Inisitituti
Lesona 15 Anomea a le Faiaoga: O Le Poloaiga ia Fanafanau ma Uluuluola i le Lalolagi


“Lesona 15 Anomea a le Faiaoga: O Le Poloaiga ia Fanafanau ma Uluuluola i le Lalolagi,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 15 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Lesona 15 Anomea a le Faiaoga

O Le Poloaiga ia Fanafanau ma Uluuluola i le Lalolagi

Ua tautino mai e perofeta e faapea, o le poloaiga a le Tama Faalelagi ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi o loo tumau pea ona faamalosia i aso nei. I lenei lesona o le a talanoaina ai e tagata aoga le taua ma le olioli i le i ai o fanau. O le a latou talanoaina ai foi le auala e faia ai faaiuga e faavae i le faatuatua e uiga i le taimi e fai ai fanau ma pe toafia foi se fanau ia i ai. O le a maua e tagata aoga le avanoa e iloilo ai lo latou faatuatua i le Atua ma lo latou faaogatusa ma Lona finagalo e tusa ai ma lenei poloaiga.

Manatua: A o lumanai le vasega, mafaufau e valaaulia tagata aoga e auina mai ni a latou fesili e uiga i le autu o lenei lesona e ala i se tesi, imeli, se sailiiliga i luga o upega tafailagi, po o se isi auala. Faaaoga fesili a tamaiti ma le taitaiga a le Agaga e filima’oti ai pe o le a le mea aupito sili e taulai i ai lenei lesona. Mafaufau i ni auala e mafai ona e aumaia ai fesili a tagata aoga i o latou aafiaga faaleaoaoina. Mo se faataitaiga, atonu e mafai ona e suia nisi o fesili e faaaoga i talanoaga faavaega, (tagai i le tufaaga o i lalo ifo) ma ni fesili faapena e auina mai e au tagata aoao.

Fautuaga mo le Aoao Atu

O le poloaiga a le Atua ia fanafanau ma uluuluola ma ia tumu ai le lalolagi, o loo tumau pea le faamalosia.

Mafaufau e faaali se ata o se pepe. Fai i tamaiti e tau atu se upu se tasi atonu e faaaoga e se tasi e faamatala ai pe faapefea lagona o tagata e uiga i pepe, ma lisi upu e tau mai e tamaiti i luga o le laupapa. (Pe, mo se lu’i faaopoopo, mafaufau e valaaulia tagata aoga e tusi ni upu faamatala se tele latou te mafaia i le 30 sekone, ona fai lea i ni nai tagata aoga e faasoa i le vasega a latou lisi.) Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni manatu e tusa ma upu na latou tuuina mai.

  • O a ni faamuamua e tuu i luma e nisi ulugalii faaipoipo nai lo le faia o fanau? (Afai e manaomia, fuafua e valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga muamua a Elder Neil L. Andersen i le vaega 1 o le anomea mo le sauniuniga.)

Faitau faatasi le Kenese 1:27–28 ma valaaulia tagata aoga e mafaufau e maka le uluai poloaiga na tuu atu e le Atua ia Atamu ma Eva. Ona faitau faatasi lea o le parakalafa lona fa o le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (ChurchofJesusChrist.org), ma matau pe faapefea ona faatatau lenei uluai poloaiga ia i tatou i aso nei.

  • E faapefea ona e faamatalaina ia faamoemoega o loo faataunuuina i le fuafuaga a le Tama Faalelagi e tane ma ava i le faia o fanau? (Afai e manaomia, valaaulia tamaiti aoga e toe faamanatu saunoaga lona lua a Elder Andersen ma le saunoaga a Peresitene M. Russell Ballard i le vaega 1 o le anomea o sauniuniga. E avea o se vaega o le talanoaga, faamamafa le upumoni lenei: Pe a aumaia e se tane ma se ava se tamaitiiti i le lalolagi, ua la faataunuuina se vaega o le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi.)

E mafai ona e faamanatu i tagata aoga le talanoaga sa valaaulia i latou e faia ma se tasi e i ai se fanau (tagai i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga). Fai i ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina. (Atonu e te manao e faafesootai se tamaitiiti aoga se toatasi pe toalua i ni nai aso a o lei amataina le vasega e valaaulia i latou e o mai saunia e faasoa mai o latou lagona i le vasega.)

Faatulaga tamaiti aoga i ni vaega toalaiti ma atofa se taitai mo vaega taitasi. Tuu atu i vaega taitasi se kopi o le tufaaga lenei, ma fai i tagata aoga e mulimuli i faatonuga o loo i le tufaaga.

O Le Faia o Faaiuga e Faavae i le Faatuatua e uiga i le Fanauina o Fanau

Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau—Lesona 15

Faitau atugaluga nei na faaalia e nisi o talavou matutua:

  1. O le ma maitaga talu ai, sa ou oo ai i ni nai faaletonu faafomai e ono mafai ona toe tupu i se isi maitaga. O lea na tonu ai ia i ma’ua ma lo’u toalua e taofi le toe faia o ni fanau. Ou te lagona le tausalaina e na o le toalua le ma fanau ae o o’u tei uma e taitoatele o latou aiga.

  2. Na iu ina ma fuafua ma lo’u toalua e iu lava ina fai se ma fanau, ae ma te mananao e malaga ma maua ni nai poto masani ae lei faia se ma fanau. E afaina pe a faatali?

  3. Ua ma mananao ma lo’u toalua e fai se fanau. Ma te le iloa pe ua ma saunia. Ma te le o lagonaina i le taimi nei le mautu o lo ma tulaga tautupe. E faapefea ona ma iloa pe o le taimi sa’o lea?

Filifili se tasi o atugaluga nei e taulai i ai o se vaega, ma talanoaina ia fesili o loo mulimuli mai ai:

  • O faapefea ona aoga lenei atugaluga?

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina mea sa e aoaoina mai le vaega 2 o le anomea mo sauniuniga e fesoasoani ai i se tasi i lenei atugaluga?

  • O a isi tala mai tusitusiga paia po o aoaoga mai taitai o le Ekalesia e mafai ona fesoasoani i se tasi i lenei atugaluga i ana taumafaiga e agai i luma ma le faatuatua i le Atua?

O Le Faia o Faaiuga e Faavae i le Faatuatua e uiga i le Fanauina o Fanau

Ata
tufaaga a le faiaoga

A lava le taimi, valaaulia se toatasi pe toalua o tagata aoga e faasoa mai ni mea na latou aoaoina i talanoaga a o latou vaega. Afai e le ta’ua e tamaiti aoga, faamanatu i ai le fautuaga na tuuina mai i le Alema 37:37, ma faaali atu le mataupu faavae lenei: A o fefautuaai tane ma ava ma le Alii ma faaaoga le faatuatua ia te Ia, o le a Ia taialaina i la’ua i a la faaiuga e uiga i le faia o ni fanau.

Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e fai ni a latou fesili o i ai e uiga i le poloaiga ia fai ni fanau. (Atonu na e aoina fesili a ni nai tamaiti aoga a o lei amataina le vasega ia e mafai ona e faamamafaina ma talanoaina ii.) E mafai foi ona e filifilia soo se tasi o fesili nei e te lagona o le a fesoasoani i au tamaiti aoga e faaloloto ai lo latou malamalama i nei autu ma talanoaina o se vasega:

  • Aisea e taua ai mo tane ma ava ona fefautuaai ma le Tama Faalelagi e faatatau pe o afea e fai ai ni fanau ma pe toafia foi se fanau ia i ai?

  • O faapefea ona e vaaia tagata e te iloaina o agai i luma i le faatuatua pe a latou iloaina e le mafai ona fai ni a latou fanau (pe fai pe o le a lava le toatele o fanau latou te mananao ai)?

  • Aisea e taua ai le aua nei o tatou faamasinoina isi ia latou faaiuga e tusa ai ma le taimi e fai ai a latou fanau ma pe toafia foi fanau e tatau ona fai?

E mafai ona e faaali atu fesili nei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e faamaumau ai o latou mafaufauga e uiga i se tasi pe lua o a latou filifiliga.

  • O a ni ou talitonuga patino ma lagona e uiga i le faia o ni fanau?

  • O a suiga, pe afai e i ai, e ono manaomia ona ou faia ia faaogatasi atili ai lo’u loto ma le finagalo o le Alii e tusa ai ma le faia o fanau?

  • Pe mafai faapefea ona ou puipuia le taua o le faia o fanau?

  • E mafai faapefea ona ou faateleina lo’u faatuatuaga faapea o le a lagolagoina e le Alii i ma’ua ma lo’u toalua i le faataunuuina o le poloaiga ia fai fanau e tusa ai ma Lona finagalo?

Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga o e le afaina ia i latou le faasoa mai o mea sa latou faamaumauina.

Ua faamautinoa mai e le Alii le paia o le ola.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga mai le folafolaga i le aiga i le amataga o le vaega 3 o anomea mo sauniuniga.

  • O a mea ua aoao mai e lenei faamatalaga ia i tatou e uiga i lo tatou Tama Faalelagi ma mea e finagalo o Ia mo Ana fanau? (E mafai ona e fautuaina tagata aoga e mafaufau pe faapefea e le iloa ai o nei upumoni ona aafia ai o latou faanaunauga mo a latou lava fanau.)

Faamanatu i tagata aoga o lenei tautinoga mai le folafolaga i le aiga o loo talanoa tetee i ni faiga ua talia lautele i le taimi nei, e pei o le faapau pepe.

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina mea ua e iloa e uiga i le fuafuaga a le Atua e faamatala ai pe aisea e feteenai ai ma le finagalo o le Atua le “filifili e faapau pepe mo se tulaga patino po o le faafaigofieina faaagafesootai”? (Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.6.1, ChurchofJesusChrist.org).

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou fai e faalauiloa ai ma puipuia le paia o le ola o le tagata.

E avea o se toeiloiloga ma se molimau faaopoopo o mea na talanoaina e tagata aoao i lenei lesona, mafaufau e faaali le vitio “Having Children in Faith” (2:25).

E mafai ona e faaiu i le faasoa atu o lau molimau i upumoni sa faailoa mai i lenei lesona e tagata aoao.

Mo Le Isi Taimi

Fai i tagata aoao e manatunatu loloto i le fesili lenei: O a aoaoga a Iesu Keriso ua e maua ai le olioli sili i lou olaga i le taimi nei?

Faamalosiau i tagata aoga e suesue anomea mo sauniuniga mo le isi vasega ma mafaufau i le fesili lenei.