O le mea lea, i lau faamasinoga, o se vaaiga faanoanoa i ‘tama fafine a Siona’ pe a laei faaletatau i latou. Ma le isi foi, o lenei saunoaga e faatatau i alii faapea foi i tamaitai. Na tuuina mai e le Alii i Isaraelu anamua i alii ma tamaitai e tatau ona ufiufi o latou tino ma tausia le tulafono o le ola mama i taimi uma” (Answers to Gospel Questions, faatasia. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vol. [1957–66], 5:174; tagai foi i vaefaamatalaga mo le Isaia 3:16–26).

2 Nifae 14. O Le a Faaolaina Siona

  • O le a aumaia e le aso o le meleniuma le faaolataga i Siona ma le faamamaina o ana tama fafine.

2 Nifae 14:1. “Toafitu Fafine … Toatasi le Tane”

  • E toatele tane o le a maliliu i le taua po o le ave faatagataotaua, ae tuua fafine lē tagolima ua maliliu a latou tane ma leai ni fanau.

2 Nifae 14:2. O Lea Aso

  • O le upu la i le gagana Eperu e masani o le faailoga o le Mesia (tagai i le Ieremia 23:5–6). E mafai foi ona faatatau i vaega amiotonu o le aiga o Isaraelu o e ua faamamaina ma faaolaina (tagai i le Isaia 60:21; 2 Nifae 3:5; 10:1; Iakopo 2:25).

    “E ua sao i Isaraelu” (2 Nifae 14:2) e faatatau i tagata o le aiga o Isaraelu o e, e ala atu i le amiotonu patino, ua sao mai le faamasinoga lena o le a oo atu i e amioleaga.

2 Nifae 15. O Se Pese i le Tovine a le Alii

  • O le pogisa matautia ma le liliuese ua faamatalaina i le 2 Nifae 15:1–25 o le a faatumauina ao lei oo i le faafanoga o e amioleaga. O le taimi lea, e ui lava i lea, na valoia e Isaia o le a faapotopoto ai e le Alii Lona nuu ma tuuina atu ia te i latou le faamoemoe (tagai i le fuaiupu 26–30). Na faaalia e Elder Bruce R. McConkie mea e tutupu ua faamatalaina i le 2 Nifae 15 i le faaaogaina o upu e mafai ona malamalama ai le au faitau o ona po nei:

    “O le vaaiga i le lumanai e le suamalie atoatoa uma lava ma malamalama ma filemu. O mea uma e tatau ona i ai o le a agai i luma i le totonugalemu o tiapolo ma faigata ma faatafunaga sili atu ona matautia na e lei iloaina lava i le lalolagi i se isi taimi.

    “A o saunia le Au Paia e fetaiai ma lo latou Atua, o i latou o e faaletino ma faalemafaufau ma faatiapolo ua saunia e feiloai ma lo latou faasalaga.

    “A o faamautinoaina e e lotomaualalo lo latou valaauga ma le tofi, o i latou e tapuai i le Atua o lenei lalolagi e magoto maualalo atu lava i lalo ma agai atu i le taele o le amioleaga ma le faavauvau.

    “Faatasi ai ma loimata o le faanoanoa—ma o tatou loto ua mamafatu i popolega—ua tatou vaai i le tiapolo ma le solitulafono ma le faalelalolagi ua tumu ai le lalolagi. …

    “Ua tatou vaai i malosiaga o le tiapolo i mea uma lava ua galulue faatasi e faaumatia le aiga, e faifai i uiga mama ma le faaaloalo, e viia na mea e paaa ma maualalo. … ua nofomau Satani i loto o tagata; o le aso tele o lona mana.

    “Ae peitai i le totonugalemu o na mea uma, o loo agai pea i luma le galuega a le Alii. …

    “I le totonugalemu o na mea uma, o loo i ai faaaliga ma faaaliga vaaia ma valoaga. O loo i ai meaalofa ma faailoga ma vavega. O loo i ai se tafe maoae mai o le Agaga Paia o le Atua.

    “I le totonugalemu o na mea uma o agaga talitonu … o loo saunia i latou lava e ola faatasi ma le Atua ma Keriso ma e paia i le malo faavavau.

    “Pe le o se mea ofoofogia ea lo tatou olioli ma gatete i le mea o loo faatali mai luma?

    “E moni lava o loo le mautonu nei ma o le a faapea lava le lalolagi, ae peitai o le Siona a le Atua o le a le gaee. O le amioleaga ma le le amioatua o le a tafiesea mai le Ekalesia, ma o le tamai maa o le a faaauau pea ona tupu seia faatumuina ai le lalolagi atoa” (i le Conference Report, Ape. 1980, 99; po o le Liahona, Me 1980, 72–73).

2 Nifae 15:18, 20–21. Lapataiga e faasaga i le Agasala

  • I le 2 Nifae 15:18 o taunuuga o le agasala ua faatusaina i “se maea o se taavale.” O tagata e nofosala ona o le agasala e pei o i latou o e “ua toso foi le agasala peiseai o manu ia latou avega [po o povi i la latou taavale]” (Isaia 5:18c).

    Na faamalamalama mai e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) le auala e faapei ai le agasala o se avega: “Afai ou te fesili atu ia te oe pe o le a le avega e aupito mamafa e mafai ona tauaveina ese tagata i lenei olaga, o le a lau tali? O le avega sili ona mamafa e tauaveina e se tasi i lenei olaga o le avega lea o le agasala” (i le Conference Report, Ape. 1973, 177; po o le Liahona, Mati 1974, 35).

    Na faamatalaina e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili le taua o le vaai manino ma filifili le lelei mai le leaga: “O le eseesega i le va o le mea e lauiloa ma le mea e amiotonu ua faateteleina le vatele. E pei ona valoia mai e Isaia, e toatele i latou i aso nei ‘fai mai ua lelei le mea leaga, ae leaga le mea lelei’ [Isaia 5:20]. O faaaliga mai perofeta a le Atua e le pei o meaai i le faleaiga, o isi meaai e filifilia ao nisi e le amanaia” (i le Conference Report, Oke. 2003, 21; po o le Liahona, Nov. 2003, 22).

2 Nifae 15:26. “Sii i Luga le Tagavai i Nuu Uma”

  • I aso e gata ai o le a sii i luga e le Alii le tagavai e faapotopoto ma puipuia Isaraelu amiotonu ao amataina le faatafunaga o e amioleaga. O le faapotopotoina o Isaraelu o le a avea ma muai faailoga o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, faatasi ai ma le talaiina o le talalelei a Iesu Keriso i atunuu uma o le lalolagi.

  • Ata
    Ua faatulagaina e Iosefa Samita le Ekalesia

    Dale Kilbourne, © IRI

    Na faamalamalamaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita le uiga o le tagavai o loo taua e Isaia: “I le sili atu ma le 125 tausaga talu ai, i le taulaga laitiiti o Fayette, Seneca County, Niu Ioka, na faatuina ai e le Alii se tagavai i le lalolagi. O lena mea o le faataunuuina lea o se valoaga a le Perofeta o Isaia, lea na ou faitauina [Isaia 11:11–12]. O lena tagavai o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lena na faatuina mo le taimi mulimuli, e le mafai lava ona toe faaumatia pe tuuina atu i nisi tagata [tagai i le Tanielu 2:44]. O le mea lea e sili ona maoae ua vaai i ai le lalolagi talu mai le aso na siitia ai le Faaola i luga o le satauro ma faia ai le togiola le iu ma le faavavau. E sili atu lona taua i le lalolagi nai so o se isi lava mea na tupu talu mai lena aso” (Doctrines of Salvation, 3:254–55).

2 Nifae 15:27–29. Faatusaina Atigivae o Solofanua i le Ala, e tusa foi vae o Taavale i le Asiosio, e Tagi pei se Leona

  • Na fautuaina mai e Elder LeGrand Richards (1886–1983) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faailoga talafeagai mo fuaiupu a Isaia i le 2 Nifae 15:27–29; na ia taitaia lo tatou manatu i le galuega faafaifeautalai maoae o loo faataunuuina i lo tatou taimi:

    “I le fuafuaina o le taimi o le faapotopotoina maoae, e foliga mai na ta’u tonu mai e Isaia o le a tupu i le taimi o le nofoaafi ma le vaalele. …

    “Ona sa leai ni nofoaafi po o ni vaalele i na aso, sa faigata ona taua e Isaia na mea i o latou igoa. Ae ui i lea, e foliga mai na ia faamatalaina na mea i ni upu e le ma faaseseina. O le a se auala sili atu e faamatalaina ai atigivae o a ‘latou solofanua’ i le ala, e tusa foi vae o latou taavale i le asiosio’ nai lo nofoaafi o ona po nei? E faapefea ona sili atu lo ‘latou tagi … e pei o se leona’ nai lo le uu a le vaalele? O nofoaafi ma vaalele e le malolo mo le po. O le mea lea, pe le faasaoina ea Isaia i le faapea mai: ‘e leai so latou e tautulemoe pe moe; e le tatalaina foi fusi o latou sulugatiti, pe motusia le nonoa o latou seevae? Ona o lenei ituaiga o femalagaaiga ua mafai moni ai lava e le Alii ona ‘mapumapu atu ia te i latou ai tuluiga o le lalolagi,’ faauta foi ‘latou te faataalise ona vave mai.’ E foliga mai atonu na muai vaai Isaia i le vaalele, na ia saunoa mai: ‘O ai ea i latou na o loo felelei e pei se ao, e pei o lupe foi i o latou faitotoa?’ (Isaia 60:8.)” (Isaraelu! O E Iloa? [1954], 182).

2 Nifae 16:1. O Ai Le Tupu o Usia?

  • O Usia o le tupu lona sefulu lea i le malo i Saute o Iuta. Na amata lana nofoaiga i le 16 o ona tausaga ina ua fasiotia lona tama, o Amasia, e i latou na foua o ia pe a ma le 767 T.L.M. Na saili atu Usia i fautuaga a le perofeta o Sakaria ma mulimuli ai. Ao ia mulimuli i ala o le amiotonu, na faamanuiaina o ia e le Alii (tagai i le 2 Tupu 15:34; 2 Nofoaiga a Tupu 26:5). Na ia taitaia le malo o Iuta i nai itu taua faamanuiaina e tetee atu i fili o le lotoifale. Na ia faamalosia puipui o Ierusalema. Na ia lagolagoina faatoaga. Na ia siitia le malo o Iuta i se tulaga o le faamanuiaina e lei iloaina lava talu mai le taimi o le maliu o Solomona. Ina ua latalata i lona maliu, i le avea ai ma se auauna e lei faauuina a le Alii, na taumafai ai Usia e faamu mea manogi i luga o le fatafaitaulaga i le malumalu, o le taimi lena na taia ai o ia i le lepela (tagai i le 2 Nofoaiga a Tupu 26:19). Na tumau ai lona lepela seia oo i le aso na maliu ai pe tusa o le 742 T.L.M. (tagai Merrill F. Unger, The New Unger’s Bible Dictionary, lo. R. K. Harrison ma isi [1988], 1322–23).

2 Nifae 16. Valaauga o Isaia e Vavalo

  • Na faamalamalamaina e Isaia lona valaauga o se perofeta a le Alii i Isaraelu uma i se gagana faafaatusa, i le faaaogaina o foliga ma faaupuga e mafai ai e ana tagata faitau ona iloa o ia. O lona valaauga na aofia ai se faaaliga vaaia o Ieova (tagai i le 2 Nifae 16:1), le auaunaga a agelu (tagai i le 2 Nifae 16:2–3, 6–7), faailoaina o lona vaivaiga faaletagata i le faatusatusa atu i le mamalu o Ieova (tagai i le 2 Nifae 16:5), ma le taliaina o le valaauga ina ua maea se aafiaga faaleagaga faamama ma faamalosiau (tagai i le 2 Nifae 16:6–8).

2 Nifae 16:2. Serafi

  • O serafi o agelu e nonofo i le afioaga o le Atua, e tuuina atu le mamalu faifai pea, ava, ma le faaaloaloga ia te ia. …

    “I le gagana Eperu o le numera tele o le serafi o le serafima. … O le mea moni o nei tagata paia na faaalia ia te ia o i ai ni apaau ua na o se faatusa o lo latou ‘mana, e feoai, e galulue ai, ma faapena.’ e faapena foi i faaaliga vaaia na maua e isi. (M. F. F. 77:4.)” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, lo. lona 2 [1966], 702–3). O le uiga autu i le gagana Eperu mo le serafi o le “faamu,” atonu e faamanino mai ai le tulaga faamamaina e manaomia ina ia i ai i le afioaga o le Atua.

2 Nifae 16:4. “Ua Faatumuina le Fale i le Asu”

  • “Ua luluina pou o le faitotoa … , ma na faatumuina le fale i le asu” (2 Nifae 16:4). O le luluina ma le asu o faailoga o le afio ai o le Alii (tagai i le Faaaliga 15:8).

2 Nifae 16:9–12. “Ia Outou Matua Faalogo Lava, A Ua Latou Le Lagona”

  • Na valaaulia Isaia e talai atu le talalelei a Iesu Keriso e ui lava ina “tutuli o latou taliga” ma le mafai ona “vaai” i le moni o le talalelei. Sa fautuaina o ia o lana talaiga i nei tagata faapaupau o le a le taliaina lava. O o latou loto o le a “faamafiafiaina” i le mea moni ma o latou taliga o le a “tutuli,” e le naunau e talia le talalelei e pei ona talaiina i le manino. E lei valaaulia Isaia e faia tagata e tetee atu i le mea moni; nai lo o lena, na fautuaina o ia i le faigata o lana misiona. E ui lava, i le tali i le fesili a Isaia “seia afea?” (2 Nifae 16:11), na tali mai le Alii e tatau ona maua e tagata le avanoa e talia ai le talalelei seia “matua tuulafoaiina le laueleele.” O le a faaauauina ma le alofa e le Alii Lana misiona o le faaolataga e ala atu i Ana auauna “pe faia ea e ia a o tumau tausaga, pe mautu le lalolagi, pe toe se tasi tagata i luga o le fogaeleele e faaolaina” (Moronae 7:36).

2 Nifae 16:13. Fanau Paia

  • O le faaaogaina o le lona sefulu i le 2 Nifae 16:13 e suitulaga i e totoe o le aiga o Isaraelu.

  • O “Fanau paia” e faatatau i e faatuatua o totoe o le a toe faatupuina le ola fou mai Isaraelu faataapeapeina e pei o lala fou e tutupu mai pogati o se laau na tipiina i lalo.

    Ata
    Allegory of the olive tree

    Brad Teare, Faaaloaloga a le Church History Museum

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Afai e faatuina e le galuega taua o aso e gata ai se tagavai i atunuu ma aumaia le talalelei ia te i latou (tagai i le 2 Nifae 15:26), e faapefea ona e faataunuuina i le mea sili lau matafaioi o se Au Paia o Aso e Gata ai?

Galuega Fautuaina

  • Faitau le 2 Nifae 12:1–4; 15:26–27; ma aoaoga a Elder Bruce R. McConkie i le faamatalaga mo le 2 Nifae 15 (itulau 77–78) ma le saunoaga a Peresitene Iosefa Filitia Samita i le faamatalaga mo le 2 Nifae 15:26 (itulau 78). Tusi se parakalafa e uiga i le auala na faamanuiaina ai oe lava ia e le galuega a le Alii i le toefuataiina mai o le talalelei i aso e gata ai.

  • Na tauina atu ia Isaia o le a ia talaiina atu le talalelei i ni tagata o le a faalogo i ana upu ae le lagona. Faitau le 2 Nifae 16:9–12. Manatunatu loloto ma tatalo e uiga i le ala e mafai ai ona e alualu i luma i le faalogo soo i upu a perofeta. Ona tusi lea o se fuafuaga e mafai ona e mulimuli ai e fesoasoani ia te oe e malamalama ai ma faaaoga a latou upu.