2010
ʻI he Hengihengi Sāpaté
ʻEpeleli 2010


ʻI he Hengihengi Sāpaté

ʻOku tuʻu hengihengia hake e kau talavou ko ʻeni ʻi Fisí ʻo lue mamaʻo, ka ʻoku nau fakahoko fiefia honau fatongiá.

ʻĪmisi
Charles W. Dahlquist

Ko e efiafi Tokonakí ʻeni ʻi he Uooti Uaialá ʻi he Siteiki Nausoli Fisí. Kuo fakakakato e ngaahi fatongia ʻo e ʻahó, pea kuo teuteu e kau maʻu lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he ʻaho Sāpaté, pea ʻoku nau fakatahataha mai ʻeni ki he ʻapi ʻo Misa mo Sisitā Maiuiliuilí. Ko ha faingamālie ia kiate kinautolu ke fai ha kiʻi maʻu meʻatokoni pea toki kamata ʻenau ʻaukaí—hoko atu mo ʻenau mohe he ʻū fala ʻi he ʻapi ʻo Maiuiliuilí he efiafi ko iá.

ʻOku kamata pongipongia pē ʻa e kau talavou Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ko ʻení. ʻOku nau tuʻu hengihengia hake ʻoku teʻeki mafoa e atá, tui honau sote hiná mo e hēkesí mo honau talausese lanu fakapoʻupoʻulí, pea ʻi he hoko pē ʻa e 6 kuo nau mavahe tauhoa leva mei he ʻapi ʻo Misa mo Sisitā Maiuiliuilí—hangē pē ha kau faifekaú. Naʻe ʻi ai pē hala pau ke ʻalu ai e ngaahi hoa takitaha ko ʻení ke nau aʻu ki fale lotu ʻi he taimi 10, ʻa ia ko e kamata ia ʻa e fakataha lakanga fakataulaʻeikí. Ko honau fatongiá ke fou atu ʻo tuʻu ʻi he ʻapi ʻo e mēmipa takitaha ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fai ʻenau foaki ʻaukaí.

ʻOku lue lalo e kau talavoú ni ʻi he maile ʻe tolu (km ʻe 5) mei he ʻapi ʻo e ongo Maiuiliuilí ʻi he ngataʻanga ʻe taha ʻo e uōtí ki he fale lotú ʻi he ngataʻanga ʻe tahá. Ko ha faingamālie ʻeni ke fakakakato ai honau fatongiá mo fakaafeʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kau mai ki he ngāue maʻongoʻonga ko ia ʻo hono tokangaʻi ʻo e kau uitoú pea mo honau ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ʻaki ʻenau ngaahi foaki ʻaukaí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAlipate Tangituku ʻo e Siteiki Nausoli Fisí kuo tupu ai e ngaahi foaki ʻaukaí ʻaki ʻa e peseti ʻe 20 koeʻuhí ko e ngāue ko ʻeni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻeni ki hono maʻu ʻe he kau talavoú ha faingamālie ke fakahoko honau fatongiá mo tokoniʻi e kāingalotu ʻo e uōtí ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó:

“Ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“ ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai, ʻo aʻu ki he mate, koeʻuhi ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhi ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 18:8–9).

ʻOku ʻikai ko ha fakahela ʻa hono tānaki ʻo e ngaahi foaki ʻaukaí ia ki he kau talavou maʻongoʻongá ni, ka ko ha tāpuaki. ʻOku nau tui fiefia honau sote hiná mo e hēkesí, tuʻu fie tuʻu hengihengia hake, pea loto fiemālie ke tukituki pongipongia ʻi he matapā ʻo e kāingalotú ke fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻinasi ʻi he ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku maʻu mei hono fai ʻo ha ngaahi foaki ʻaukai lahi feʻunga.

ʻI heʻeku vakai atu ki he teuteu mo hono fakahoko ʻe he kau talavoú ni honau fatongia ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ku fakakaukau ki he tāpuaki fakaʻofoʻofa te nau maʻu ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí ʻi he mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ngāue ʻoku nau fai ʻi hono fakaafeʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi heʻenau ngaahi foaki ʻaukaí. Te nau hoko ko ha kau faifekau lelei ange, ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai lelei ange tupu mei he ngaahi ngāue lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau faí.

ʻE mahino lelei ange kiate kinautolu e potufolofola ko ʻeni fekauʻaki mo e kakai ʻa e ʻEikí: “Pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18).

Ko ha tāpuaki ia moʻó e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ni ke ʻiloʻi kuo nau fakaafeʻi e kāingalotú ke nau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí.

ʻOku kamata hengihengia e ʻahó, ka ʻoku lue lalo mo malimali pē ʻa e kau talavoú ni mei he ngataʻanga ʻe taha ʻo e uōtí ki he ngataʻanga ʻe tahá ʻo tānaki e ngaahi foaki ʻaukaí.

Fisi

Nuʻu Sila

ʻAositelēlia

Tapa takaí: faitā ʻa e © Dynamic Graphics, Inc.; ngaahi taá naʻe fai ʻe Talat Mehmood; naʻe toʻo e mapé mei he Map Resources