2010
Te Ne Toʻo Kiate Ia ʻa Honau Ngaahi Vaivaí
ʻEpeleli 2010


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Te NeToʻo Kiate Ia ʻa Honau Ngaahi Vaivaí

Hili ha ngaahi taʻu siʻi ʻeku hoko mo hoku uaifí ko Sīselá ko e palesiteni fakamisiona ʻi he Misiona Suva Fisí, naʻe fokoutua ai ʻa Sīsela ʻi he kanisā keté. Ko e ʻahiʻahi fakamamahi ko ʻení ne kau ai ha tafa pelepelengesi ʻe tolu mo ha ngaahi faingataʻa kehe ne iku ai ʻo toʻo hono keté kotoa. Ko e taupotu taha ia ʻo ʻeku faingataʻaʻiá he vakai ki he mamahiʻia ʻa hoku uaifí pea toki mahino lelei ange ai kiate au ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou manatu ki he ongoʻi taulōfuʻu naʻá ku maʻu koeʻuhí ko e faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Sīselá. Ko e hā kuó ne fai ke foua ai e fuʻu mamahí ni? ʻIkai naʻá ne faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí? ʻIkai naʻá ne moʻui ʻaki ʻa e Lea ʻo e Potó? Ko e hā naʻe ʻikai ai te Ne taʻofi e mahakí ni? Ko e hā hono ʻuhinga?

ʻI ha pō ʻe taha naʻá ku fakahā ai hoku lotó mo e ngaahi meʻa ne u ongoʻí ʻi ha lotu, ʻo u ʻave ai ki he ʻEikí ʻa e kotoa ʻo hoku ngaahi mamahí. Naʻá ku fakahā kiate Ia, “He ʻikai te u toe lava ʻo makātakiʻi ke sio ki hoku uaifi ʻofeiná ʻoku mamahi lahi pehē!” Peá u fakakaukau ke u tafoki ki he folofolá. Naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi veesi fakanonga fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻAlamā 7:11–12:

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofá, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.

Ko e momeniti ia naʻá ku toki sio fakalūkufua ai ki he fakaofo ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi kakato ʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mamahi ʻo Sīselá—pe ʻoʻokú. Naʻá ku hikifuʻu ʻa e mamahi mo e ilifia naʻe ʻiate aú ʻo ʻai kiate Ia ʻokú ne toʻo ʻa e “ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.” Naʻá ku ongoʻi ʻa e mahuʻi atu ha fuʻu kavenga ʻi he mahino foʻou ko ʻení.

ʻI he ʻahó ni ʻoku moʻui lelei ʻa Sīsela ʻo hangē pē naʻe ʻikai ke kanisaá. ʻI heʻene ngaahi ʻaʻahi ki he tōketá, ʻoku talaange ʻe he tōketá ko iá ko e “mana.” ʻOku ou houngaʻia ʻi hono fakamoʻui fakatuʻasinó ka ʻoku ou houngaʻia foki ʻi he fakamoʻui naʻá kuaʻusiá, ko ha fakamoʻui ʻo e lotó. Ko e fiemālie ʻoku maʻu ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí toko taha peé naʻá ne ʻomi kiate au ha ʻilo fakapapau mo fakafiemālie ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻI he taimi ní ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fehangahangai ai mo e faingataʻá, ʻoku foki ʻeku ngaahi fakakaukaú ki he lēsoni mahuʻinga ko iá pea ki he folofola ʻa e ʻEikí ki he Pālofita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?” (T&F 122:8). ʻOku fakanonga maʻu pē au ʻe heʻeku manatu ki he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.

Te u houngaʻia ʻo taʻengata ki hotau Fakamoʻuí ko ʻEne finangalo lelei ke foua ʻa e mamahi lahi naʻá Ne kātakiʻí. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene ʻofá, ʻaloʻofá, mo ʻEne tauhi lelei ʻa ʻEne fānaú. Ko ia hotau Fakamoʻuí pea ʻoku ou ʻofa ʻiate Ia.

ʻAlā Siʻeku Tamai, tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey, ʻoua naʻa hiki hano tatau