2010
Ko ha Ngāue Māʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá
ʻEpeleli 2010


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko ha Ngāue Māʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

6 ʻEpeleli 1830

ʻI he taʻu ʻe teau valungofulu kuo hilí, naʻe fakatahataha mai ai ʻa Siosefa Sāmita, ʻŌlivā Kautele, mo ha kiʻi falukunga kakai ke fokotuʻutuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakamatalá, ko ha fakataha mahinongofua ia mo fonu laumālie. Naʻe lekooti ‘e Siosefa ʻo pehē, ko e hili ‘a e sākalamēnití “naʻe lilingi hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimautolu ʻi ha tuʻunga mātuʻaki mālohi moʻoni—naʻe kikite ʻa e niʻihi lolotonga iá naʻa mau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEikí, pea mau fiefia ʻo lahi ʻaupito.”1

Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hoko ʻi he ʻaho ko iá naʻe ʻikai lave ʻiloa ki ai e māmaní; naʻe ʻikai ke hā ia ʻi ha ngaahi ʻuluʻi ongoongó pe ʻi he nusipepá. Neongo ia, huanoa ha mavava mo fakalāngilangiʻi ʻe he ngaahi langí ʻa e ʻOtuá—he ko e ʻaho ko iá, ne toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí!

Solomone Sepalaine

Talu mei he ʻaho ko iá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, kuo muimui ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine faivelenga ʻe laui miliona ʻo e Tamai Hēvaní ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo foua e vai toputapu ʻo e papitaisó. Ko e taha ʻo e kau tangata ko ʻení ko Solomone Sepalaine.

Ko ha tangata fakalaumālie ʻa Solomone pea naʻá ne fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi he lotú, ko e fekumi ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi hiá mo tangi ki he Tamai Hēvaní ke tataki ia ki he moʻoní. ʻI he taʻu 1816 nai, naʻe palōmesi kia Solomone ʻi ha meʻa-hā-mai ʻe moʻui pē ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe sio tonu ai ʻi hono toe fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he māmaní ʻo fakatatau ki he tukufakaholo fakaʻaposetoló.

Hili ha ngaahi taʻu lahi naʻe folau vaka ai ʻa Solomone ki Kānata ʻo fou atu ʻi he kiʻi kolo siʻisiʻi ko Palemailá, ʻi Niu ʻIoke. Naʻá ne ongoʻi ha ongo mālohi moʻoni ke hifo ki ʻuta. Naʻe kamata talanoa mo e kakai ʻo e koló neongo naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene ʻi aí. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fanongo ʻi ha talanoa kau ki ha “Tohitapu koula.” Naʻá ne fakamatala ko e foʻi lea ʻe ua ko iá naʻá ne ʻomi “ha mālohi hangē ha ʻuhilá [ʻa ia] naʻe lele mei he tumutumu hono ʻulú ki hono lohulohuʻi vaʻé.”

Naʻe taki ia ʻe heʻene ngaahi fakaʻekeʻeké ki he ʻapi ʻa e fāmili Sāmitá, ʻo ne vahevahe mo kinautolu naʻe ʻi aí ʻa e ongoongolelei fakaʻofoʻofa kuo toe fakafoki maí. Hili ʻene nofo ai ʻi ha ʻaho ʻe ua mo maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní, naʻe hoko atu leva ʻene fonongá ki Kānata, ʻo ʻave ai ha ngaahi tatau ʻe 64 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne toki paaki pea teʻeki ke fakamaʻu. Ko e feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki ai naʻá ne akoʻi e kakaí, “fakatou māʻolunga mo maʻulālo, tuʻumālie mo masiva,…ko e teuteu ki he ngāue māʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻamanaki ke hoko maí.”2

Ko ha Ngāue Māʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá

Talu mei he ʻaho ko ia ʻi ʻEpeleli ʻo e 1830 mo e ʻilo ʻe he toko lauimiliona ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea nau fou ʻi he vai ʻo e papitaisó. ʻOku ou fakamoʻoni ko e “ngāue māʻongoʻonga [ko ʻeni] ʻa e ʻOtuá” ʻoku ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hangaifofonga hifo ʻa e ʻEikí ki Hono Siasí mo tataki ia ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ʻikai ko ha tāpuaki angamaheni pē ʻa ʻete moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko ha kuonga lāngilangiʻia ʻeni ne kikiteʻi ʻe he kau pālofita ʻo onoʻahó pea ʻahia ʻe he kau ʻāngelo tauhí. ʻOku tokaimaʻananga ki he ʻEikí ʻa Hono Siasí. ʻOkú Ne afioʻi foki mo e niʻihi hangē ko Solomone Sepalainé ʻa ia ne muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kau mo honau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi māmani lahi ʻi he tokoni ke ʻunuakiʻi ʻa e ngāue māʻongoʻongo ko ʻeni ʻa e ʻOtuá ki muʻa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 1:78.

  2. “A Short Sketch of the Life of Solomon Chamberlain,” typescript, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí (ʻi he ʻInitānetí ʻi he www.boap.org/LDS/Early-Saints/SChamberlain.html); vakai foki ki he William G. Hartley, “Every Member Was a Missionary,” Ensign, Sept. 1978, 23. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ne papitaiso ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa Solomone Sepalaine ʻi he ngaahi vai ʻo e Ano Seneká ʻi Niu ʻIoke.

Faitā ʻa Matthew Reier ʻi he feituʻu naʻe faitā heleʻuhilaʻi ai ʻa e Joseph Smith: The Prophet of the Restoration

Faitā ʻa Matthew Reier; tā fakatātaaʻi ʻe Maryn Roos

ʻĒlia ʻa e Fānaú