Inisitituti
Lesona 14 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Taulimaina o le Faaaogaina o Ponokalafi


“Lesona 14 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Taulimaina o le Faaaogaina o Ponokalafi,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 14 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Ata
o se talavou matua o loo tilotilo atu i se vaituloto

Lesona 14 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

Taulimaina o le Faaaogaina o Ponokalafi

Ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou o tatou tino faaletino ma lagona feusuai o ni meaalofa paia e fesoasoani ai ia i tatou e faataunuu Lana fuafuaga mo lo tatou fiafia. O se tasi o auala e faaosoosoina ai i tatou e Satani e faaaoga sese nei meaalofa o le faatosina lea o i tatou e matamata i ponokalafi, o “soo se faaaliaga, i ata po o tusiga, ua faamoemoe e faaosofia ai ma le le talafeagai lagona feusuai” (Gospel Topics, “Pornography,” topics.ChurchofJesusChrist.org). A o e suesue i lenei lesona, mafaufau pe mafai faapefea e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona faamalosia oe e tetee atu pe faamalolo mai faatosinaga faataumaoi o ponokalafi.

Vaega 1

O le a se mea na aoao mai e le Alii e uiga i le teenaina o ponokalafi?

Na aoao mai Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e uiga i le faateleina o le taatele o ponokalafi:

Ata
Peresitene Dallin H. Oaks

O se pogai autu mo le faatupulaia o le faafitauli o ponokalafi i le taimi nei i le lalolagi, o upu ma ata i anotusi o feusuaiga ma faatosinaga ua i soo se mea: e mafai ona maua i ata tifaga, polokalama o TV, ala faasalalau faaagafesootai, feau tusitusia, polokalama i telefoni, faasalalauga i nusipepa, tusi, musika, ma talanoaga i aso uma. O se taunuuga, e le maalofia o i tatou uma ua aafia i savali taufeusuaiga i se tulaga fai soo. (“Faamaloloina Mai le Mailei o Ponokarafi,” Ensign, Oct. 2015, 32)

O le gaosiga ma le faaaogaina o ponokalafi e solia ai le paia o lo tatou natura paia, o tatou tino faaletino, ma o tatou tulaga feusuai. O se lomiga talu ai nei a le Ekalesia, “E osofaia e ponokalafi lo tatou fiafia i feau sese e uiga i feusuaiga. O tulaga feusuai maloloina e mafai ona taitai atu ai i tatou ia maua le olioli ma le fesootai, ae o ponokalafi o le a faaesea ai i tatou ma tatou faanoanoa ai. O ponokalafi e fai ai isi ma mea faitino, uunaia le faamalieina o le manatu faapito, ma le faaseseina o tulaga feusuai. E afaina ai i tatou faaletino, faalemafaufau, faaleagafesootai, ma faaleagaga” (“E Faapefea e le Faaaogaina o Ponokalafi ona Aafia ai Au?,” ChurchofJesusChrist.org).

A o tuuina atu le Lauga i Luga o le Mauga, sa faamalamalama atu e le Faaola le tulafono maualuga ua Ia faamoemoeina Ona soo e ola ai. I le lapataiga e faasaga i agasala o feusuaiga, sa Ia aoao mai ai, “Ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto” (Mataio 5:28; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:16)).

Sa ta‘ua e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei mau mai ia Mataio ma aoao atu e uiga i lona faatatauga i le teenaina o ponokalafi:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

E mautinoa lava e leai se “poloaiga,” pe afai tatou te faaaogaina lena gagana, e mafai ona sili atu ona tautalagia ma tausalaina le agasala o ponokalafi nai lo lena fuaitau! E le mafai ona tatou fesoasoani ae taumanatunatu pe mata na vaai Keriso i le taulotoaiga o taimi i sea ituaiga o taufaamatau i aso e gata ai, e le faapea e le pei o le, ae e sili atu i lo soo se mea e foliga mai o se alii po o se tamaitai e le talafeagai, atonu na tuuina atu e le tasi i le isi i seneturi a o lei faia ata ma ata tifaga, a o lei oo i le Initoneti. (“The Plague of Pornography” [address given at the Utah Coalition against Pornography, Mar. 12, 2016], utahcoalition.org)

Ata
o se talavou matua o loo tilotilo i se telefoni feaveai

A o e faitauina le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson, vaavaai mo mea na ia valaaulia i tatou ia malamalama ai i a tatou taumafaiga e tau faasaga i faaosoosoga o ponokalafi:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

A tatou malamalama i lo tatou natura ma o tatou faamoemoega i le lalolagi ma o o tatou tino o malumalu faaletino o le Atua, o le a tatou iloa o se mea paia le faatagaina o soo se mea e ulu atu e mafai ona faaleagaina ai le tino. E moni lava e le faʻaaloalo le faʻafeiloaia o le vaʻai o o tatou mata taua poʻo lagona o lo tatou paʻi po o le faalogo e sapalai le faiʻai i mea e manatuaina e le mama pe le agavaa. O le a tatou faapelepele i lo tatou ola mama ma aloese mai “tuinanau valea ma le faatiga, lea e malelemo ai i [tatou] i le faafanoga ma le malaia.” [1 Timoteo 6:9]. O le a tatou “sosola ese mai nei mea; ma mulimuli i le amiotonu, amioatua, faatuatua, alofa, onosai, [ma] agamalu” [1 Timoteo 6:11]—uiga e faagaeetia ai le agaga atoa. (“O Lou Tino: O Se Meaalofa Ofoofogia e Faatauaina,” New Era, Aok. 2019, 5–6)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

E mafai faapefea e le malamalama i natura paia ma faamoemoega o i tatou lava ma isi, ona fesoasoani ia i tatou e tetee atu ai i ponokalafi?

Vaega 2

E mafai faapefea ona ou teena le faaosoosoga e faaaoga ponokalafi?

E feagai i tatou uma ma faaosoosoga a o tatou taumafai e ola i ni olaga mama. Manatua o Iesu Keriso “ua faaosoosoina o ia i mea uma e pei foi o i tatou, a ua [tumau le] leai o se agasala ia te ia” (Eperu 4:15). E malamalama o Ia ia i tatou ma e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga.

Ata
tamaitai o loo tatalo
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

I tusitusiga paia, ua saunia ai e le Alii ia mataupu faavae e mafai ona tatou faaaogaina e puipuia ai i tatou lava ma o tatou aiga mai mea leaga e pei o ponokalafi (tagai i le Alema 39:8–10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45–46). Mo se faataitaiga, sa taufai fetaiai Iosefa i Aikupito ma le Tupu o Tavita ma le faaosoosoga e faia agasala faalefeusuaiga. Faitau se tasi po o fuaitau uma e lua, ma mafaufau po o a ni mea e mafai ona e aoaoina mai aafiaga o nei alii e toalua: Kenese 39:7–12; 2 Samuelu 11:1–5 (pe e mafai foi ona e matamata i le vitio “To Look Upon” [4:15], lea o loo faaalia ai le aafiaga o le Tupu o Tavita). Mafaufau e faitau uma le 2 Samuelu 11 ma le 2 Samuelu 12:1–10, ma mafaufau e uiga i mea e mafai ona e aoao mai le taumafaiga le faamanuiaina a le Tupu o Tavita e ufiufi lana agasala.

Sa fautua mai Peresitene Oaks:

Ata
Peresitene Dallin H. Oaks

Ia e faia mea uma e te mafaia e aloese ai mai ponokarafi. …

Aua lava nei faatagaina soo se tulaga o le faaosoosoga. Ia teena le agasala ma aloese i le taulimaina o ona faatafunaga ua iloaina. O lea, tape loa! Pupula ese! Aloese mai ai tusa lava pe o le a le tau. Ia taula’i atu ou mafaufauga i ala e lelei. (“Ponokalafi,” Ensign po o le Liahona, Me 2005, 90)

Mafaufau e matamata le vitio “Watch Your Step” (2:35). Mafaufau pe o faapefea ona i ai i au filifiliga laiti le mana e te gauai gofie ai i faaosoosoga pe fesoasoani ia te oe e aloese ai.

O nisi tagata e faaaoga ma le atamai faamama po o isi punaoa mai fafo e fesoasoani ai ia i latou e aloese mai ponokalafi. Sa aoao mai Sister Linda S. Reeves, sa i ai muamua i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, e uiga i la tatou faamama aupito maoae:

Ata
Sister Linda S. Reeves

O faamama o ni meafaigaluega aoga, ae o le faamama silisili i le lalolagi, ma e na o le pau lea o le mea o le a iu ina aoga, o le faamama lea e i totonu o le tagata lava ia lea e oo mai i se molimau loloto ma tumau i le alofa o lo tatou Tama Faalelagi ma le taulaga togiola a lo tatou Faaola mo i tatou taitoatasi. (“Puipuiga mai Ponokalafi—o se Aiga e Taulai atu ia Keriso,” Ensign Po o le Liahona, Me 2014, 16)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

Mafaufau ma le agaga tatalo po o a laasaga e mafai ona e faia e faamalosia ai lou tetee atu i ponokalafi.

Vaega 3

E mafai faapefea ona ou maua le mana o le Faaola e faamalolo ai mai aafiaga faataumaoi o ponokalafi?

O alii ma tamaitai uma ua maileia e ponokalafi. Mo le toatele o tagata, o le faaaogaina o ponokalafi e le na o le faamalieina o manaoga feusuai. Ae, latou te faaaogaina ponokalafi e tali atu ai i manaoga loloto, ma faavae. Atonu latou te faaaogaina o se auala e taulima ai le atuatuvale, lē lagolelei, tuuatoatasi, iva, vaivai, popolevale, atuatuvale, po o lagona o le le amanaiaina pe le taua.

Ata
o se alii o loo mafaufau loloto

Pe a maua i se taamilosaga faataumaoi o le faaaogaina o ponokalafi, o nisi tagata e amata ona lagona le maasiasi po o le leai o se faamoemoe i lo latou mafaia ona suia ma faamaloloina. Atonu latou te lagona le maileia. O nisi tagata e taumafai e nana a latou agasala. Ia i latou o e tiga i le faaaogaina e se isi tagata o ponokalafi, o lagona o le faalataina, tausalaina, po o le ita e mafai ona lagonaina le lofituina.

Ma le mautinoa, na aoao mai Sister Reeves e uiga i le mana o le Alii e faamalolo ai:

Ata
Sister Linda S. Reeves

Afai ua saisaitia oe i mailei a Satani o ponokalafi, ia manatua le alofa mutimutivale o lo tatou Faaola pele. Pe ua e iloaina le loloto o le alofa ma le pele o oe i le Alii, e oo lava i le taimi nei? Ua i ai i lo tatou Faaola le mana e faamama ma faamalolo ai oe. (“Puipuiga mai Ponokalafi—o se Aiga e Taulai atu ia Keriso,,” 15)

Ata
Pa‘i o le Faatuatua, saunia e Simon Dewey
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

I le tusi a Luka ua tatou aoao ai e uiga i se fafine sa mafatia mo le 12 tausaga mai “se puna toto” (Luka 8:43),, lea sa le mafai e ia ma fomai uma sa ia asiasi i ai ona faamaloloina. Faitau le Luka 8:43–48, ma mafaufau po o le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a lenei fafine e uiga i le saili ina ia faamaloloina e le Faaola.

I le ta‘ua ai o lenei tala, na aoao mai ai Peresitene Nelson:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

Sa manaomia e lenei fafine faatuatua ma tuuto ona aapa atu i le mamao na te mafaia ia maua ai Lona mana. …

Pe a e aapa atu i luga mo le mana o le Alii i lou olaga i le malosi atoa e tutusa ma se tagata o loo malemo ma tau’ā’ā pea mo le ea, o le mana mai ia Iesu Keriso o le a avea ma ou mana. A silafia e le Faaola e te fia manao moni lava e aapa atu ia te Ia—pe a mafai ona Ia lagonaina le manao silisili o lou loto o le fia mauaina o Lona mana i lou olaga—o le a taitaia oe e le Agaga Paia ia iloa tonu le mea e tatau ona e faia [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63].

A e aapa atu faaleagaga e sili atu i lo se isi lava mea na e faia muamua, o le a tafe mai Lona mana ia te oe. (“Mauaina o le Mana o Iesu Keriso i o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 41)

Afai sa e tauivi ma le faaaogaina o ponokalafi pe na tiga i le faaaogaina e se isi tagata o ponokalafi, o le a e manaomia e sili atu nai lo lou lava malosi ia toe faaleleia ai mai ona aafiaga. E te manaomia le mana o le Alii.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faaalu sina taimi e suesue ai se punaoa e te fiafia i ai i le vaega o le “Manao Atili?” i lenei anomea mo sauniuniga. Ia sauniuni e faasoa atu mea sa e aoaoina i le vasega.