2010
Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí
ʻEpeleli 2010


Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻOku ʻi he makasini ko ʻení ha ngaahi fakamatala mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko ha ngaahi sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi.

“Hoko ko ha Tokotaha Lelei he Taimí ni,” p. 45: Fakaʻaliʻali ha ngaahi meʻa kehekehe (hangē ko ha peni vahevahe, Tohi ʻa Molomoná, Liahoná, hoaʻi sū), pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakahokohoko kinautolu mei he meʻa mahuʻinga tahá ʻo aʻu ki he meʻa mahuʻinga siʻisiʻi tahá. Aleaʻi ʻa e founga naʻe fai ai ʻa e ngaahi fakahokohokó. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻokú ne ngaohi ai ʻa e moʻui ʻo ha tokotaha ke mahuʻingá? Fakalotolahiʻi ʻa e tokotaha kotoa ke ne fai ha meʻa pau ʻi he uiké ni ke ne hoko ko ha tokotaha ʻoku toe lelei ange.

“ ʻI he Hengihengi ʻo e Pongipongi Sāpaté,” p. 56: Fakaafeʻi ʻa e mēmipa kotoa ʻo e fāmilí ke ne fakakaukau ki ha kaungāʻapi ʻokú ne fie maʻu ke fai ange ha ʻaʻahi pe ko ha ngāue tokoni. Palani ke fai ha meʻa ʻi he uike ko ʻení maʻá e tokotaha ko iá. Lau ʻa Mosaia 18:7–10, pea aleaʻi ʻa e hoko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ko ha founga ia ʻo hono tauhi ʻo ʻetau fuakava ʻi he papitaisó.

“Ko e Taimi ʻOku ʻIkai Tētē Ai e Fanga Pató,” p. 58: Hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi lao fakafāmilí, pea aleaʻi ʻa e founga ʻoku nau maluʻi ho fāmilí. Hiki foki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní, pea aleaʻi ʻa e founga ʻoku nau maluʻi fakatuʻasino pe fakalaumālie ai kitautolú.

Ko e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi Fakafiefiá

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe kole ʻe hoku husepānití ki homau fāmilí ke teuteu ki ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi makehe. Naʻe kole ʻe homa ʻōfefine taʻu faá ke ne hivaʻi ʻa e “Fanau Au ʻa e ʻOtuá.” Naʻe fai ʻe homa foha taʻu 10 ʻa e fua lotú. Naʻa mau ongoʻi ʻa e mālohi mo e fakaofo ʻo e Laumālié.

Naʻe vahevahe ʻe hoku husepānití ha ngaahi fakakaukau mei he kau taki ʻo e Siasí peá ne fakalotolahiʻi kimautolu ke mau nofo uouangataha ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne foaki leva ki homa kiʻi ʻōfefiné ha tāpuaki faka-tamai. Naʻe foaki mai foki kiate au mo ʻeku faʻeé ha tāpuaki, pea ko e fakamuimui tahá ko homa fohá. Kimuʻa pea hili hono ongo nimá ʻi he ʻulu ʻo homa fohá, naʻe lea hoku husepānití ʻo kau ki heʻene houngaʻia koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻokú ne fakalotolahiʻi ia ke ne feʻunga mo taau mo e mafai ko ʻení.

Ne ʻosi ha meimei taʻu ʻe taha mo e konga mei ai, naʻe pehē mai homa ʻōfefiné, “Tau toe fai muʻa ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻo hangē ko ia naʻa tau fai ʻi he taimi ko eé.” Neongo naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne ʻuhinga ki aí, naʻá ku kei fehuʻi ange ki ai pe ko e fakafāmili feé. Naʻá ne tali mai, “ ʻA ē naʻa tau tangi lahi mo fiefia ʻaupito aí!”

Malisia Susa ti Hesusi Kositā, Pahia, Palāsila

Ko e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApi ʻOku Mou Saiʻia Taha Aí

ʻOmai ha fakamatala ʻo hoʻomou efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku mou saiʻia taha aí ki he liahona@ldschurch.org.