2010
Ko e Pau ʻo e Toetuʻú
ʻEpeleli 2010


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Pau ʻo e Toetuʻú

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

ʻI ha taimi Kilisimasi ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻá mau ʻaʻahi ʻi he ngaahi feituʻu naʻe fononga holo ai ʻa Sīsuú. Naʻa mau nofo ʻi ha ngaahi houa mahuʻinga fau ʻi he feituʻu ʻoku taku ʻo pehē ko e Ngoue ʻo Ketisemaní pea mau feinga ke fakalaulauloto ki he ngaahi mamahi naʻá Ne fouá ʻa ia naʻá Ne fakahoko ʻi he loto vilitaki ʻi Hono Kalusefaí mo ʻEne Toetuʻú. Naʻa mau ofi ki he ngaahi feituʻu naʻá Ne lotu aí, feituʻu naʻe puke pōpula ai Iá, feituʻu naʻe fakamaauʻi mo fakahalaʻiaʻi ai Iá,

ʻI tuʻa ʻi he ʻā ʻo e koló naʻa mau kaka ʻi ha kiʻi tafungofunga naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi ʻana, ʻo ne ʻai ke hā mai hono ngataʻanga fuopotopotó ʻo hangē ha foʻi ʻulu pokó, pea naʻe talamai kiate kimautolu ko Kolokota ʻeni, ʻa e feituʻu naʻa nau kalusefai ai Iá. Naʻa mau hifo leva ʻi ha kiʻi hala pikopiko ʻi mui ʻi he foʻi tafungofungá ki hono tafaʻaki fakalilifá ʻo mau hū ʻi he kiʻi matapa fāsiʻi, ko hono lahí ʻoku hangē ha kiʻi matapa sioʻatá, ki ha kiʻi loto ʻana ʻoku taku ʻo pehē ko e feituʻu ʻeni naʻe telio ai Hono sinó.

Naʻa mau fakamoleki ha ngaahi houa siʻi ʻi he kiʻi ngoué, ʻi tuʻa pē ʻi he faʻitoká ʻo fakakaukauloto ki he talanoa ʻa e ongoongoleleí fekauʻaki mo Hono telió mo ʻEne Toetuʻú, ʻa ia ne hoko ʻi he feituʻu ko ʻení. ʻOku tau fakakaukau mo lotua ʻi heʻetau lau ʻa e haʻu ʻa e kau fāfiné ki he fonualotó, ʻa e fakaava ʻe he ʻāngeló ʻa e maka ʻo e fonualotó, pea mo e manavahē ʻa e kau tauhí.

“Kuó Ne … Toe Tuʻu”

Naʻe mei lava ke mau fakakaukauloto ʻoku mau sio ki he ongo ʻāngelo teunga ngingila naʻá na lea kia Melé, ʻo pehē, “Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?

“ ʻOku ʻikai ʻi heni Ia, ka kuo tuʻu hake.”

Ne ʻosi kikiteʻi ʻe he ʻEikí: “ ʻE tukuange ʻa e Foha ʻo e tangata ki he nima ʻo e kau tangata angahalá, pea ʻe tutuki ia ki he ʻakaú, pea ʻe toetuʻu ia ʻi hono ʻaho tolú” (Luke 24:5–7).

Naʻa mau manatu ki he fetalanoaʻaki ʻa Mele, kau ʻāngeló mo e ʻEikí:

“Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? Pea pehē ange ʻe ia kiate kinaua, koeʻuhí kuo nau ʻave hoku ʻEikí, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pē kuo nau tuku ki fē ia.”

Pea tafoki ia ki mui ʻo “mamata ia kia Sīsū ʻoku tuʻu mai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ko Sīsū ia.

“Pea lea ʻa Sīsū kiate ia, Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? ko hai ʻokú ke kumí? Peá ne mahalo ko e tauhi ngoué ia, peá ne pehē ki ai, ʻEiki, kapau kuó ke ʻave ia mei heni, tala mai kiate au pe kuó ke tuku ki fē ia, pea te u ʻave ia.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Mele. Peá ne tafoki mai, ʻo pehē kiate ia, [Lāponai]; ko hono ʻuhingá, ʻEiki.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, ʻOua naʻa ala kiate au; he ʻoku teʻeki ai te u ʻalu hake ki heʻeku Tamaí: ka ke ʻalu ki hoku kāingá, ʻo tala kiate kinautolu, ʻoku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí, mo hoʻo Tamaí; pea ki hoku ʻOtuá, mo homou ʻOtuá” (Sione 20:13–17). …

Mahuʻinga ʻo e Toetuʻú

Ko e taimi e niʻihi ko ʻetau ngaahi fakafiefia ʻi hono fakamanatua ʻo ha meʻa ʻoku faʻa tōtuʻa hono fakahokó ʻo mole ai ʻa e mahuʻingamālie ʻo e meʻa ʻoku fakamanatuá. ʻOku moʻoni ʻeni ʻi he fakamanatu ʻo e Pekiá mo e Toetuʻú, ʻo lahiange ʻa e tō mamafa ki hono kātoangaʻi e ʻaho mālōloó kae ʻikai ko e ʻuhinga totonu ʻo Toetuʻu ʻa e ʻEikí. Kuo pau ʻoku ʻikai ke fiefia ʻa e niʻihi ko ʻeni ʻoku nau fakafisingaʻi e faka-ʻOtua ʻo Kalaisí, ʻa e hoko ʻa e ʻEikí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fakaʻofaʻia ʻi he niʻihi ʻoku nau ui ʻa e mana fakaofo ko ʻeni ʻo e Toetuʻú “ko ha meʻa ne foua fakafoʻituitui pe ʻe he kau ākongá, kae ʻikai ko ha meʻa fakahisitōlia moʻoni ne hoko.”

ʻOku tau ʻilo fakapapau ʻoku moʻoni ʻeni. Naʻe talanoa ʻa Kalaisi fekauʻaki mo Ia pē kia Nikotimasi:

“ ʻOku mau lea ʻaki ʻa ia ʻoku mau ʻiló, ʻo fakapapau ʻa ia kuo mau mamatá; ka ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻemau fakamoʻoní” (Sione 3:11).

Pea ʻoku tau manatu leva ne fakamoʻoni ʻa Pita:

“Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa e Sīsū ko iá, ʻa ia naʻa mou tutuki ki he ʻakaú, ko e ʻEiki mo e Kalaisi” (Ngāue 2:36).

“Ka naʻa mou liʻaki ʻa e Toko Taha Māʻoniʻoni mo Angatonú … ;

“Kae tāmateʻi ʻa e ʻEiki ʻo e moʻuí, ʻa ia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá mei he maté; pea ko e kau fakamoʻoni ʻa kimautolu ki ai” (Ngāue 3:14–15).

Naʻe tuʻu loto lahi ʻa Pita mo Sione ʻi muʻa ʻi he kau alēleaʻangá ʻo toe pehē:

“Ke ʻilo ʻe kimoutolu kotoa pē, pea mo e kakai kotoa pē ʻo ʻIsileli ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻo Nāsaletí, ʻa ia ne mou tutuki ki he ʻakaú, ka kuo fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, ko ia pē kuo tuʻu ai ʻa e tangatá ni ʻi hoʻomou ʻaó kuo haohaoa. …

“Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langí, ke tau moʻui ai” (Ngāue 4:10, 12).

ʻI he tauteaʻi ʻe he alēleaʻangá ʻa e ongo ʻAposetoló pea tuʻutuʻuni ke ʻoua naʻá na lea pe malanga ʻaki ʻa e faʻahinga meʻa ko iá ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻá na tali ʻo pehē: “Mou fifili, pe ʻoku lelei ʻa e fē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻema talangofua kiate kimoutolú, pe ki he ʻOtuá.

“Koeʻuhí ʻoku ʻikai te ma faʻa taʻofi ʻema lea ʻaki pē ʻa e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo aí” (Ngāue 4:19–20).

“Pea naʻe fakamoʻoni ʻe he kau aposetoló ʻaki ʻa e mālohi lahi ʻa e toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsuú: pea naʻe lahi ʻa e ʻofá ʻiate kinautolu kotoa pē” (Ngāue 4:33).

Fakamoʻoni ʻa Pitá

ʻOku tau toe ʻilo foki ʻoku moʻoni ʻa e Toetuʻú. Naʻe lea ʻa Pita ki he kau fakatangá ʻo pehē:

“Ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamaí kuó ne fokotuʻu ʻa Sīsū, ʻa ia ne mou tāmateʻi ʻo tautau ʻi he ʻakaú. …

“Pea ko ʻene kau fakamoʻoni ʻa kimautolu ʻo e ngaahi meʻá ni; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní foki, ʻa ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate iá” (Ngāue 5:30, 32).

ʻOku fakaofo kiate kitautolu ʻa Pita, ʻa ia kuó ne maʻu kakato ʻa ʻene ngaahi ʻilo fakapapaú pea mo tui ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e kofu ʻo e takimuʻá mo e pulupulu ʻo e maʻu mafaí mo e loto-toʻa ʻo kinautolu kuo ueʻi mo fakapapauʻi ʻe he laumālié. Ko ha ivi lahi naʻá ne maʻu ʻi heʻene tataki e kāingalotú mo fehangahangai mo e māmaní mo ʻene kau fakatangá, kau taʻetuí mo e ngaahi faingataʻá. Pea ʻi heʻene toutou lea ʻaki ʻa ʻene ʻiloʻi fakapapaú, ʻoku tau fiefia ʻi hono ivi mālohi ʻi heʻene fehangahangai mo e kau fakatangá, kau pule te nau toʻo ʻene moʻuí peá ne lea loto-toʻa ʻo fakamatala ki he toetuʻu ʻa e ʻEikí, ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni mo Fakamaau Totonu, Pilinisi ʻo e Moʻuí; ʻa e Pilinisi mo e Fakamoʻuí. Ko e moʻoni ne ʻiloʻi fakapapau ʻeni ʻe Pita, taʻeueʻia pea ʻikai toe holomui. ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e fakapapau mei heʻene ʻilo paú. …

Fakamoʻoni ʻa Paulá

Hangē ko e fakamoʻoni ʻa Paulá ko e aofangatuku ia. Naʻá ne fanongo ki he leʻo ʻo Kalaisi kuo toe tuʻú:

“ ʻE Saula, ʻe Saula, ko e hā ʻokú ke fakatanga ai aú?” Pea ke fakapapauʻi ko hai iá, naʻe pehē ʻe Saula, “ ʻEiki, ko hai koe?” pea maʻu ʻa e talí, “Ko au Sīsū ʻokú ke fakatangaʻí: ko e meʻa faingataʻa hoʻo ʻakahi ʻa e meʻa māsilá” (Ngāue 9:4–5).

Pea ko ʻeni ko e Paula tatau pē naʻá ne toe maʻu hono iví, ʻa ia ne fai ngāue ki ai e kau taulaʻeikí, ʻa ia ne toe lava ʻo sio hili ʻene kuí, naʻá ne ʻalu atu ki he fale lotu lahí ʻo fakatupu ha tāfuʻua ʻa e kakai Siu ʻi Tāmasikusí, “ ʻo ne fakamoʻoni ko e Kalaisí ʻeni” (Ngāue 9:22).

Hili iá naʻe haʻu ʻa Paula ki he kau ʻAposetolo ʻi Selusalemá, pea lea ʻa Panepasa, maʻa Paulá ʻo pehē, “naʻá ne fakahā kiate kinautolu ʻa ʻene mamata ki he ʻEikí ʻi he halá, mo ʻene folofola kiate iá, pea mo ʻene malanga mālohi ʻi Tāmasikusi ʻi he huafa ʻo Sīsuú” (Acts 9:27).

Pea hoko atu ʻa Paula ʻo pehē:

“Pea hili ʻenau fakamoʻoni ʻa ia kotoa pē kuo tohi kiate iá, naʻá nau vete hifo ia mei he ʻakaú, ʻo tuku ki he fonualotó.

“Ka naʻe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá mei he maté:

“Pea naʻe mamata kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho lahi ʻa kinautolu naʻe omi mo ia mei Kāleli ki Selusalema, ʻa ia ko ʻene kau fakamoʻoni ki he kakaí. …

“Ko ia kuo fakamoʻoni ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ko ʻenau fānau, ʻi heʻene toe fokotuʻu ʻa Sīsuú. …

“Pea koeʻuhí ko ʻene fokotuʻu ia mei he pekiá, ke ʻoua naʻa toe foki ki he ʻauʻauhá” (Ngāue 13:29–31, 33–34). …

Fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá

ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he fakamoʻoni ʻa e pālofita ʻo e kuonga ní, ʻa Siosefa Sāmita, ʻi heʻene fakapapauʻi ki he kakaí ʻa e moʻoni ʻo e Toetuʻú. Naʻe toe lea ʻaki ʻe ʻEletā Siaosi A. Sāmita ʻa e lea fakamuimuitaha ʻa Siosefa Sāmita ki he kakaí ʻi Sune ʻo e 1844 kimuʻa hono fakapoongi iá:

“ ʻOku ou mateuteu ke feilaulauʻi au koeʻuhí ko e kakaí ni; he ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe hotau ngaahi filí? Ko ʻenau tāmateʻi pē ʻa e sinó, pea ʻosi leva honau mālohí. Tuʻu maʻu ʻe hoku kaungāmeʻa; ʻoua naʻa ilifia. ʻOua naʻa mou feinga ke fakahaofi hoʻomou moʻuí, he ko ia ʻoku ilifia ke mate koeʻuhí ko e moʻoní, ʻe mole meiate ia ʻa e moʻui taʻengatá. Tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá pea te tau toetuʻu pea hoko ʻo hangē ko e ngaahi ʻOtuá, pea pule ʻi he ngaahi puleʻanga fakasilesitiale, ʻo pule fakaʻeiʻeiki, mo e ngaahi puleʻanga taʻengata.”1

Fehuʻi mo e Tali ʻa Siopé

Ko e fehuʻi kuo fai ʻe Siopé kuo fehuʻi ia ʻe ha toko laui miliona kuo nau tuʻu ʻi he veʻe puha mate ʻo honau ngaahi kāinga ʻofeina: “Kapau ʻe mate ʻa e tangatá, ʻe toe moʻui ia?” (Siope 14:14).

Pea kuo fakahoko ha tali fakafiemālie ki he fehuʻí ni ki he tokolahi ʻo kinautolu ʻo fakafou ʻi ha nonga ʻoku melie mo māʻongoʻonga pea tō hifo kiate kinautolu ʻo hangē ko e hahau ʻo e langí. Pea ʻoku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi loto lavea kuo mafasia ʻoku nau maʻu ʻa e ongo nonga ʻoku maʻu kae ʻikai lava ʻo fakamatala ʻaki ha lea.

Pea ʻi he ngaahi taimi ʻoku ʻomi ai ʻe he nonga ʻo e laumālié ha fakapapau loto māfana ki he ʻatamai ne hohaʻá mo e loto ne laveá, ko e niʻihi tokolahi ko ʻení te nau angimui ki he lea ʻa Siopé:

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí:

“Pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá:

“ ʻA ia te u mamata ki ai maʻaku, pea ʻe vakai ki ai ʻa hoku matá” (Siope 19:25–27).

Naʻe fakahā ʻe Siope ʻa ʻene fakaʻamu ke pulusi ha ngaahi tohi ʻo ʻene fakamoʻoní pea tā tongitongi ʻi ha ngaahi maka ke lau ʻe he ngaahi toʻu tangata kimuí. Kuo fakahoko ʻene fakaʻamú he kuo fakanonga ha ngaahi laumālie lahi ʻi heʻenau lau ʻene fakamoʻoni mālohí ni.

Mata-Meʻa-Ha-Mai ʻa Sioné

Pea ʻi hono aofangatukú, tuku ke u lau atu ʻa e mata-meʻa-ha-mai ʻa e Sione Fakahaá:

“Pea ne u mamata ki he pekiá, ʻa e iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea mo e folahi ʻo e ngaahi tohí: pea folahi mo e tohi ʻe taha ʻa ia ko e tohi ʻo e moʻuí: pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohí, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.

“Pea naʻe tuku hake ʻe he tahí ʻa e kakai mate naʻe ʻi aí, pea tuku hake ʻe he faʻitoká mo hētesi ʻa e kakai mate naʻe ʻi aí; pea naʻe fakamaau ʻa kinautolu takitaha ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (Fakahā 20:12–13).

Pea hangē ko e hoko mai ʻa e faʻahitaʻu failaú ko ʻene muimui ʻi he faʻahitaʻu momokó, ʻoku kalanga ʻa natula kotoa ki he fakalangi ʻo e toetuʻu ʻa e ʻEikí, he ko Ia ʻa e Fakatupú, ko Ia ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ko Ia ʻa e ʻAlo tonu pē ʻo e ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 6:500.

Naʻe folofola ʻa Sīsū kiate Ia, “Mele,” tā fakatātaaʻi ʻe William Whittaker, © IRI; Vakai ki Hoku Ongo Nimá mo e Vaʻé, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson, © IRI

Fafanga ʻEku Fanga Sipí , tā fakatātaaʻi ʻe Kamille Corry, © 1998 IRI