2010
Fisi: Ko e Ngaahi Fua ʻo e Tuí
ʻEpeleli 2010


Fisi Ko e Ngaahi Fua ʻo e Tuí

Ko e maʻu ʻe ha fāmili ʻe taha ʻa e moʻoní, ko e tupulaki ʻa e siakale ʻofa ʻa ha fāmili ʻe taha mo ha tui taʻe toe veiveiua ʻa ha kiʻi finemui.

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe hoko ai ʻa Fisi ko ha fonua naʻe mamaʻo mei he toenga ʻo e māmaní—ko ha feituʻu ke mālōlō ai mei he ngaahi palopalema ʻo e faʻahinga moʻui femoʻuekina mo fakalakalaka fakaonopōní foki. Ka ʻoku ʻikai ke toe pehē ia. Kuo ʻomi ʻe he vakapuná, satelaité mo e fefakatauʻaki fakaemāmani lahí ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e māmani fakaonopōní ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi fonua kehe ʻo māmani ki he ngaahi matātahi ʻo Fisí. Ki he kāingalotu ʻo Fisí, ko e founga pē ke ikunaʻi ai e ngaahi faingataʻa ko ʻení ʻoku tatau pe ia mo e toenga ʻo e māmaní: talangofua faivelenga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku akoʻi ʻe he talanoa ʻe tolu mei Fisi ʻa e founga ʻoku liliu ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi moʻuí.

Ko e Fāmili Kumaá

Naʻe kumi pē ʻe Siaosi Kumā ha founga ke fakapapauʻi ʻe moʻui ʻaonga mo fakapotopoto ʻa Laieni ko hono foha lahí. Naʻe maʻu ʻe he fāmili Kumaá ha meʻa naʻe toe lahi ange: ko e moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí ʻa ia naʻá ne ʻomi kiate kinautolu kotoa ha moʻui foʻou mo fiefia ange.

ʻOku pehē ʻe Misa Kumā, ʻoku hanga ʻe he ongoongoleleí ʻo fakafoʻou ʻa e ivi ʻo honau fāmilí. “ ʻOku lahi ange ʻa e taimi ʻoku mau feohi fakataha aí—taimi feohi lelei ange, mo ha ngaahi feohi ʻoku tauʻātaina ange.” ʻOku nau lotu fakafāmili fakaʻaho, pea ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻoku pehē ʻe Laieni ko ha “meʻa ʻpau ia.”

Ko Laieni naʻá ne tataki e hala ki he Siasí

ʻI he kei talavou ʻa Laiení, naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa Siaosi Kumā koeʻuhí ko e hala naʻe fou ai hono fohá ʻi he moʻuí. ʻI he hohaʻa ʻa Siaosi koeʻuhí ʻoku ʻikai ke fakaʻaongaʻi lelei ʻe Laieni mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e taimí, naʻá ne maʻu leva ʻa e founga ke feohi ai hono fohá mo ha toʻu tupu ʻoku ʻulungāanga makehe ange. Ne ʻilo ʻe Siaosi mei hano kāinga ʻoku ngāue ʻi he Kolisi ʻa e Siasi Māmongá ʻi Suva, Fisí, ʻe lava ke hū ʻa Laieni ki he ʻapiakó. (Ko e Kolisi ʻa e Siasí ʻoku māʻolunga tatau ia mo e ako lotoloto mo e ako māʻolunga ʻi he ngaahi fonua kehé.)

Hili ʻa e hū ʻa Laieni ki he Kolisi ʻa e Siasí, naʻe kamata ke fakalakalaka ki muʻa hono ʻulungāangá. Naʻá ne pehē, “Ko e sīpinga ia mei he fānau ako kehé.” Kimuʻá naʻá ne faʻa fakamoleki hono taimí mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha ngaahi polokalama maumau taimi. ʻOkú ne pehē ʻi he hili ʻene sio ki he faikehekehe ʻo e tōʻonga moʻui ʻa e fānau ako ʻi he Kolisi ʻa e Siasí, “Naʻe mole ʻiate au ʻa e holi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá.”

Naʻe maʻu ʻe Laieni ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea naʻe fiefia ʻene ongomātuʻá ʻi he ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí pea aʻu ki he taimi naʻá ne kole ai ha ngofua ke papitaiso mo hilifakinima iá, naʻá na tali loto fiemālie ia. Ne tukuange ʻe Laieni hono ngaahi kaungāmeʻa motuʻá. Naʻá ne maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou.

ʻOku manatu ʻa Siaosi, “naʻe ʻikai te ma fie tali,” ʻi he taimi naʻá ne kole mai ai ke ma fanongo ki he ongo faifekaú. Neongo ia, naʻá na kei mamata pē ki he ngaahi lelei ne ʻomi ʻe he ongoongoleleí ki he moʻui ʻa Laiení, peá na ʻilo ai mahalo pē ʻoku lelei ʻa e Siasí. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e liliu ʻi he moʻui ʻa e Laiení ʻa ʻene hoko ko e matāpule lahi ʻo e akó ʻi hono taʻu hono tolu mo fakaʻosi ʻi he Kolisi ʻa e Siasí, ʻa ia ko ha tuʻunga fakalāngilangi ia ne foaki pē ki ha tokotaha naʻe ako ʻi he ʻapiakó ʻi hono kotoa ʻo e taimi naʻá ne ʻi he akoʻanga māʻolungá ai.

Naʻe ʻi ai ha ngaahi tōʻonga ʻa Laieni naʻe hā ngali kehe ki he ongomātuʻá ʻi he kamatá. Hangē ko ʻení, ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ke na ʻai ia ke ne kai ʻi he ʻuluaki Sāpate ʻo e māhiná? Pea ʻi he fakamatala ʻa Laieni ki he taumuʻa ʻo e ʻaukaí naʻe mahino leva ki heʻene ongomātuʻá ko e ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí ʻoku loloto ange ia ʻi he meʻa kuó na fakatokangaʻí.

Naʻe fakatokangaʻi foki ʻe Maikolo, ko e tehina ʻo Laiení, ʻa e ngaahi liliu ʻi hono taʻoketé pea naʻe fanongo ʻa Maikolo ki he ongoongoleleí. ʻOku pehē ʻe Maikolo, “Naʻe kamata ʻalu ʻa Laieni ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, pea ko e meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ko e taimi kotoa pē ʻoku foki mai ai, ʻoku fiefia. Naʻá ku fetuʻutaki pē au ki he ongo faifekaú. Naʻá ku fie fanongo ki heʻena pōpoakí. Naʻá ku fie papitaiso mo hilifakinima.”

ʻI he taimi ne tā ai ʻe he ongo faifekaú ʻa e lēsoni ki he kau papi ului foʻoú kia Maikolo hili hono papitaiso iá, naʻe kamata ke fanongo ʻene faʻeé, ʻa ʻAlitiana. Naʻe tākiekina ai hono husepānití, pea ʻikai hano taimi kuo fakatou maʻu ʻe Siaosi mo hono hoá ʻena fakamoʻoni pē ʻanaua.

Naʻe maʻu e Laieni ʻa e faingamālie ke papitaiso ʻene ongomātuʻá ki he Siasí ʻi he 2006, kimuʻa siʻi ia pea mavahe ke ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Uelingatoni Nuʻu Silá. Kimui angé, kimuʻa pea toki ʻalu ʻa Maikolo ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ke kaungā ʻalu mo ʻene ongomātuʻá ʻi heʻena fuofua hū ʻi he temipalé. Naʻe hū ʻa e ʻEletā Maikolo Kumā ki he Misiona Sōleki Siti Saute ʻIutaá ʻi ʻAokosi 2008, kimuʻa siʻi pē ʻi he foki mai ʻa Laieni mei Nuʻu Silá.

Ko e totongi vahengofulú mo e tokoni fakapaʻanga ki ha foha ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú naʻe faingataʻa ia ki he fāmili Kumaá. Naʻe fakamoleki kotoa ʻa e vahe ʻa Misa Kumaá ki heʻenau mōkesí mo ha ngaahi fakamole kehe. Ka naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau mahuʻingá; naʻe mahino ki he fāmilí kotoa ʻa hono fie maʻu ke fakahoko iá. Hangē ko ʻení, ko e taimi pē ʻe pehē fiefia ai ʻe Misa Kumā te nau maʻu fiefia ha houakai “angamaheni” ʻi he efiafi ko iá, naʻe ʻilo kotoa ʻe he fāmilí he ʻikai ke ʻi ai ha kakanoʻi manu ʻi he houakai efiafi ko iá. ʻOku manatu ʻa Maikolo, “Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho naʻa mau kai mā pē mo e koko.”

ʻOku vahevahe ʻe Laieni ʻa ʻene houngaʻia ʻi he feilaulau ʻa ʻene ongomātuʻá. “Kuó u ako ʻo ʻiloʻi ʻokú na haʻisia moʻoni ki he ngaahi fuakava kuó na fakahokó.”

ʻOku pehē ʻe he tehina ʻo Laiení, ko e talu mei honau fakauluí, “kuo mau ikunaʻi lelei ange ʻa e ʻahiʻahí ʻi he tuʻunga ko e fāmilí. Kuo tokonia kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní.”

Naʻe liliu foki mo ha ngaahi moʻui kehe ʻi hono fakaului ʻo e fāmili ko ʻení. Naʻe ʻi ai foki mo ha ongo tamaiki naʻe tokoua ʻaki ʻe Laieni mo Maikolo ʻa ia naʻá na haʻu ʻo nofo mo e fāmili Kumaá ʻa ia naʻá na fili mo kinaua ke fanongo ki he popoaki ʻa e ongo faifekaú peá na kau ki he Siasí.

ʻOku pehē ʻe Misa Kuma, ko e ngaahi tāpuaki mei he feilaulau ʻa e fāmili Kumaá ʻoku fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Kuó nau lava ʻo feau ʻenau ngaahi fie maʻú ʻaki hono levaʻi e kiʻi sēniti naʻá nau maʻú. Pea hili ʻa e mavahe atu Maikolo ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú naʻe maʻu ʻe Misa Kumā ha ngāue foʻou ʻa ia ʻokú ne ʻamanaki ʻe lava ke vave ange ai ʻene totongi ʻa ʻene mokesí.

Ka ʻoku mahuʻinga ange ki he fāmili Kumaá ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālie kuo nau maʻu ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku maʻu ʻe Siaosi mo ʻAlitiana ʻa e tupulaki ʻi hona uiuiʻí—ko ia ko e palesiteni ʻo e kaumātuʻá ʻi he Uoti Lami Uá, ʻi he Siteiki Suva Fisi Noaté, pea ko [ʻAtiliana] ʻoku tokoni ua ʻi Palaimeli ʻa e uōtí.

ʻOku fakatokangaʻi ʻe Laieni ko ʻene vakai he taimí ni ki he moʻuí ʻoku makehe ʻaupito ia mei he tokolahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá: “ ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa ke u fai—ha meʻa ke langa ʻaki ʻa e puleʻangá.” ʻI heʻene palani ki he kahaʻú, ʻokú ne pehē, ʻoku ngaohi ʻe he ongoongoleleí ʻa e niʻihi ʻoku tuí ke nau “mamata ki ha ngaahi meʻa ʻaki ha fakaʻuhinga fakalangi.”

Naʻe ʻuluaki akoʻi kia Siaosi mo ʻAlitiana Kumā ha ngaahi tokāteline faka-Kalisitiane kimuʻa peá na fanongo ʻi he ongoongoleleí. Ka naʻe ʻikai ke na maʻu ha fakafiemālie ʻi he ngaahi meʻa naʻe akoʻi kiate kinauá. ʻOku pehē ʻe Misa Kumā, ʻʻ ʻI he ngaahi tui fakalotu kehé, ʻoku akoʻi ke te manavahē ki he houhau ʻa e ʻOtuá—ke te ilifia. Ka ʻoku ʻoatu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kiate koe ha toe faingamālie ʻe taha.”

ʻOku feinga lahi ʻa e fāmili Kumaá ke nau fakaʻaongaʻi lelei ʻa e faingamālie hono ua ko iá.

Ko e Fāmili Naivaluvoú

Naʻe fakalahi ʻo liunga ua ʻa e tokolahi ʻo e fāmili ʻo Peni mo Sieni Naivaluvoú ʻi he taimi naʻá na tali ai ha tamaiki fefine ʻe toko fā mei Vanuatu ʻa ia naʻa nau ako ʻi he Kolisi ʻa e Siasí LDS ʻi Fisí. Ka naʻe ʻikai ke lau ia ʻe he fāmili Naivaluvoú ko ha feilaulau. ʻOkú na ongoʻi kuo tapuekina lahi kinautolu ʻi hono fakahoko ʻení. ʻOku nau tui ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá ko e tānaki mai ki he fāmilí ʻa pēpē Heikoti ʻa ia naʻe fānauʻi ʻi Sānuali 2009.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2008, naʻe fanonga ai ʻa Pisope mo Sisitā Naivaluvou ʻo e Uooti Tamavuá, ʻo e Siteiki Suva Fisi Noaté, naʻe ʻi ai ha ongo tamaiki ako naʻe ʻikai ke ʻi ai ha feituʻu ke na nofo ai, ko ia naʻá na fakakaukau leva ki honau tūkungá. ʻI he taimi ko ʻení naʻe lolotonga ako hona ongo fohá, ʻa Sōane, taʻu 18 pea mo Lousa, taʻu 16, ʻi he ʻapiako ʻa e Siasi ʻi Tongá, ʻa e fonua ʻo e ngaahi kui ʻa ʻena tamaí. Naʻe nofo ʻa e ongo tamaiki fefine mei Vanuatú ʻi ha ʻapi ʻo ha fāmili naʻe ʻikai ke nau Siasi pea naʻe fuʻu mamafa ʻa e totongí ki heʻena ongomātuʻá. Ko e meʻa lelei ke feohi e ongo tamaiki fefiné mo ʻOnitulea Naivaluvou taʻu 13; naʻe ako foki mo ʻOnitulea ʻi he Kolisi ʻa e Siasí pea naʻe faʻa aʻu mai ki ʻapi kimuʻa pea ʻalu atu ʻene ongomātuʻá ki he ngāué. Ko ia, ne fakakaukau leva ʻa Pīsope mo Sisitā Naivaluvou ke fakaafeʻi ʻa e ongo tamaiki fefine mei Vanuatú ke na haʻu ʻo nofo taʻetotongi mo kinautolu.

Naʻe vilitaki ʻa e ongo tamaikí ke na tokoni ʻi he ngaahi fakamolé, neongo ia naʻe kei siʻisiʻi pe he vaeuá ʻena fakamolé ʻo fakatatau ki he meʻa naʻá na totongi kimuʻá—ko ha tāpuaki ia maʻá hona ongo fāmilí.

Naʻe haʻu ha ongo tamaiki fefine kehe mei Vanuatu ʻi ʻEpeleli ʻo ʻeva pea naʻá na fakalataʻia ʻi he faʻahinga ʻātakai ʻo e ʻapi ʻo e kau Naivaluvoú. Hili ha taimi nounou mei ai, ne kole ʻe he ongo tamaiki fefine ko ʻení pe ʻe lava nai ke na hiki mai mo kinaua ʻo nofo he ʻapí. Naʻe talitali fiefia kinaua ʻe he fāmili Naivaluvoú.

Naʻe anga fēfē ʻenau nofó mo ha toe toko fā kehe ʻi honau ʻapí? ʻOku pehē ʻe Pīsope Naivaluvou, “Kuo mau langa ha faʻahinga feohi ʻoku hangē ai kinautolu ko haʻama ngaahi ʻofefiné. Naʻe fakahā mahino pē ʻi he kamataʻangá ʻe hoko ʻa e tamaiki fefine ko ʻení ko e konga ʻo e fāmilí. Naʻe kāinga pē ʻa e tamaiki fefine ʻe toko fā mei Vanuatú, ka ʻi he ʻapi ʻo e kau Naivaluvoú naʻe ngaohi kinautolu hangē ha ngaahi tokoua mei he mātuʻa pē ʻe taha. Naʻe tali foki ʻe ʻOnitulea Naivaluvou kinautolu “hangē haku ngaahi taʻoketé,” ko ʻene laú ia; naʻe tokangaʻi ia ʻe he tamaiki lalahí peá nau tokoni ki ai ʻi he taimi ʻoku fie maʻu tokoni ai ʻi heʻene ngaahi lēsoni fakaakó. Naʻe kamata ui ʻe ha tamaiki fefine ʻe toko faá ʻa Pīsope mo Sisitā Naivaluvou ko Ta mo Na—“Teti” mo “Mami” faka-Fisi.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Naivaluvou, mahalo naʻa ko e fuofua taimi ʻeni ke nofo ai ha tamaiki fefine mei Vanuatu ʻoku nau ako ʻi he Kolisi ʻa e Siasí mo ha fāmili ʻoku kau ki he Siasí. ʻI he ʻaʻahi mai ʻa e tamai ʻo e taha ʻo e tamaiki fefiné, naʻá ne fakahā ʻene houngaʻia moʻoni ʻi he ʻofa ʻa e fāmili Naivaluvoú ʻi hono ʻofefiné.

Naʻe fakamatala ʻe Sisitā Naivaluvou ki he hoko ʻa e taʻahine ʻe taha, ko e ʻofefine ʻo e palesiteni fakavahefonua ʻi Vanuatú, ko e sīpinga lelei ki honau fāmilí ʻo fakafou ʻi heʻene tuí; ʻoku fakamatala ʻe Pīsope Naivaluvou ko ʻene sīpingá naʻe tokoni ia ki hona fāmilí ke nau fakahoko maʻu pē ʻa e lau folofolá mo e lotu fakafāmilí.

ʻOku pehē ʻe he ongomātuʻa Naivaluvoú kuo tāpuekina fakatuʻasino kinaua koeʻuhí kuó na vahevahe mo e niʻihi kehé. Kuo feau ʻena ngaahi fie maʻú. Pea ʻoku tui ʻa Sisitā Naivaluvou ko e tāpuaki ʻo ʻene toe feitama hili ha taʻu ʻe 13 ʻoku fekauʻaki ia mo ʻena vilitaki ke vahevahe ʻena ʻofá mo e niʻihi kehé.

ʻI he taimi ne foki mai ai ʻa hona ongo fohá ʻi he tutuku ʻa e akó mei Tongá, naʻá na tali foki ʻa e tamaiki fefiné ni ko ha konga pē ʻo e fāmilí. Kae mahalo ʻe lava ke pehē ʻoku fakaʻatā ʻa Sōane ʻi he ʻikai ke ne fuʻu loko lau ʻa e tamaiki fefiné ko hono tuofāfine. Naʻá ne hoko ko e hoa ʻo ha taha ʻo e tamaiki fefiné ʻi he hulohula ʻa e akó. Naʻá ne fakahoko hono fatongia ko e hoa hulohulá ʻi he anga fakamātapule.

ʻOku manatu ʻa Pīsope Naivaluvou ki he konga kimui ʻo e 2008 mo e fakamāvae ongo moʻoni ʻi he taimi ne tutuku ai e ako ʻa e tamaiki fefiné pea fie maʻu ke nau foki ki Vanuatú. Naʻe hangē ia ko haʻana fakamāvae mo hono malí ki hona ngaahi ʻofefine ʻe toko fā. Pea ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaako ʻo e 2009, ne talitali lelei ʻe he fāmili Naivaluvoú ʻa e foki mai hona “ngaahi ʻofefine” ʻe toko faá—mo ha toe toko ua kehe.

Mahalo naʻe pehē ʻe he niʻihi pe ʻe anga fēfē ʻenau vahevahe honau ʻapi ʻoku loki mohe pē ʻe faá ʻi he tānaki mai ʻa e tamaiki fefine ʻe toko ono ki hona ʻofefiné mo e pēpē foʻoú. Ka naʻe vave ʻa e ngāue ʻa e fāmili Naivaluvoú ki ai taʻe te nau faingataʻaʻia ha meʻa.

Naʻe ʻikai ko e meʻa mahuʻingá ʻa e lahi ʻo e kiʻi loki ʻokú te maʻú. Ka ko e toe fakalahi atu ʻo ʻenau siakale ʻo e ʻofá.

ʻAsenata Lamasima

ʻI he 2008, naʻe maʻu ai ʻe ʻAsenata Lamasima ʻa e ongo pale tuʻukimuʻa taha ʻi he Kolisi ʻa e Siasí ʻi Fisí. ʻUluakí, naʻá ne kapiteni ʻi he ʻapiakó fakalūkufua. Ko e pale ko iá ʻoku kau ai ʻa e sikolasipi ako taʻetotongi. Ka naʻá ne maʻu foki mo e pale Laione ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻoku foaki ki he tokotaha ako semineli faʻifaʻitakiʻanga leleí. ʻOkú ne mataʻikoloaʻaki ʻa e pale hono uá ʻo fakatatau ki he pale ʻuluakí koeʻuhí he ʻokú ne fakamanatu kiate ia ʻa ʻena feinga ke moʻui ʻaki ʻa e tui ki heʻene Tamai Hēvaní ʻi heʻene moʻui fakaʻahó.

Kuo foua foki ʻe ʻAsenata ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he moʻuí neongo ʻokú ne kei taʻu 19 pē. Ka neongo ia ʻoku kei hā mai pē ʻa e fiefiá meiate ia—fiefia ʻi he mahino ʻoku ʻi ai hano fāmili taʻengata koeʻuhí kuo silaʻi kinautolu ʻi he Temipale Suva Fisí ʻi he 2001 pea fiefia ʻi he mahino ʻoku ʻiloʻi mo ofaʻi ia ʻe heʻene Tamai Hēvani.

Ko ʻAsenatá ko e siʻisiʻi taha ia ʻi he fānau ʻe toko nima, ʻo hoko ia ʻi he fānau tangata ʻe toko fā. ʻOkú ne manatuʻi ko e taimi ne mate ai ʻenau tangataʻeikí ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau honau tuongaʻane lahí, naʻá ne fakalotolahiʻí kinautolu kotoa ke nau manatuʻi ʻoku ʻikai mole ʻenau tamaí meiate kinautolu; te ne ofi maʻu mai pē.

Naʻe hoko hono ngaahi tuongaʻané ko e kau ngāue ke maʻu moʻui ai ʻa e fāmilí, kae hoko ʻenau faʻeé ko e maʻunga tokoni fakalaumālie ke pukepuke fakataha kinautolu. Kuo faitāpuekina e fānaú ʻi heʻenau muimui ki he ngaahi sīpinga ʻa ʻenau ongomātuʻá.

“Naʻe hoko ʻeku tamaí ko e fakalotolahi kiate au. Naʻá ne faʻa akoʻi foki kimautolu, ʻNgāue mālohi, ngāue mālohi,’ ko e lau ia ʻa e kiʻi leʻo vaivai ʻo ʻAsenatá. Ko ʻene ngāue mālohi ʻi he akó ko e founga ia ʻo ʻene fakalāngilangiʻi ʻene tamaí mo tokoni ki heʻene faʻeé. Ko e sikolasipi ʻoku haʻu mo e pale tuʻukimuʻa ʻi he akó ko ha tokoni mahuʻinga ia ʻa ʻAsenata ki he ngaahi fakamole fakapaʻanga ʻo ʻene akó.

Ko e tā sipinga ʻa ʻene ongomātuʻá naʻá ne fakavaʻe ʻene ako fakalaumālié. ʻOku pehē ʻe ʻAsenata, “Naʻe akoʻi fakaʻaho kimautolu ʻi ʻapi ʻaki ʻa e lau folofola fakafāmilí mo e ngaahi akonaki mei heʻemau ongomātuʻá.” Naʻá ne tānaki atu ʻo pehē ʻoku hokohoko atu ʻa e langa ʻo e fakavaʻe honau fāmilí ʻe heʻene faʻeé.

ʻOku tokoni ʻa e lau folofola maʻu pē ʻa ʻAsenatá ki heʻene tauhi mo fakamālohia ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne tuku maʻu pē ha taimi ke fakahoko ai ʻene lau folofolá, tatau ai pē pe ko e hā ʻene polokalama fakaʻahó.

Kuo tokoniʻi ia ʻe heʻene tui kia Sīsū Kalaisí ke nofo ofi ai ki heʻene Tamai Hēvaní koeʻuhí kae lava ke ne kole ʻa ʻEne ngaahi fakahinohinó. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē. Kapau te u fakahoko ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u faí, te Ne ʻi ai maʻaku, pea ʻe fakapapauʻi mai ʻe Hono Laumālié ʻa e meʻa ʻoku totonú.”

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he ngaahi taimi ʻoku vilitaki ai ʻa e kau finemui ʻi hono toʻú ke “maʻu ha fiefia” ʻi he founga ʻanautolú—ʻa e konaá, ifi tapaká, ʻikai tauhi e lao ʻo e angamaʻá. Ka ʻoku “fepaki e ngaahi meʻa ko iá mo hoku konisēnisí,” ko e lau ia ʻa ʻAsenatá, pea koeʻuhí ko e tui mo e malu ʻokú ne ongoʻi ʻi he fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, “ ʻoku ou lava ʻo ʻikai ange.”

ʻOkú ne pehē kuo tokoniʻi ia ʻe heʻene fua fatongia ʻi he Siasí, ke ʻoua naʻá ne ongoʻi mā, ʻa ia ko ha ongo naʻe ʻikai ke ne mei maʻu. ʻE mahuʻinga ʻaupito ʻeni ʻi he hili ʻene ako ʻi he Kolisi ʻa e Siasí, koeʻuhí he ʻokú ne ʻamanaki ʻe lava ke hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻi Polovo, ʻi ʻIutaá pe ko BYU–Hauaiʻí ke ako ʻakauniteni.

Ko e ngaahi feituʻu ko ʻení ʻoku mamaʻo ia mei honau ʻapí ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he tuʻakolo ʻo Suvá. ʻE kiʻi fakailifia nai haʻo ʻalu mamaʻo ʻaupito mei ʻapi? Naʻe fakakaukau ʻa ʻAsenata ki he fehuʻi ko ʻení ʻi ha kiʻi momeniti peá ne malimali. Naʻa ne tali, ʻIo—ka te ne fai ia koeʻuhí ke ikunaʻi ʻene taumuʻá.

ʻOku faingofua ʻa e tui ʻe fai ʻe ʻAsenata ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne lea ʻakí. Ko e aʻu mai ki he ʻahó ni, kuó ne fakahoko ha ngaahi meʻa lelei ke aʻusia ai ʻene ngaahi taumuʻá. Pea hangē ko e kāingalotu faivelenga ʻo Fisí, kuó ne maʻu ʻa e tupulaki fakalaumālie mo ha fakalakalaka fakatuʻasino fakatouʻosi ʻi heʻene ngāue ʻaki ʻa e tuí mo tauhi e ngaahi fekaú.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Don L. Searle

Siaosi, ʻAlitiana, mo Laieni Kuma.

ʻEletá Maikolo Kumā lolotonga ʻene ngāue ʻi he Misiona ʻIutā Sōleki Siti Sauté.

ʻI muʻá: Peni, Sieni, mo ʻOnitulea Naivaluvou. ʻI muí: Sōane mo Lousa Naivaluvou.

Temipale Suva Fisí.