2007
Te mau mea iti e te na‘ina‘i
Novema 2007


Te mau mea iti e te na‘ina‘i

E mata na tatou i te ite faahou i te mana hanahana o te pure i te mau mahana atoa, e i te mana faauru o te Buka a Moromona, e te varua o te faaroo mau ia rave ana‘e tatou i te oro’a.

Hōho’a

Te mau taata atoa e haapa‘o i te evanelia a Iesu Mesia i te mau mahana atoa e e mau papû e tae noa’tu i te hopea ra, e roaa ïa ia ratou te ora mure ore – Tera te fafauraa a te Fatu.1 I roto i ta’na mau ture tumu, e mea maramarama roa te evanelia e te ohie e ia taa e ua tuaea hoi te reira i ni’a i te maramarama o te taata paruparu roa a’e.2 Teie ta Alama, te peropheta no te Buka a Moromona, i parau, « e mana’o paha oe e, e mea maamaa te reira ia’u nei, inaha râ… na roto i te mau mea iti e te papû ra e faatupuhia ai te mau mea rarahi ; e… na roto i te mau rave’a iti roa e faahaama’tu ai te Fatu i tei paari ra, e e faatupu hoi oia i te ora no te mau taata e rave rahi ».3

Aita i maoro a’e nei, ua ite au i te reira faanahoraa i roto i te oraraa o te hoê taea’e o Stan to’na i’oa, ua taiva oia i te Ekalesia no te tahi tau 45 matahiti te maoro. E oraraa maitai to’na e ua paturu maitai oia i ta’na vahine e ta’na tamaiti i roto i ta raua ohipa ei mau melo maitai no te Ekalesia. Tera râ, no te tahi mau tumu, ua faaoti oia e faaea noa i rapae i te Ekalesia. Noa’tu râ i te reira, pauroa te ava’e, e farii popou noa oia i te mau taea’e hahaere.

I te ava’e fepuare 2006, e taea’e hahaere utuafare apî to Stan. E mea au roa ta raua tere hahaere matamua, noa’tu e, aita o Stan e anaanatae roa i te parau no te evanelia e aore ra i te mau mea atoa no ni’a i te pae varua. Aita to raua tere muri iho i taui i to raua mana‘o no ni‘a ia Stan noa’tu e, ua huru afaro rii mai oia e ua hoarii mai ia raua. I roto i te toru o to raua tere, ua itehia te hoê tauiraa papû i ni’a ia Stan. Ua maere roa raua i te mea e, hou a vauvau atu ai raua i ta raua parau poro‘i, ua ui mai o Stan ia raua i te tahi mau uiraa maitai roa. I roto i ta ratou tau‘araa parau, ua faati’a mai o Stan i to’na mau iteraa ta’na i farii i te mau ava’e i mairi, inaha, ua haamata oia e ta’na vahine i te tai’o i te Buka a Moromona hoê pene i te mahana.

Teie te tatararaa a Elder Bruce R. McConkie i te huru no te araraa o Satane: « Teie te hoê taata tei farii i teie buka haamaitaihia, ua haamata i te tai’o, e ua tamau noa i te tai’o… e hope roa a’e, e tae roa’tu ua î roa to’na varua po’ia i te faraoa no te ora. Eita ta’na e nehenehe e tuu i te reira i te hiti, e aore ra, e haavare ite ore i te mau haapiiraa. Mai te huru e, e pape ora teie e tahe nei i roto i te mau vahi màrô o to’na varua, ma te faaora i te mana’o màrô tei faataa’e ia’na i to’na ra Atua e tae roa mai i teie taime ».4

Ua riro teie ei faahaamana‘oraa i na taea’e hahaere i te mana faahiahia o te Buka a Moromona, e i te mana mau o te Varua o te Fatu ia tai’o ana’e tatou i to’na mau api mo’a. Ua rahi atoa’tu to raua iteraa i te auraa o te parau a te peropheta Ioepha Semita, « oia hoi, te Buka a Moromona o te buka ïa tei hau roa i te maitai i te mau buka atoa i te fenua nei… e e fatata roa te taata i te Atua na roto i te haapa’oraa i ta’na mau haapiiraa, eiaha râ na roto i te tahi atu mau buka ».5

Tera po‘iha rahi to Stan ia haapii e ia imi faahou i te evanelia i faaho‘ihia mai, ua hau i te hoê pene i te mahana ta’na e tai’o, ma te apitihia i te feruriraa hohonu e te pure u‘ana. No te mau taata o tei anaanatae i te tahi taime mai te peu e faaroo te Fatu i ta ratou mau pure, te faara mai nei te Faaora ia tatou:

« O vai ïa metua i ô nei e hopoi atu i te ofa‘i na te tamaiti ia ani mai i te pane ra ? E ia ani mai i te i‘a, e hopoi atu anei i te ophi eiaha i te i‘a, ia’na ?…

« Te ite na outou i te horo’a i te mea maitai na ta outou tamarii, ino noa’i outou na, e rahi atu ïa to outou Metua i te ao ra i te horo’a i te Varua Maitai i te feia i ani atu ia’na ra ».6

Ua a‘o atoa mai to tatou peropheta here, te peresideni Gordon B. Hinckley: « Eita e oti ia oe ana’e… e titauhia ia tauturu mai te Fatu ia oe… e te mea vahiahia roa’tu oia hoi, e ti’a ia oe ia pure, ma te ti’aturi e, e faaroohia mai e e pahonohia mai ta oe mau pure… ua ineine Oia no te tauturu ia oe ».7

I te ava’e atete 2006, ua faaitoito o Stan ia haere na muri iho i ta’na vahine faaroo i roto i te pureraa oro’a a to’na paroita – te matamua teie i roto i te roaraa e 45 matahiti. I reira, ma te aau haehaa e te pure, ua faaroo oia i na pure ohie o te oro’a horo’ahia e te mau tahu’a apî. Ua ite oia i to’na ti’amâ ore e i te auraa hohonu o teie oro’a tei hau roa i te mo’a, no reira, ua feruri hohonu oia ma te mauiui e ma te amu ore i te pane e te pape no te tahi ta’u hepetoma te maoro.

E rave rahi matahiti i mairi, ua parau te peresideni Joseph Fielding Smith, i roto i te hoê iteraa papû putapû: « I to’u mana’o, te pureraa oro’a o te pureraa ïa tei hau roa i te mo’a, i te mau pureraa atoa a te Ekalesia. Ia feruri ana’e au i ni’a i te putuputuraa o te Faaora e ta’na mau aposetolo i taua pô rahi ra i reira oia i te faaiteraa i te oro’a… e î roa to’u aau i te faahiahia, e e putapu roa to‘u aau. Te parau nei au e, tera te hoê putuputuraa hanahana roa e te nehenehe mai te omuaraa mai o te tau ».8

Ua tamau noa o Stan i te haapii, te pure, te haere i te pureraa, e i te faroo i te a‘oraa tano e te faaitoitoraa mai roto mai i to’na na taea’e hahaere. E ua tae mai te mahana, ua feruri oia e, ua ineine oia no te faatoro i to’na rima no te amu i te orotao‘a rahi. Ia amu ana’e tatou ma te ti’amâ, ma te feruri maite e ma te faatura i te oro’a mo’a, e ti’a ia tatou ia riro ei « farii i te natura hanahana »9 no te Taraehara o te Mesia e no te mana o te Varua Maitai.

Ia ho‘i a‘era o Stan i roto i te Ekalesia, ua farii oia i te hoê piiraa, e, te tahi ta’u ava’e i muri mai, ua faatoro‘ahia oia ei peresibutero. I te ava’e tiurai 2007, ua tuturi o Stan e ta’na vahine i mua i te fata i roto i te hoê fare no te Fatu, e, na roto i te mana e te ture mure ore a te Atua, ua faaipoipohia raua no teie tau e no te tau e a muri noa’tu.10

E te mau taea’e e te mau tuahine, e mata na tatou i te ite faahou i te mana hanahana o te pure i te mau mahana atoa, e i te mana faauru o te Buka a Moromona e o te mau papa’iraa mo’a. I te sabati, ia rave ana‘e tatou i te oro’a, e mata na tatou i te rave i te reira na roto i te varua o te faaroo mau Ia’na tei horo’a mai i te mau mea atoa.11

No te maitai e te iti o ta tatou mau tautooraa e no te maitai hope ore o te Fatu, « e faatupuhia te mau mea rarahi », na te « mau mea iti e te na‘ina‘i ».

I te hopea roa, no ni’a i teie mau mea mo‘a, te hinaaro nei au e amui atoa’tu i to‘u iteraa papû e te papû maitai na roto i te i’oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. A hi‘o 3 Nephi 27:13-18 ; PH&PF 14:7.

  2. A hi‘o Mataio 11:28-30 ; Iakoba 4:14 ; Alma 37:44 ; PH&PF 133:57-58.

  3. Alama 37:6-7.

  4. A New Witness for the Articles of Faith (1985), 414.

  5. History of the Church, 4:461.

  6. Luka 11:11, 13 ; hi‘o Te Iritiraa a Iosepha Semita i roto i te nota i raro i te api 13a.

  7. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 468.

  8. I roto i te Conference Report, Atopa 1929, 60-61.

  9. 2 Petero 1:4 ; hi‘o atoa 3 Nephi 18:1-14.

  10. A hi‘o Mataio 19:3-6 ; PH&PF 131:1-4.

  11. A hi‘o Moroni 6.