Inisitituti
Lesona 13 Anomea a le Faiaoga: O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga


“Lesona 13 Anomea a le Faiaoga: O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 13 Anomea a le Faiaoga,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Lesona 13 Anomea a le Faiaoga

O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga

O le sootaga vavalalata faalefeusuaiga i le va o se tane ma se ava o se meaalofa mai le Atua, ua faauuina e avea o se vaega matagofie ma paia o le faaipoipoga. I lenei lesona, o le a faalolotoina ai e tamaiti aoga lo latou malamalama i upumoni e faavavau e faatatau i lenei meaalofa paia. O le a iloiloina foi e tamaiti aoga tapulaa po o tuaoi ua latou faatulagaina pe manaomia ona faatulaga e fesoasoani ai ia i latou ia ola i le tulafono o le ola mama.

Manatua: Ona o le natura maaleale o lenei autu, faamolemole ia aoao manino atu le aoaoga faavae ae faatasi ai ma le nofouta ma le faaeteete. Atonu e manaomia ona e fetuunaia metotia po o ata faataitai e faaaoga i le lesona e fetaui ma lau aganuu.

Fautuaga mo le Aoao Atu

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina

Uunaia se lagona o le paia. E mafai faapefea e se faiaoga ona faalatalata atu pe faavaa se autu e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia lagonaina lona natura paia. Na aoao mai Elder Paul B. Pieper o le Fitugafulu, “O le atofaina o se mea e paia, ua faailo mai ai e le Alii e maualuga atu le taua ma le faamuamua nai lo isi mea” (“Ia Taofimau i Mea Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 109). A o outou talanoaina le sootaga vavalalata faalefeusuaiga, mafaufau loloto pe mafai faapefea ona e faafaileleina se talanoaga tuusao ma faamaoni a o fesoasoani foi i tamaiti aoga ia lagona ma malamalama i le natura paia o lenei autu.

O sootaga vavalalata faalefeusuai i le va o le tane ma le avā ua faamoemoeina ia matagofie ma paia.

Faaali atu le ata faataitai lenei:

E le mafai ona malamalama au uo pe aisea e te manatu ai e sese le feusuai muamua a o lei faaipoipo. I se tasi aso na fai atu ai se uo ia te oe, “O le a le mea e sese ai le feusuai ma se tasi e te alofa i ai? Afai e te lua malilie uma i ai, e mafai faapefea ona avea lena mea ma se faafitauli? E te le manatu ea o loo e misia se vaega taua ma le malie o le olaga e ala i le faatalitali sei e faaipoipo ona faatoa feusuai lea?”

Valaaulia tagata aoga e toeiloilo le vaega 1 ma le 2 o anomea mo sauniuniga, ma vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai i le ata faataitai mai se vaaiga faaletalalelei. Valaaulia ni nai tamaiti e tusi ni upumoni latou te mauaina i luga o le laupapa. O upumoni e mafai ona aofia ai: Ua poloai mai le Atua o le sootaga vavalalata faalefeusuaiga e na o le va lava o se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono e faaalia ai. O le sootaga vavalalata faalefeusuaiga i le faaipoipoga ua faamoemoe e faailoa atu ai le alofa, foafoa ai le ola, ma faamalolosia ai fesootaiga ma le lotogatasi. O le sootaga vavalalata faalefeusuaiga o se faatusa o se tautinoga atoatoa ma le tuufaatasiga atoa i le faaipoipoga. O o tatou tino faaletino o se vaega taua o o tatou agaga, ma o le auala tatou te faaaogaina ai e aafia ai o tatou agaga ma lo tatou alualu i luma e faavavau.

O le a leai sou taimi e suesue loloto ai nei upumoni uma, o lea ia taulai atu i upumoni e sili ona fiafia i ai tamaiti aoga e talanoaina. O nisi o fesili nei e mafai ona fesoasoani e faalolotoina ai le aoaoina o tamaiti aoga:

  • E tusa ai ma le Kenese 2:18, 21–24, o le a le mea na aoaoina e Atamu ma Eva e uiga i le natura o le alofa faalefaaipoipoga? E mafai faapefea ona faamanuiaina se tane ma se ava e ala i le vaai atu i sootaga vavalalata faalefeusuaiga o se faatusa o le tuufaatasia “o o latou loto, faamoemoega, olaga, alofa, aiga, lumanai, mea uma”? (Jeffrey R. Holland, “Mama Aiai o le Tagata Lava Ia,” Ensign, Nov. 1998, 76). (Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e toe faamanatu le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland i le vaega 1 o le anomea mo sauniuniga. I le avea ai ma se vaega o le talanoaga, fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama, a o atiina ae e taitoalua o latou sootaga vavalalata faaleatamai, faalelagona, ma faaleagaga, o le a sili atu ona anoa o latou sootaga vavalalata faalefeusuaiga.)

  • Aisea e taufaasese ai le vaai atu i sootaga vavalalata faalefeusuaiga ua na o se aafiaga faaletino ua faamoemoe e tuuina atu ai le fiafia faaletino? E mafai faapefea e sootaga vavalalata faalefeusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga ona faamanualia ai faalelagona ma faaleagaga i latou e aafia ai? (Atonu e aoga le fesili i tamaiti aoga e toe faamanatu le saunoaga a Elder Holland i le vaega 2 o le anomea mo sauniuniga.)

  • E mafai faapefea e se molimau ia Iesu Keriso ma Lana Togiola ma faamoemoega paia o le tino faaletino ona aafia ai le ala tatou te taulimaina ai sootaga vavalalata faalefeusuaiga? (Fuafua e valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Korinito 6:19–20 a o lei faia le fesili lea.)

  • E mafai faapefea e le malamalama i upumoni o loo lisiina i luga o le laupapa ona toese ai uiga le lelei po o mafaufauga e faatatau i le fefe e uiga i sootaga vavalalata faalefeusuaiga?

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii e mafai ai ona tatou faateleina lo tatou mama faaletagata lava ia ma ola fiafia ai i le tulafono o le legavia.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau faapea o i latou o ni matua o se atalii po o se afafine e 13 tausaga le matua. Ua laua lagona o se taimi lelei le toe faia o se isi talanoaga ma le la tama e uiga i le tulafono o le legavia. Tuu atu i tamaiti ni nai minute e faasoa mai ai i ni vaega toalaiti pe faapefea ona latou aoao atu pe toe faamautu le tulafono o le legavia i la latou tamaitiiti e 13 tausaga le matua. Lapatai atu i tagata aoga e faasaga i le faaaogaina o le gagana po o upu valiata e mafai ona faatupuina ai le maasiasi, fefe, po o le fenumiai. A ua lava loa le taimi, fesili i le vasega:

  • E faapefea ona e aoao atu i se auala e mafai ona fesoasoani ai i se talavou ia maua ni lagona lelei e uiga i le meaalofa paia o le sootaga vavalalata faalefeusuaiga ma le tulafono o le legavia?

  • O a nisi o aoaoga ua e aoaoina i le tuputupu ae ua fesoasoani ia te oe e vaai ai i le sootaga vavalalata faalefeusuaiga o se vaega matagofie ma talafeagai o le faaipoipoga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 38:12 . Fautuaina tamaiti aoga e mafaufau e faailoga aoaoga a Alema o loo atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te pulea o tatou tuinanau, e mafai ona faatumulia i tatou i le alofa.

Faaali atu le ulutala lenei, ma fesili atu: (Afai e te manao ai, e mafai ona e lolomiina kopi ma tufatufa atu.) Valaaulia tamaiti aoga e galulue i a latou lava vaega toalaiti ma filifili ni fesili se lua pe tolu latou te lagona e talafeagai ia i latou ma talanoaina.

Faatulagaina o Tapulaa ma le Sailia o le Fesoasoani Faalelagi e Ola ai i le Tulafono o le Ola Mama

Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau—lesona 13

  • O a nisi o luitau silisili o le ola ai i le tulafono o le ola mama? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina nei luitau?

  • Na faapefea e le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le sailia o Lona alofa tunoa ona fesoasoani ia te oe e tausia le tulafono o le ola mama? (Mafaufau e iloilo le 1 Korinito 10:13; Alema 13:28; Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1.)

  • Aisea e taua ai le faatulaga o ou tapulaa a o lei faaipoipo ma i le taimi o le faaipoipoga pe a oo i le tausiga o le tulafono o le ola mama? E mafai faapefea ona faamanuiaina se ulugalii o loo tafafao faamasani e ala i le faia o se talanoaga e uiga i o laua tuaoi mo le alofa faaletino? (Atonu e te manao e toe iloilo le Upusii mai ia Elder Neil L. Andersen i le vaega 3 o le anomea mo sauniuniga.)

  • Pe o e nofofua pe ua faaipoipo, o a auala, faiga masani, ma tuaoi ua e iloa e sili ona aoga i le tausiga o le tulafono o le ola mama?

  • E faapefea ona tatou faamamaluina le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le tausia o le tulafono o le ola mama?

Faatulagaina o Tapulaa ma le Sailia o le Fesoasoani Faalelagi e Ola ai i le Tulafono o le Ola Mama

Ata
tufaaga a le faiaoga

Ina ia faaiu le vasega, valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona faamalosia lo latou malamalama i sootaga vavalalata faalefeusuaiga ma le tulafono o le ola mama e ala i anomea mo sauniuniga ma talanoaga a le vasega.

Valaaulia tagata aoga e toe iloilo mea na latou tusia e tali atu ai i le uunaiga “Tusifaamaumau Ou Manatu” i le vaega 3 o anomea mo sauniuniga ma faaopoopo i ai nisi manatu na latou maua po o ni uunaiga na latou mauaina. E mafai foi ona e valaaulia i latou e mafaufau pe na mafai faapefea e le Faaola ona faia mo i tatou ia faatoilaloina faaosoosoga faalefeusuaiga ma le agasala ma maua ni sootaga maloloina.

Faasoa atu lau molimau e uiga i upumoni na aoaoina i le aso, ma fautuaina tagata aoga e saili le fesoasoani faalelagi a o latou taumafai e ola i le tulafono o le ola mama.

Mo Le Isi Taimi

Ta‘u i le vasega o se tasi o taufaamatau e sili ona matautia i lo tatou mama faaletagata lava ia o ponokalafi. Valaaulia tagata aoga e suesue ma le faaeteete anomea mo sauniuniga mo le lesona e sosoo ai, ma vaavaai pe mafai faapefea ona latou aloese ma fesoasoani i isi e aloese mai lenei taufaamatau.