2010
ʻOku Fie maʻu Ke u ʻAlu ki he Temipalé
ʻEpeleli 2010


ʻOku Fie maʻu Ke u ʻAlu ki he Temipalé

Kuo ʻikai ke taʻofi ʻe ha fakatuʻutāmaki, heka pasi he ngaahi ʻaho mo e poó, heka vaka lōloá mo e ngaahi fakamole lahi fakapaʻangá ʻa e tokoua Palāsila ko ʻení mei heʻene ʻalu ki he temipalé.

Naʻe ofongi fakafokifā hake ʻa Hōsea Konikalevi ta Siliva ʻi he ui ʻe he kakaí hono hingoá. Naʻe fakapoʻuli pea naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ʻokú ne ʻi fē.

“Naʻá ku mohe ʻi he taimi naʻe teka ai e pasí,” ko e manatu ia ʻa Hōsea ki he fakatuʻutāmaki ne hoko ʻi ha hengihengi ʻi Sānuali ʻo e 2008. “Naʻe ʻikai maʻu au ʻe ha taha koeʻuhí he naʻá ku ʻi he muiʻi pasí pea naʻe tataʻo au ʻe he utá. Naʻe faifai pea maʻu au ʻe ha niʻihi ʻo e kau tangatá ʻi heʻenau kamata tānaki fakataha e ngaahi katoletá.”

Naʻe meimei vaeua ʻa e fononga ʻaho tolu ʻa Hōsea mo e kāingalotu mei Manau ʻi Palāsilá ki he Temipale Kalakasi Venesuelá ʻi he taimi ne ʻikai toe lava ai ʻe he fakaʻuli pasí ʻo mapuleʻi ʻa e pasí ʻi he hala pikopiko mo fāsiʻi ʻi he tafaʻaki faka-Tonga ʻo e uhouhonga ʻo e vaotā ʻo Venesuelá. Naʻe lavelavea iiki pē ʻa Hōsea, ka ko e niʻihi ʻo hono ngaahi tokoua mo e tuofāfiné ne fakatokoto ʻi falemahaki.

Kuo talaange ʻe ha niʻihi ʻo e fāmili ʻo Hōsea ʻi heʻenau hohaʻa kiate iá, “Kuo taimi ke ke mālōlō mei he ʻalu ki he temipalé,” koeʻuhí he naʻe taʻu 80 ʻi he taimi ne hoko ai e fakatuʻutāmakí. Kae kehe naʻá ne taliange taʻe te ne manavahē, “ ʻOku fie maʻu ke u ʻalu ki he temipalé. Kapau ʻe tuku ʻe he ʻEikí ke hoko, te u toe foki mai pē.”

Naʻá ne kamata tātānaki leva ʻene sēniti ke fakahoko ʻene fononga hono fā ki Kalakasí, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻi he konga ki muʻa ʻo e 2009. Kia Misa Konikalevi ta Siliva ko e fononga pasi houa ʻe 40 ʻoku faingofua ange ia ʻi hono fakafehoanaki atu ki he fononga ʻe tolu naʻá ne fakahoko ki he Temipale Sā Paulo Palāsilá. ʻI ha ngaahi taʻu lahi ko e Temipale Sā Paulo Palāsilá, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha maile ʻe laui afe ki he faka-tonga hahake ʻo Manaú, ʻa e temipale ofi taha ki he kolo ko ʻeni ʻoku toko ua miliona hono kakaí ʻi he vahefonua tokelau ʻo e ʻAmasoní. Ka ʻi he 2005, ne kau mai ʻa Manau ki he konga ʻo e Vāhenga Faka-Temipale Kalakasi Venisuelá.

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko ia ʻo e fononga ki Sā Pauló, naʻe pehē ai ʻe Hōsea, “naʻa mau heka ʻi ha vaka ʻi Manau ʻo fononga ai ʻi ha ʻaho ʻe fā ki Pote Velo,” ko e kolomuʻa ʻo e Siteiti Lonotoniá. “Naʻa mau heka pasi leva ʻi ha ʻaho ʻe fā ki Sā Paulo. ʻOku ʻikai kau hoku uaifí ki he Siasí, pea ko e fuofua taimi na’á ku ʻalu ai ki he temipalé ʻi he 1985 naʻá ku ʻalu toko taha pē. Naʻá ku mohe ʻi he tauʻanga pasi ʻi Pote Veló koeʻuhí naʻá ku aʻu tōmui atu pea ʻikai ha pasi ʻe toe lele. Naʻá ku fononga ki Sā Paulo he pongipongi hokó. Naʻe fakalata moʻoni e meʻa ko ʻeni ne u aʻusiá, ka naʻá ku aʻu atú ʻoku ou kiʻi ongosia.”

Naʻá ne nofo leva ʻi ha ʻaho kakato ʻe tolu ʻo ngāue ʻi he temipalé kimuʻa peá ne toki fakahoko ʻa e fononga ʻaho ʻe valu ki ʻapí. ʻOku feʻunga mo ha taʻu ʻe taha ʻa ʻene tātānaki ʻene silini mei hono vāhenga mālōloó ke fakakakato ʻa e fakamole ki heʻene fononga ki he temipalé.

“Ko ha feilaulau ia ke te ʻalu, ka ʻoku mahuʻinga ʻaupito,” ko e lea ia ʻa Misa Konikalevi ta Siliva, ʻa ia kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue fakaofo maʻa hono fāmilí. “Naʻá ku ongoʻi ha fiefia makehe ʻi heʻeku fakafofongaʻi ʻeku tamaí ʻi hono papitaisó, pea mo e taimi ne fakafofongaʻi ʻe he tokotaha ʻeku faʻeé pea mo e taimi naʻá ku fakafofongaʻi ai ʻeku tamaí ʻi hono silaʻi ʻeku ongomātuʻá. Ko ha faingamālie māʻongoʻonga moʻoni ia. Kuo mālōlō kotoa hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ka kuó u ʻosi fakahoko ʻa e ngāue maʻanautolu ʻi heʻeku ngaahi fononga ki he temipalé.”

ʻOku tui ʻa Hōsea ko e ngaahi feilaulau ʻoku fakahoko ʻi he fononga mamaʻo ki he temipalé te ne tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻi Manaú ke nau houngaʻia ʻi he ʻaho ʻe fakatapui ai ha temipale ʻi honau koló. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku ou hanganaki fiefia atu ki he ʻaho ko iá.”

Naʻe toko 20 pe ʻa e kāingalotu ʻo e kiʻi kolo ʻi Manaú ʻi he taimi ne kau ai ʻa Hōsea ki he Siasí ʻi he 1980. Talu mei ai mo ʻene sio ʻi he tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻo meimei toko 50,000 ʻa e kāingalotu ʻoku nau nofoʻi ha siteiki ʻe valu.

Naʻe pehē ʻe Hōsea, “ ʻI hono fanongonongo ʻi he 2007 ʻe langa ʻa e temipale ʻi Manaú, naʻá ku tangi ʻi he fiefia lahi, peá u lotu ki he ʻEikí ke u moʻui fuoloa feʻunga ke u sio ʻi hono tanupoú,” ʻa ia ne hoko hili ha taʻu ʻe taha mei ai. Ko e taimí ni ʻokú ne lotu ke moʻui fuoloa ke sio ki ha ʻosi ʻa e temipalé pea mo papitaiso hono uaifí kae lava ke silaʻi kinaua.

ʻOku pehē ʻe Misa Konikalevi ta Siliva “ ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e taimi te tau mate aí, ka ʻoku totonu ke tau mateuteu mo fiefia ʻi he taimi ʻe hoko mai aí. ʻOku ou hanganaki fiefia atu ki heʻeku foki ki he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni ʻeku ʻi he temipalé ke u mateuteu ki he ʻaho ko iá.”

Toʻohemá: laʻitā ʻo e Temipale Kalakasi Venesuelá © IRI; ʻolunga ʻi toʻohema mo toʻomataʻú: faitā ʻa Michael R. Morris

Ko e Temipale Kalakasi Venesuelá.

ʻOlunga: Ko e Lio Nikulou, ʻa ia ʻe kamata ai e fononga ʻaho valu ʻa Konikalevi ta Siliva ki he Temipale Sā Paulo Palāsilá.

ʻI laló: Ko Misa Konikalevi ta Siliva ʻi he fononga houa ʻe 40 ki he Temipale Kalakasi Venisuelá. ʻOkú ne pehē ko e ngāue ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻoku mahuʻinga feʻunga pē mo e feilaulau ʻoku fakahoko ke te ʻalu ki aí.