2007
Te mau iteraa papû a te mau papa‘iraa mo‘a
Novema 2007


Te mau iteraa papû a te mau papa‘iraa mo‘a

Eita te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘iraa mai e tata‘u i te Bibilia ; te turu nei râ ratou i te Bibilia.

Hōho’a

Te faaite nei matou i to matou here e to matou popou i te peresideni Henry B. Eyring, Elder Quentin L. Cook, e Elder Walter F. González e te pure nei i te mau haamaitairaa a te Fatu no to ratou ti‘araa i roto i to ratou mau piiraa apî.

E au mau taea‘e e au mau tuahine here e, te faatae atu nei matou i to matou mana‘o mauruuru mau ia outou tata‘itahi na. Ua riro to outou mau taviniraa e to outou aau aroha ei faahiahiaraa na te taata na te ao taato‘a nei. I te hoê â taime, te ui nei e rave rahi mau taata no ni‘a i te aamu e te mau haapiiraa a te Ekalesia. I rotopu i taua feia e ui ra o te tahi ïa o tei ma‘iti i te faahapa i te Buka a Moromona.1

Te pe‘ape‘a hohonu nei hoi to‘u aau no te vahavaha a te taata i te Buka a Moromona aore râ i te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a. No te faaiteraa i taua mana‘o pe‘ape‘a ra ua topa vau i ta‘u mau parau « te mau iteraa papû a te mau papa‘iraa mo‘a ».

Te mau tatararaa

E tatara ïa vau i te ta‘o papa‘iraa mo‘a mai te Bibilia e te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘iraa mai.2 Te ti‘aturi nei te mau melo o te Ekalesia « o te Bibilia ra o te parau ïa a te Atua, ia ti‘a te iriti-raa-hia ; e te ti‘aturi atoa nei matou e, o te Buka a Moromona ra, o te parau ïa a te Atua ».3

Te faataa nei te hoê titionare i te ta‘o ite mai te hoê « faaiteraa papû no ni‘a i te hoê parau aore râ te hoê ohipa tei tupu: [te hoê] iteraa ».4 E auraa taa ê to te ta‘o ite ia faaohipa-ana‘e-hia te reira i te parau a te Atua. I roto i te Bibilia, te tai‘o nei tatou i teie nei parau faufaa rahi: « Tei te vaha o na ite toopiti e tootoru ra, e riro ai te mau parau atoa na ei parau mau ».5 Na te reira e haapapû i te mau tamarii a te Atua e ua haapapûhia mai te mau haapiiraa a te Atua na roto i te mau ite e rave rahi no roto i te mau papa‘iraa mo‘a.

Te faaite papû nei te mau papa‘iraa mo‘a no ni‘a ia Iesu Mesia

Ua riro te Bibilia e te Buka a Moromona ei na ite toopiti no Iesu Mesia. Te haapii nei raua e o Oia te Tamaiti a te Atua, e ua ora Oia i te hoê oraraa e au ia peehia, e ua faaora Oia i te taata atoa, e ua pohe Oia i ni‘a i te satauro e ua ti‘a-faahou-mai ei Fatu o tei ti‘a-faahou. Te haapii nei raua e o Oia te Faaora o te ao.

Te haapapû nei te mau ite no roto i te mau papa‘iraa mo‘a i te parau mau o te tahi e te tahi. Ua haamaramaramahia mai teie nei haapiiraa e mea maoro i teie nei a papa‘i ai te hoê peropheta e ua « papa‘ihia te Buka a Moromona no te hinaaroraa ia ti‘aturi outou i [te Bibilia] ; e mai te mea e ti‘aturi outou i [te Bibilia] e ti‘aturi atoa outou i [te Buka a Moromona] »6 Te faahiti nei na buka e piti i te tahi e te tahi. Te ti‘a nei na buka tata‘itahi ei haapapûraa e te ora nei e te paraparau nei te Atua i Ta’na ra mau tamarii na roto i te heheuraa i Ta’na mau peropheta.7

E faarahi te here i te Buka a Moromona i te here o te hoê taata no te Bibilia, e na reira atoa te tahi i te tahi. Eita te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘iraa mai e tata‘u i te Bibilia ; te turu nei râ ratou i te Bibilia. Ua aitarahu tatou i te feia tei pohe o tei horo‘a i to ratou mau ora ia nehenehe ia noaa ia tatou te Bibilia. Te haamau nei te reira i te natura mure ore o te evanelia e te rave‘a oaoa. Ua faaho‘i-faahou-mai e ua haapapû te Buka a Moromona i te mau haapiiraa a te Bibilia mai te tufaa ahuru,8 te hiero,9 te mahana sabati,10 e te autahu‘araa.11

Ua parau te hoê melahi e e haapapû te Buka a Moromona12 i te parau mau o te Bibilia.13 Ua heheu atoa mai oia e e ere te mau papa‘iraa i roto i te Bibilia, o te vai nei i to tatou nei tau, i te mea hope maitai mai te taime matamua a papa‘ihia ai te reira e te mau peropheta e te mau aposetolo.14 Ua parau oia e e faaho‘i-faahou-mai te Buka a Moromona i te mau mea papû ra e te faufaa tei iriti-ê-hia mai roto atu i te Bibilia.15

I faaara na te hoê tohuraa i roto i te Buka a Moromona e e pato‘i te tahi mau taata i te parau no te tahi atu â mau papa‘iraa mo‘a. Ia ratou o te mana‘o nei e « aore atu â Bibilia ta matou e hinaaro »,16 a feruri na i teie nei a‘oraa a te Atua:

« Aita outou i ite e, e rave rahi te mau nunaa, e ere i te hoê ana‘e ? Aita outou i ite e, i hamani au, o te Fatu to outou Atua,… i te taata atoa,… e te faatere nei au i roto i te mau ra‘i i ni‘a ra, i roto hoi i te ao i raro nei, e te faatupu noa nei â i ta‘u parau i te tamarii a te taata nei ; oia ïa, i te mau fenua o te ao atoa nei ?

« … Aore anei outou i ite e, ua riro te faaite a na fenua e piti ei faaite ia outou e, o vau nei to outou Atua, e hoê â to‘u haamana‘oraa i to te mau fenua atoa ? E no reira, hoê â ta‘u parau i to te tahi fenua e i to te tahi fenua. E… faariro-atoa-hia mai hoi te ite a to taua pue fenua ra ei hoê ».17

Ua riro mau te aamu o Iesu Mesia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a ei aamu tei tupu i roto i na fenua e piti.18 I taua iho taime a faaineine ai o Maria e o Iosepha i te fenua hitiaa o te râ no te fanauraa o te tama mo‘a i Betelehema,19 te haapiihia ra o Nephi i te fenua i tooa o te râ e te Mesia hou to’na fanau-raa-hia. Ua parau te Fatu ia Nephi: « A faaitoito,… ananahi e tae mai ai au i te ao nei, e faaite i to te ao nei e, e faati‘a vau i ta‘u i faaite na roto i te vaha o ta‘u mau peropheta mo‘a ra ».20

I te mau taata e feââ ra i taua ite piti ra – te Buka a Moromona – ua horo‘a te Fatu i te hoê faaararaa: « No te mea hoi ua rave tapetepete noa outou i te mau mea ta outou i farii ra… e vai noa [outou] i raro a’e… i teie nei faahaparaa e tae noa’tu i te taime [outou] e tatarahapa’i e e hamana‘o ai… te Buka a Moromona e te mau faaueraa matamua o ta‘u i horo‘a…, [te Bibilia, e]… ia rave râ mai te au i ta’u i papai ra ».21

Ua horo‘a mai te Fatu i te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘i-raa-hia mai22 e ua parau oia e e faati‘ahia taua mau parau ra.23 Na roto i teie nei mau ite no te papa‘iraa mo‘a, e faaorehia ïa te mau haapiiraa hape.24 Na roto i teie nei mau ite no te mau papa‘iraa mo‘a eita te mau haapiiraa a te Bibilia e haapapû-noa-hia e haamaramarama-atoa-hia râ.

Te haamaramarama nei te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘i-raa-hia te Bibilia

Nahea te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘i-raa-hia mai e haamaramarama ai i te Bibilia ? Te vai nei e rave rahi mau hi‘oraa. E faahiti ïa vau i te tahi, ma te haamata i roto i te Faufaa Tahito.

Ua papa‘i o Isaia, « e mai te mea no raro mai i te repo ta oe parauraa mai, e riirii mai to oe reo mai raro mai i te repo ra, na raro mai i te fenua to oe reo, mai te auba ra, e ei raro oe i te repo e mutamuta noa mai ai ia parau ».25 Eaha tu â ïa te mau parau e nehenehe e haamaramarama atu â no ni‘a i te Buka a Moromona o te haere mai « no raro mai i te repo » no te « mutamuta na raro mai i te fenua » i te taata i to tatou nei anotau ?26

E ere râ o Isaia ana‘e te peropheta no te Faufaa Tahito tei tohu i te Buka a Moromona. Ua papa‘i o Ezekiela:

« E rave â hoi oe i te hoê raau, a papa‘i ai i ni‘a iho, na Iuda e na te tamarii a Iseraela… : a rave ai i te tahi raau, a papai ai i ni‘a ihio, na Iosepha, te raau na Epheraima, te utuafare atoa o Iseraela… :

« A taati atu ai i te tahi i te tahi ia hoê â raau ; e ia riro ei hoê i roto i to rima na ».27

I teie nei mahana, te tape‘a hoê nei te feia mo‘a e ora nei i roto i te mau fenua e rave rahi o te ao nei i te Bibilia (te raau a Iuda) e te Buka a Moromona (te raau a Epheraima) i roto i to ratou mau rima.

E no te Faufaa Tahito ? Te ti‘a atoa nei te Buka a Moromona ei ite no te mau papa‘iraa mo‘a no ta’na mau haapiiraa. Te vai nei te tahi mau hi‘oraa mai te fanauraa semeio no te ai‘u i Betelehema.28 Ta’na a‘oraa i ni‘a i te mou‘a,29 e te mauiui rahi o te Faaora.30 E mea pinepine a‘e te haapiiraa no te Ti‘a-faahou-raa i te faahitihia i roto i te Buka a Moromona aita râ i roto i te Bibilia.31

Ua faahitihia te hinaaroraa i te Varua Maitai e Paulo. Ua ui oia e, « ua noaa anei ia outou te Varua Maitai… ? E ua parau maira ratou ia’na, aita matou i ite e i horo‘ahia mai te Varua Maitai ».32 Ua haamaramaramahia taua haapiiraa ra e te tahi atu ite no te papa‘iraa mo‘a, tei faaitehia mai na roto i te peropheta a te Fatu o te Faaho‘i-raa-hia mai. Ua haapii oia ia tatou ia « ti‘aturi i te horo‘araa a te Varua Maitai na roto i te tuuraa rima ».33 E noaa faahou taua horo‘araa faufaa ra e te puai i te mau tamarii a te Atua.

Ua faahiti o Paulo i na tuhaa e toru no te hanahana i muri a‘e i te poheraa a haapii ai oia e « e anaana ê to te mahana,… e anaana ê to te marama, e anaana ê to te mau fetia ».34 Ua haamaramaramahia mai taua hi‘oraa ra i roto i te hanahana i muri a‘e i te poheraa e te tahi atu ite no roto i te papa‘iraa mo‘a. Ua heheu mai te Fatu e « e o te hanahana o te tiretiera ra hoê ïa, mai te hanahana o te mahana i hoê atoa ra.

« E te hanahana o te teretetiera ra hoê ïa, mai te hananaha o te marama i hoê atoa ra.

« E te hanahana o te tiretia ra hoê ïa, mai te hanahana o te mau feti‘a i hoê ra ».35

Ua faahereherehia te basileia teitei roa‘e o teie nei mau basileia no te feia o tei haapa‘o i te ture no taua basileia ra:

« E o ratou o te ore e haamo‘ahia na roto i te ture… oia te ture a te Mesia ra, ia noa‘a ia ratou te hoê tuhaa no te tahi basileia ê atu e tia‘i, oia te basileia no te teretetiera, e aore rê atu e tia‘i, oia te basileia no te teretetiera, e aore râ te basileia no te tiretia.

« No te mea o oia o te ore e ti‘a ia haapa‘o i te ture no te basileia tiretiera ra e ore atoa e ti‘a ia’na ia faaea i roto i te hanahana tiretiera ».36

E tuati teie nei na ture e toru no te hanahana i te oraraa i muri i te poheraa. E tuati ratou i te tahuti-ore-raa o te varua taata. E riro mau taua horo‘araa ra no te tahuti ore ei ohipa o te tupu mai na roto i te Taraehara a Iesu Mesia.37 Ua faahitihi teie nei ta‘o faufaa rahi – taraehara – na roto i to’na mau huru atoa, i te hoê noa taime i roto i te Iritiraa a te Arii Iakobo no te Faufaa Tahito !38 I roto i te Buka a Moromona, ua faahitihia te reira e 39 taime !39

I to’na papa‘iraa i roto i te Apokalupo i roto i te Faufaa Apî, ua ite atea o Ioane « i te hoê melahi i te mau‘eraa na ropu i te reva nei: ma te evanelia e ti‘a i te vairaa ra ei pororaa’tu i te feia e parahi i te ao nei ra, i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa ».40 I mau na te hoê melahi taa ê i te mau taviri no te hopoi‘a no te Buka a Moromona.41 O te melahi Moroni ïa ! Ua riro teie nei mau hi‘oraa tau haapiiraa noa o te mau haapiiraa e rave rahi i roto i te Bibilia o tei haamaramaramahia e te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘i-raa-hia mai.42

Te Buka a Moromona :Te tahi faahou ite no Iesu Mesia

Te faaite nei tatou ma te aau tae te mau papa‘iraa mo‘a no te Faaho‘i-raa-hia mai e te mau taata na te ao taato‘a nei. Ua papa‘ihia i roto i te Buka a Moromona te taviniraa a te Fatu tei ti‘a-faahou-mai i te mau taata i Amerika tahito ra. A feruri na i teie nei mau parau mau mure ore Ta’na i parau :

« Inaha, o vau nei o Iesu Mesia ïa, o te Tamaiti na te Atua. O vau tei hamani i te ra‘i e te fenua e te roto ra. Tei pihaiho vau i te Metua mai te matamua mai â…

« … Ua oti te parau papa‘i no to‘u ra taeraa mai i te faatupuhia…

« O vau te maramarama e te ora o te ao nei ».

Ua parau â te Faaora:

« … E oe o te haere mai ia‘u ma te aau tae e te varua mărû ra, o ta‘u ïa e bapetizo i te auahi e te Varua Maitai…

« … I haere mai nei au i roto i teie nei ao e faaora i to te ao, e faaora i to te ao i ta ratou mau hara.

« No reira, o te tatarahapa e te haere mai ia‘u mai te tamari aruaru ra, o ta‘u ïa e ite, mai ia ratou hoi to te basileia o te Atua… No ratou i pûpû ai au i to‘u tino, e rave faahou ai au i te reira ; no reira a tatarahapa, e haere mai ia‘u… e e faaorahia outou ».43

Ua haapoto taua mau parau a te Fatu e o vai mau râ Oia e o vai mau Ta’na e hinaaro mau nei e ia riro tatou. Ua hinaaro Oia ia tatou ia haere atu Ia’na e, ia tae i te taime, ia tauahi-hanahana-hia tatou i roto i To’na ra rima here.

Te faaite nei au i to‘u mauruuru rahi no te mau ite i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. Ua ite au i te tauiraa puai o te tae i ni‘a i te mau taata o te faaohipa i te mau haapiiraa a te Fatu i roto i to ratou mau oraraa. E arata‘i taua huru tauiraa ra i te mau haamaitairaa no te ora mure ore.44

Ua ite au e te ora nei te Atua. O Iesu te Mesia. Ua faaho‘i-faahou-hia mai Ta’na ra evanelia i teie nei mau mahana hopea nei. O te peresideni Gordon B. Hinckley Ta’na peropheta i teie nei taime. Te faaite papû nei au i te reira i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NO TA

  1. Te taatoraa o te i‘oa o te Buka a Moromona ïa: Te tahi faaahou ite no Iesu Mesia.

  2. Ua tohuhia te Faaho‘i-raa-hia mai e Petero (a hi‘o Te mau Ohipa 3:19-21), e Ioane (a hi‘o Apokalupo 14:6-8), e Paulo (a hi‘o Ephesia 1:10). Ua haapiihia i te peropheta Iosepha Semita e e tupu mai, i teie nei tau tuuraa hopea no te evanelia, te hoê « faaho‘iraa mai i te mau mea atoa i parauhia e te vaha o te mau peropheta mo‘a atoa mai te haamataraa o teie nei ao » (PH&PF 27:6).

  3. Te mau Hiroa Faaroo 1:8.

  4. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11raa o te nene‘ìraa. (2003), « Witness », 1439.

  5. 2 Korinetia 13:1. E itehia te hoê a‘e â mau parau i roto i te Mataio 18:16 e Etera 5:4.

  6. Moromona 7:9.

  7. Ua parau te Fatu i te peropheta no teie nei tau tuuraa evanelia, « e ite râ teie nei u‘i i ta‘u nei parau na roto ia oe » (PH&PF 5:10).

  8. A hi‘o Alama 13:15 ; 3 Nephi 24:8-10.

  9. A hi‘o 2 Nephi 5:16 ; Iakoba 1:17 ; 2:2, 11 ; Mosia 2:5-7.

  10. A hi‘o Mosia 13:16-19 ; 18:23.

  11. A hi‘o 2 Nephi 6:2 ; Mosia 18:18 ; Alama 6:1 ; 13:1-3, 6-11 ; 3 Nephi 18:5 ; Moroni 3:1-4.

  12. E ti‘a i te Buka a Moromona ia « faaite atu i te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa, e o te Arenio a te Atua, o te Tamaiti ïa a te Metua hau mure ore, e te Faaora hoi o te ao nei ; e ia haere mai te mau taata atoa ia’na e tia’i, e aore râ, e ore e ti‘a ia ratou ia faaorahia » (1 Nephi 13:40).

  13. A hi‘o 1 Nephi 13:40.

  14. A hi‘o 1 Nephi 13:28-29.

  15. A hi‘o 1 Nephi 13:40.

  16. 2 Nephi 29:6.

  17. 2 Nephi 29:7-8.

  18. No te mea hoi e e o Oia Tei Hamani « i te mau ao aore e hope ia tai’ohia » (Mose 1:33), te faaite papû nei te tahi atu mau papa‘iraa mo‘a i te tahi atu mau vahi.

  19. A hi‘o Luka 2:4-6.

  20. 3 Nephi 1:13.

  21. PH&PF 84:54, 57.

  22. A hi‘o PH&PF 135:3.

  23. A hi‘o Iosepha Semita, – Mataio 1:31-35.

  24. A hi‘o 2 Nephi 3:12 ; Ezra Taft Benson, « A New Witness for Christ », Ensign, Novema 1984, 8.

  25. Isaia 29:4.

  26. Ua ite atea o Isaia e rave te Atua i te hoê « ohipa maere e te umere » i te mau mahana hopea nei (Isaia 29:14). Ua parau-atoa-hia taua mau parau ra i te mau taata i Amerika tahito ra: « E faatoro faahou mai te Fatu i to’na ra rima, o te faatororaa piti ïa, ia faaho‘i mai i to’na ra mau taata, mai to ratou moeraa e to ratou ma‘iriraa mai. E na reira oia i te faatupu i te tahi ohipa maere e te umere i rotopu i te tamarii a te taata nei » (2 Nephi 25:17). Tei roto i taua ohipa umere ra te taeraa mai o te Buka a Moromona e te Faaho‘iraa mai o te evanelia. Ua faahiti-pinepine-hia o Isaia i roto i te Buka a Moromona. E mea roa paha e te rohirohi te tai‘oraa i taua mau faahitiraa ra, aita râ taua mau faahitiraa ra i tata‘i-piti-hia. I roto i na 433 irava a Isaia i roto i te Buka a Moromona, e 234 tei taa ê i te mau irava i roto i te Bibilia.

  27. Ezekiela 37:16-17.

  28. A hi‘o 1 Nephi 11:13-20 ; Alama 7:10.

  29. A hi‘o 3 Nephi 12-14.

  30. A hi‘o Mosia 3:7. Ua horo‘a te Fatu iho i te aamu no To’na mauiuiraa i Ta’na peropheta no te mau mahana hopea nei (a hi’o PH&PF 19:16-19).

  31. E itehia te ta‘o ti‘a-faahou-raa i roto e 40 irava no te Bibilia i roto i te iritiraa a te Arii Iakobo ; ua itehia te reira i roto i na 56 irava i roto i te Buka a Moromona. A hi‘o atoa Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 238-41.

  32. Te mau Ohipa 19:2. A hi‘o Te mau Ohipa 2:38 no te haapiiraa a Petero no ni‘a i te hinaaroraa i te horo‘araa a te Varua Maitai.

  33. History of the Church, 5:499.

  34. 1 Korinetia 15:41.

  35. PH&PF 76:96-98 ; a hi‘o atoa PH&PF 131:1.

  36. PH&PF 88:21-22.

  37. A hi‘o Mosia 16:10 ; Alama 42:23 ; Moromona 6:21.

  38. A hi’o Roma 5:11.

  39. Taraehara: 28 taime ; tarae aore râ e tarae ra, 8 taime ; ua tarae: 3 taime. I roto i te mau irava e rave rahi ua iteahia te ta‘o taraehara hau atu i te hoê taime (a hi‘o 2 Nephi 9:7 ; Alama 34:9 ; 42:23).

  40. Apokalupo 14:6.

  41. A hi‘o PH&PF 27:5 ; 128:20.

  42. Te faahiti nei te Faufaa Apî e « e mamoe ê atu â ta‘u, e ere i to teie nei aua, e arata‘i atoa mai au ia ratou e tia‘i, e faaroo mai hoi ratou i to‘u reo, ia hoê a‘e nănă, e hoê hoi tia‘i » (Ioane 10:16). Ua haamaramaramahia taua haapiiraa ra i roto i te Buka a Moromona ; Te faaite papû nei te reira i te a‘oraa, a te Fatu o tei ti‘a-faahou, i te nunaa no Amerika tahito. I reira to te Fatu parauraa’tu, « no outou ta‘u parau ra, a na ô atu ai au e, e mamoe ê atu â ta‘u, e ere i to teie nei aua, e arata‘i atoa mai au » (3 Nephi 15:21). Teie te hoê faito iti no te ite o Paulo no ni‘a i te bapetizoraa no te feia i pohe e o te itehia i roto i te Faufaa Apî (a hi‘o 1 Korinetia 15:29). Tei roto noa i te mau papa‘iraa mo‘a o te Faati‘a-faahou-raa i haamaramaramahia mai ai te parau haapiiraa mo‘a (a hi‘o PH&PF 124:29-30, 41 ; 128:1, 11-12, 16-18 ; 138:47-48).

  43. 3 Nephi 9:15-16, 18, 20-22.

  44. A hi‘o 3 Nephi 9:14 ; PH&PF 30:8.