Inisitituti
Lesona 8 Anomea a le Faiaoga: Saili ia Malamalama i le Tosina Atu i le Itupa Tutusa ma Alolofa i o Tatou Uso ma Tuafafine LGBT


“Lesona 8 Anomea a le Faiaoga: Saili ia Malamalama i le Tosina Atu i le Itupa Tutusa ma Alolofa i o Tatou Uso ma Tuafafine LGBT,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 8 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Lesona 8 Anomea a le Faiaoga

Saili ia Malamalama i le Tosina Atu i le Itupa Tutusa ma Alolofa i o Tatou Uso ma Tuafafine LGBT

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua valaaulia i tatou ina ia “i ai i le tulaga o le faaalia o le alofa, agaalofa, ma le aapa atu” ia i latou o e aafia i le tosina atu i le itupa tutusa pe faailoa mai o se faafafine, faafatama, po o se itulua (Quentin L. Cook, “Let Us Be at the Forefront” [vitio], ChurchofJesusChrist.org). I lenei lesona, o le a maua ai e tagata aoga se avanoa e faailoa mai ai, talanoaina, ma faaaoga upumoni o le talalelei e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai ma le alofa, faaaofiaina, ma le faaaloalo ia i latou o e aafia i le tosina atu i le itupa tutusa pe faailoa mai o ni LGBT.

Fautuaga mo le Aoao Atu

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina

Aoao atu ma le malamalama ma le agaalofa. A o e sauni mo le vasega, faaalu sina taimi e manatunatu ai i lou malamalama i le tosina atu i le itupa tutusa ma ou uiga faaalia ia i latou o e faailoa mai o se faafafine, faafatama, po o le itulua. E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata aoga ia lagona le alofa, faaaofia, ma le faaaloalo mo fanau uma a le Atua? Pe o e ogatusa ma mea o loo aoao atu e taitai o le Ekalesia e uiga i le tosina atu i le itupa tutusa? A o e sauni, mafaufau e matamata le vitio “Is There a Place for Me?” (4:00), lea na talanoaina ai e Elder D. Todd Christofferson le taua o le fesoasoani i tagata uma ia lagona le manaomia ma le faaaofia ai i le Ekalesia.

Ua poloaiina e Iesu Keriso Ona soo ia fealofani e pei ona Ia alofa mai ia i tatou.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau faapea o se talavou matua e igoa ia Sini o loo auai i lenei vasega inisitituti mo le taimi muamua. Ina ua iloa e Sini o le autu o le tosina atu i le itupa tutusa o le a talanoaina i le vasega i le aso, na vave lava ona popole o ia ma manao e aluese, aua ua ia faailoa mai o ia o se faafatama. Talanoa pe aisea e ono lagona ai e Sini le popole ma mea e mafai e tagata o le vasega ona fai e fesoasoani ai ia te ia ma isi ia lagona le saogalemu i le faia o lenei talanoaga.

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataio 22:37–39 ma le Ioane 13:34–35, ma vaavaai mo le taua na tuuina e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i le alofa atu i isi. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua poloaiina i tatou ia fealofani e pei ona alofa Iesu Keriso ia i tatou.

  • Aisea e taua ai mo soo o Iesu Keriso ona alofa atu i isi e pei ona Ia alofa mai?

  • O a ni auala na faaalia ai e Iesu Keriso le alofa atoatoa i le taimi o Lana galuega i le lalolagi? (I le avea ai ma se vaega o le talanoaga, faamanatu i tagata aoga o le alofa i isi e le faapea e tatau ona tatou ioe i ai pe faamaonia amioga e feteenai ma poloaiga a le Atua. Na aoao atu ma le alofa e le Faaola le aoaoga faavae a Lona Tama ma le lototoa ma le manino.)

  • E mafai faapefea e le faataitaiga a le Faaola o le alofa ona taialaina i tatou i le taimi o la tatou talanoaga e uiga i le tosina atu i le itupa tutusa?

E mafai ona tatou tali atu ia i latou o e lagonaina le tosina atu i le itupa tutusa ma le agalelei, faaaofiaina, ma le faaaloalo.

Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti. Faamalamalama atu, i ni nai minute o le a talanoaina ai e vaega taitasi se vaaiga faataitai e aofia ai se tasi e aafia i le tosina atu i le itupa tutusa. Ta‘u i ai o lenei tulaga e talitutusa ma aafiaga moni o le olaga o nisi o tagata o le Ekalesia. Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faavae a latou talanoaga i mataupu faavae o le talalelei, e mafai ona e valaaulia tagata taitasi o le vaega e iloilo muamua se tasi o vaega i anomea mo sauniuniga.

A uma ua lava se taimi e iloilo ai e tagata aoga a latou vaega, tuu atu i tagata aoga taitasi se kopi o le tufaaga o loo maua i le faaiuga o le lesona lenei. Faatonu tagata aoga e faitau le leoa le tulaga ona talanoaina lea e le vaega fesili o loo mulimuli mai.

A uma ua lava se taimi o tagata aoga e talanoaina ai le ata faataitai ma fesili, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou aoaoina pe na lagonaina i le taimi o a latou talanoaga. A o faasoa mai e tagata aoga o latou manatu, mafaufau e fai atu fesili tulitatao e fesoasoani ia i latou e faalolotoina ai lo latou malamalama i lenei autu. O nisi nei o faataitaiga o auala e faatulaga ai fesili tulitatao:

  • Na faapefea ona uunaia lena malamalamaaga/upumoni/mataupu faavae …

  • O anafea na e lagonaina ai/vaaia/aafia ai …

  • O le a se faataitaiga o le …

  • E faapefea ona e faatino i le faatuatua ina ia …

A uma le talanoaga, fesili i tagata aoga pe i ai ni a latou fesili po o ni atugaluga e uiga i le tosina atu i le itupa tutusa e lei talanoaina.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga mea sa latou aoaoina, mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia le vasega e filifili se fesili se tasi pe sili atu e talafeagai ia i latou. Fautuaina le vasega e mafaufau loloto i le latou fesili (po o fesili) ma tusifaamaumau soo se lagona atonu latou te maua.

  • O le a se mea e manaomia ona ou suia e uiga i le ala ou te mafaufau ma amio ai ina ia ou taulimaina tagata uma, e aofia ai i latou o e aafia i le tosina atu i le itupa tutusa, ma le alofa sili atu, faaaofia, ma le faaaloalo? E faapefea ona ou faalagolago i le Faaola a o ou faia nei suiga?

  • I le avea ai ma se tagata ua aafia i le tosina atu i le itupa tutusa, e mafai faapefea e le taulai atu i le Faaola ma Lana talalelei ona fesoasoani ia te au e ola ai ma se faamoemoe ma le fiafia sili atu? Afai ou te lei faasoaina atu lo‘u aafiaga i se tasi, o ai e mafai ona ou aapa atu i ai mo se lagolago? (Manatua: Afai e te filifili e faailoa atu lagona o le tosina atu i le itupa tutusa, ia mafaufau ma le agaga tatalo po o ai e te talanoa i ai ma pe faapefea foi ona e faasoa atu lenei vaega o lou aafiaga faaleolaga nei.)

Tala a Siakisone

Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau—Lesona 8

Na ola ae Siakisone i se aiga o ni tagata faamaoni o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E i ai ona matua agaalofa ma e sili ona latalata i lona tuafafine o Selena.

E fiafia Siakisone i le talalelei ma e i ai sana molimau ia Iesu Keriso ma le Toefuataiga. Ua lauiloa o ia i ona uiga fiafia ma le sogasoga. Peitai, talu ai nei, na suia ai lona fiafia i le faanoanoa, ma ua faateleina ai lona tuuatoatasi. E i ai se mealilo a Siakisone ma e le iloa le mea e fai e uiga i ai.

Po o le a lava le umi na te manatua ai, ua sili atu le tosina atu o Siakisone i alii nai lo tamaitai. Mo le tele o tausaga sa ia taumafai ai e aloese mai nei lagona pe faafoliga e le o i ai. Talu ai e lei talanoaina lava lenei mataupu i lona aiga, sa ia lagonaina o se mataupu e faasa ona talanoaina. O nisi taimi sa faia ai e ana uo ni manatu faatiga e uiga i alii e tosina atu i alii. Pau lava le mea na te manatuaina o le faalogo atu i faiaoga ma taitai i le lotu o faapea mai o se tagata e tosina atu i lona lava itupa o se agasala matuia.

A o lei alu lana misiona, sa augani atu pea Siakisone i le Atua e aveese lona tosina atu i alii. Sa ia lagona le mautinoa afai e auauna atu i se misiona, o le a suia ona lagona. Peitai, talu ona faamaeaina e Siakisone se misiona, o lona tosina atu i alii na i ai pea. Sa matuai manao lava Siakisone e talanoa atu i se tasi, ae o le fefe na le maluelue ai o ia.

Ua matauina e Selena lona solomuli faalelagona mai lo latou aiga. E mafai ona ia vaaia le tiga i ona mata. Sa tatalo o ia mo Siakisone ma tatalo ia iloa pe faapefea ona fesoasoani ia te ia.

O le taeao nei na fesili atu ai Selena ia Siakisone pe mafai ona la o faatasi mo se savaliga. Sa malie o ia ma le musuā. A o la savavali, sa la talanoa e uiga i mea o aso uma. Sa oo lava ina mafai ona ataata Siakisone ona o Selena. Mulimuli ane, na fai atu ai Selena, “Siakisone, ou te iloa e i ai se mea o tupu. Ou te iloa i ou mata. Faamolemole ta’u mai ia te a’u. Ou te matua popole lava mo oe.”

Sa tu Siakisone mo se taimi umi lava. Sa amata ona maligi ifo loimata i ona foliga. Mulimuli ane, na tupu ae lagona mai le taele o le loto, ma faatasi ai ma le gatete o lona leo sa ia fai mai, “Selena, o a’u e faafafine ma sa ou i ai mo le umi ou te manatua ai. Ua ou le iloa le mea a fai. Ou te fefe po o le a le tala a Tina ma Tama pe afai la te iloaina. Mata o le a maasiasi le tatou aiga atoa ia te au? Mata o le a mananao pea a‘u uo e tafafao faatasi ma a’u pe afai latou te iloa o a‘u e faafafine? O le a le mea o le a tupu i lo‘u auai i le Ekalesia pe afai ou te ta’u atu i le epikopo? Ou te le iloa pe faapefea ona ou fiafia ma maua se aiga. Ou te lagona e pei ua tuulafoaiina au e le Atua.”

Sa punou le ulu o Siakisone ma sioa atu i le eleele. Ina ua mavae sina taimi, sa ia fai mai lemu, “Selena, ou te faamalie atu pe afai ua e le fiafia ia te au. Faamolemole aua nei ta‘uina i se tasi. Ua ou le iloa le mea a fai ma ua le mautonu.”

Fesili mo Talanoaga

  1. O a ni ou lagona a o e mafaufau e uiga i le aafiaga o Siakisone? Aisea e ono faigata ai ona talanoa e uiga i lagona o le tosina atu i le itupa tutusa ma se tagata o le aiga, uo mamae, po o se taitai o le Ekalesia?

  2. Mata o a ni ou lagona pe ana faapea o oe o Selena? O le a se mea e mafai ona fai e Selena e tali atu ai ma le malamalama ma le agaalofa?

  3. E mafai faapefea e se malamalama sa‘o i aoaoga a le Alii i le tosina atu i le itupa tutusa ona fesoasoani ia Selena ma Siakisone? Aisea e ono faigata ai i nisi taimi ona talia nei aoaoga?

  4. E mafai faapefea ona vaai Siakisone ma Selena i le tosina atu i le itupa tutusa ma se vaaiga e faavavau?

  5. O fea e mafai ona liliu i ai Siakisone e maua ai le taitaiga faaopoopo, faamalosiauga, ma le fesoasoani?

Tala a Siakisone

Ata
tufaaga a le faiaoga

Mo Le Isi Taimi

Valaaulia tagata aoga a o latou suesue i anomea mo sauniuniga mo le lesona 9 e faaalu ai foi sina taimi e aoao ai e uiga i o latou tuaa i le FamilySearch.org po o le polokalama o Gafa o le Aiga. Fautuaina i latou e mafaufau i faamanuiaga ua folafola mai ia i latou o e fesoasoani i o latou tuaa ia maua sauniga faaola i le malumalu.