2010
Hokohoko Lelei Atu ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú Hili ha Taʻu ʻe Hiva
ʻEpeleli 2010


Hokohoko Lelei Atu ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú Hili ha Taʻu ʻe Hiva

Naʻe tupu hake ʻa Taisoni Kēmesi, ʻa ia ne puke he pōlioó pea paea ʻi heʻene kei pēpeé, ʻi Nailopi, Keniā, pea naʻe teʻeki ai ke ne mohe ʻi ha fakamolū pea tātāitaha ke ne maʻu ha houa kai ʻe ua he ʻaho. Naʻá ne ʻalu holo ʻaki pē ha ongo tokotoko.

Naʻá ne fakapapauʻi te ne ako komipiutá (information technology) ʻi he Kolisi ʻAokositana ʻa Keniaá, ka ʻi he ʻikai ke ʻi ai hano fāmilí pe paʻangá, naʻe hangē ka ʻikai lava ʻení.

Naʻe fetuʻutaki ʻa Misa Kēmesi, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa peá ne ʻosi mei he ako māʻolungá, ki ha ongo faifekau hoa mali ʻo talaange kiate kinaua ʻa ʻene ngaahi fakaʻamú. Naʻe fakafehokotaki ia ʻe he ongo faifekaú ki he kōmiti Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú (PTFT). Naʻe tokoni ʻa e nō PTFT ke ne hū ki he ʻapiakó.

Naʻe faʻa talaange ʻe Misa Kēmesi ki he ongo faifekaú, “Ko e tangata monūʻia taha au ʻi he māmaní.”

Kuo hoko ʻa Misa Kēmesi ko e palesiteni ʻa e fānau akó ʻi he ʻUnivēsiti ʻAokositaná pea ʻokú ne fua ha ongo fatongia ʻe ua ʻi hono uōtí.

Hili ha taʻu ʻe hiva mei hono fuofua fanongonongo ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e PTFT, kuo kau ki he polokalamá ha toko 38,000 tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 42. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmika fakamāmani lahí, ʻoku lele lelei pē ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú mo tokoni ki he kakai hangē ko Taisoni Kēmesí ke ako, mavahe mei he nofo-masivá mo tokoni ki honau koló.

ʻOku laka hake ʻi he peseti ʻe 87 ʻo e niʻihi ne kau atu ki he PTFT kuo ʻosi ʻenau akó pea ʻoku nau lolotonga ngāue.

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Ngaahi Faingataʻá

Neongo ʻoku ʻikai ke uesia e polokalamá ʻe he tōlalo fakaʻekonōmiká, ʻoku pehē ʻe he niʻihi ʻoku nau tokangaʻi ʻa e polokalamá ne pau ke nau lavaʻi ha ngaahi faingataʻa. Ko e taha ʻo e ngaahi faingataʻa lahi taha ʻoku fehangahangai mo e polokalamá ko e fakautuutu e tokolahi ʻo e niʻihi ʻoku kau ki aí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sione K. Kāmeki, ko ha mēmipa mālōlō ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e talēkita pule ʻo e paʻangá, “Ko e ngaahi faingataʻa kuo mau fehangahangai mo ia pea ikunaʻí ko e ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku ʻalu fakataha mo e tupu vavé pea mo ha ngāue fakavahaʻapuleʻanga. ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻá ʻa hono ʻoatu ʻo e polokalamá, ʻiloʻi ʻo e ngaahi fie maʻú mo e faingamālié pea mo hono poupouʻi ʻo e faʻahinga ʻoku kau ki aí.”

ʻOku fakalele ʻa e polokalamá ʻi he hetikuota ʻa e Siasí ʻe ha kulupu pule siʻisiʻi, ʻoku kau ai ha kau ngāue tokosiʻi, kau faifekau hoa mali mo ha kau ngāue tokoni fakalotofonua. ʻOku tokangaʻi ia ʻe ha ongo Taki Māʻolunga mālōlō, ko ʻEletā Kāmeki mo ʻEletā Lisiate E. Kuki.

Koeʻuhí ke lava ʻo tokangaʻi ʻa e polokalama kuo mafolá, ʻoku ngāue ʻa e kau ngāue PTFT mo ha kau faifekau fakataha mo e Kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá ke akoʻi ʻa e kau taki faka-ʻēliá, ʻa ia ʻoku nau ngāue mo e kau taki fakalotofonuá ke akoʻi mo tokoniʻi ʻa e kau faiako, kau ngāue, kau ngāue tokoni fakalotofonuá mo e niʻihi ʻoku kau ʻi he polokalama fakalotofonuá.

Naʻe pehē ʻe Leki ʻĀleni, ko e talēkita ʻo e akó mo e fetuʻutaki maʻá e polokalamá, “Naʻe hoko pea ʻoku kei hoko pē ko ha polokalama makehe. ʻOku foʻou ʻi he tuʻunga kotoa pē, ʻo hoko ai ʻa e fetuʻutakí mo e akó ko e meʻa mahuʻinga.”

Founga ʻOku Ngāue Aí

ʻOku fakafaingamālieʻi ʻa e polokalamá ʻe ha toko lauiafe fakafoʻituitui ʻoku nau foaki ki he paʻanga tokoní. ʻOku ʻalu kotoa ʻa e paʻanga ʻoku foakí ki hono poupouʻi ʻo e niʻihi ʻoku kau ki aí.

Ki he niʻihi ʻoku kau ki aí, ʻoku kamata ʻa e polokalamá ʻaki ha konga teuteu ʻoku fakafehokotaki ia ʻo fakafou ʻi he polokalama ʻinisititiuti fakalotú ʻoku nau kau ki aí. ʻOku ʻave ʻe he niʻihi ʻoku kau ki aí ʻa e ngaahi kalasi “Palani ke Ikuná” mo e ngaahi ako fakangāue ʻi he tokoni ʻa e ngaahi senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻa e Siasí kimuʻa pea fakakakato ʻa e tohi kole nō ʻi he ʻinitanetí.

ʻI he taimi ko ia ʻoku tali ai ʻa e ngaahi noó, ʻoku fakahoko ʻe he niʻihi ʻoku kau ki aí ʻenau akó mo e mahino te nau totongi fakafoki honau moʻuá kae lava ke ʻinasi ha niʻihi kehe ʻi he paʻanga tokoní. ʻOku totongi fakafoki mai ki heʻenau noó ʻe he niʻihi ʻoku kau ki aí ha paʻanga ʻAmelika ʻe 2.5 miliona tupu ʻi he taʻu kotoa pē.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kāmeki ʻoku lele lelei ʻa e polokalamá ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko e lahi e poupou fakapaʻanga ʻa e kāingalotú ka ʻoku toe kau ai mo e takimuʻa leleí. Naʻá ne pehē, “Ko e tamai ʻo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú ko Kōtoni B. Hingikelī, ka ko e poupou mo e tokanga ʻa Palesiteni [Tōmasi S.] Monisoní ʻoku tatau pē mo e tokanga ne maʻu ʻe Palesiteni Hingikelií. Kuo kau ʻa [Palesiteni Monisoni] ʻi he ngāué mei he kamataʻangá pea ʻokú ne tataki ia ʻi he ʻahó ni ʻaki ʻa e fakahā fakapalōfitá.”

Ko e Ngaahi Olá

ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai e polokalamá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2001, naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī: “Kapau ʻe maʻu ʻe he kau talavoú mo e kau finemuí ha ngaahi poto fakangāue lelei, te nau lava ai ʻo fakalaka hake ʻi he tuʻunga masiva naʻa nau ʻi ai mo e ngaahi toʻu tangata lahi ʻi muʻa ʻiate kitautolú. Te nau lava ʻo tauhi lelei ange ai honau ngaahi fāmilí. Te nau ngāue ai ʻi he Siasí pea nau tupulaki ʻi honau fatongia fakatakimuʻá. Te nau totongi fakafoki mai ʻa ʻenau ngaahi noó ʻo lava ke tāpuekina ai ha niʻihi kehe ʻo hangē ko hono tāpuekina ʻo kinautolú.” (“Ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú,” Liahona, Siulai 2001, 62; Ensign, May 2001, 51).

ʻOku hokohoko atu ʻa e vakai ʻa e kau taki ʻi he polokalamá ki hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Palesiteni Hingikelií. ʻOku feʻunga mo e peseti ʻe 10 ki he 15 ʻa e kau taki lolotonga ʻi he Siasí ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi kuo fakaʻatā ki ai ʻa e PTFT naʻa nau ʻinasi ʻi he paʻanga tokoní.

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, “ ʻOku ʻikai ko ha misi ʻeni. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoní. ʻOku tau maʻu ha ngaahi kaumeʻa fie tokoni. ʻOku tau maʻu ʻa e kau ngāué. Pea ʻoku tau maʻu mo ha kakai tokolahi mo e kau tamaioʻeiki ngāue mateaki ʻa e ʻEikí ke tokoni ke fakahoko ia ke ola lelei. Ko e ngāue ʻeni ʻoku ʻikai totongi ha taha ʻe kau ki hono fakahokó pea ʻikai ha fakamole ʻe taha ki ai ʻa e Siasí. ʻOku tau lotua pē ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ngaohi ke ola lelei ʻa e ngāué ni, pea te ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki, ʻoku lahi mo fakaʻofoʻofa ki he ʻulu ʻo e lau afe ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he polokalama ʻi muʻa aí, ʻa ia ko e Paʻanga Tokoni Hiki Tuʻumaʻú, ʻo ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ki he moʻui ʻa kinautolu naʻa nau ʻinasi ʻi hono ngaahi faingamālié.”

Naʻe pehē ʻe Misa ʻĀleni, ʻi he hili ha taʻu ʻe hiva, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e tupulaki ʻa e polokalamá, ʻo fakafaingamālieʻi, “ ʻi he angaʻofa lahi mo e tui maʻongoʻonga moʻoni.”

ʻE lava ke tāpuekina ʻa e kau mēmipa ʻoku lava ke kau maí …

ʻaki ʻenau kai ʻi he ngaahi fua ʻo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú …

pea ʻi hono toe fakafoki maí kae lava ke ʻinasi ai mo e niʻihi kehé.

Tā Fakatātaá fai ʻe Brad Teare