2010
Tokoni ke Fakahoko Ia
ʻEpeleli 2010


Tokoni ke Fakahoko Ia

Ko e lea ia ʻa e kau finemui ko ʻeni mei ʻInitiá talu pē mei he fakatupu ʻe heʻenau kiʻi ngāue tokoní ʻa e fiefia kotoa ʻa e koló fekauʻaki mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Naʻe fie maʻu ʻe he kau finemui ʻo e Kolo ko Senai Uá, ʻi he Vahefonua Senai ʻInitiá, ke fakaʻaiʻai e kāingalotu ʻo e koló ke fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo nau maʻu ha kiʻi fakakaukau faingofua ke ngāue ki ai. Naʻa nau ngaohi ha ngaahi veʻeteka efiafi fakafāmiʻi ʻi ʻapi: ko ha ngaahi saati kuo ʻai hono hui ke ueʻi holo ke ʻiloʻi e ngaahi ngāue naʻe vahe ke faí hangē ko e lotú, fai ʻo e lēsoní, mo e teuteuʻi ʻo ha kiʻi “sapa.”

Ko ha fanga kiʻi veʻeteka pepa faingofua pē kae lanu fakaʻofoʻofa. Naʻe fokotuʻutuʻu kinautolu ʻi ha ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí ʻi ʻapi Siasi he pō ʻe taha, pea naʻe fakapipiki takitaha ai e ngaahi tā ʻo e fāmili naʻe ngaohi ia maʻaná. Naʻe fiefia makehe ha toko ua ʻo e kau finemuí, ko Susimita Sanitosi Kumā, taʻu 15, mo hono tehina ko Sūsita, taʻu 14, ʻi heʻena ʻiloʻi ko e ongo mēmipa foʻou kinaua ʻo e Siasí, pea te na maʻu mo hona fāmilí ʻa e ʻuluaki veʻeteká.

ʻOku pehē ʻe Teisi Taniela, taʻu 16, “ ʻI he ʻosi ʻa e Mutualé, naʻa mau ō fakakulupu ki honau fale nofo totongí ʻo foaki e veʻeteká ki heʻena tamaí. Hangē naʻe fiefia kotoa e fāmilí.” Ne ʻosi talanoa e fāmilí ia mo e ongo faifekau taimi kakató ʻo kau ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pea naʻe hoko e veʻeteká ko ha meʻa ke ne ueʻi kinautolu ke nau muia e meʻa kuo nau akó.

Naʻe ngaohi foki ʻe he kau finemuí ha ngaahi veʻeteka lahi feʻunga ke foaki e taha ki he fāmili takitaha ʻo e fānau Palaimeli ʻi he koló. Hili ia naʻa nau ngaohi mo ha toe ngaahi veʻeteka kehe maʻá e ongo faifekau taimi kakató ke foaki ki he kau papi ului foʻoú.

ʻOku pehē ʻe Teisi, “Ko e tokolahi ʻo kimautolu ʻi he koló ko e kāingalotu foʻou, pea ʻoku ʻikai te mau anga ki hono fai ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ka ʻoku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ʻe tokoni ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ki he fānaú mo e mātuʻá ke nau vāofi ange, pea ʻoku ou ʻamanaki pē ko e taimi ʻe sio ai ʻa e ngaahi fāmilí ni ki he veʻeteka efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, te nau fakakaukau ʻo pehē, “Sai, ʻoku ʻofa ʻe kāingalotu hotau Siasí ʻiate kitautolu, pea nau foaki mai ʻa e meʻa fakamanatu ko ʻení, ko ia, tau fai ʻetau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.” Naʻá ne tomuʻa tala ʻe vave pē haʻane hoko ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ko ha meʻa ʻe fai fakauike ʻe ha kakai tokolahi ʻi he koló.

ʻOku Tupu mei he Ngāue Tokoni ʻe Tahá ha Toe Ngāue Tokoni ʻe Taha

Ko e taha pē ʻa e ngaahi veʻeteka efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻo e ngaahi ngāue tokoni lahi kuo fakakakato ʻe he kau finemuí ni. ʻI he feinga ʻa e kau finemuí ke tokoniʻi ha uitou ʻi he koló ke siʻisiʻi ange ʻene ongoʻi taʻelatá, naʻa nau teuteuʻi ai ha kato pea fakafonu ʻaki ha fanga kiʻi tohi fakafiefia nounou. ʻOku pehē ʻe Teisi, “ ʻOku ʻikai ha taha heni ke tokangaʻi ia. Ko ia naʻa mau fie maʻu ke fakamanatu ange ʻoku fakakaukau atu ki ai e kāingalotu ʻo e koló.” Naʻe ʻalu tonu pē e kau finemuí ʻo ʻave ʻa e kató mo fakamatalaʻi ange ʻe lava ke ne lau ha kiʻi tohi he ʻaho takitaha ke ne fiefia ai.

Naʻe fakatupu ʻe he kato naʻe faʻo ai e fanga kiʻi tohí ha fakakaukau ʻe taha. Naʻe fakakaukau e kau finemuí ke nau fetohiʻaki ʻo fakahā ʻa ʻenau fehoungaʻaki/fefakahoungaʻakí.Ko e fakamatala ʻeni ʻa Monisa Kalai, taʻu 13, “ ʻOku mau takitaha fai ha tohi fakaʻofoʻofa ki he niʻihi kehé takitaha.”

Ke Tuʻuloa ʻa e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí!

ʻOku ako ʻe he kau finemui ʻo e Kolo ko Senai Uá ʻo ʻiloʻi ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení mo ha ngaahi ʻekitivitī kehe pē ʻe lava ʻe he fanga kiʻi ngāue tokoni faingofuá ʻo ʻomi e kakaí ke nau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí. Mahalo ʻe manatuʻi fuoloa ʻe he kāingalotu ʻo e koló ʻa e ngaahi veʻeteka efiafi fakafāmili ʻi ʻapí koeʻuhí ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau maʻu iá pea ʻoku nau ʻosi fakaʻaongaʻi ia. Pea ʻe kei sai pē foki ia kapau ko ha kiʻi fakamanatu fakataimi pē e ngaahi veʻeteká.

ʻOku pehē ʻe Teisi, “ ʻE lava ʻe ha taha pē ʻo ngaohi haʻanau veʻeteka pe saati pe ko haʻanau nofo hifo pē mo ha peni mo e pepa ʻo faʻufaʻu ha ngaahi palani. Ko e meʻa pē ʻoku mau ʻiloʻí ʻoku mahuʻinga ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ki he tokotaha kotoa pē, pea naʻa mau fie tokoni ke fakahoko ia.”

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Richard M. Romney

Katikeiani

Mekanētane

Taniela

Palafi Lasi