Inisitituti
Lesona 11 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Filifilia o se Soa e Faavavau


“Lesona 11 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Filifilia o se Soa e faavavau,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 11 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga o le Aiga e Faavavau

Ata
o se alii ma se tamaitai o loo talanoa a o savavali

Lesona 11 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

Filifilia o se Soa e Faavavau

Na fautua mai Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Faamolemole ia ‘auai ma le naunautai’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:27]] i gaoioiga faaleagaga ma faaleagafesootai e ogatusa ma lau sini o se faaipoipoga i le malumalu” (“Filifili ma le Poto,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 47). A o e suesue i anomea mo lenei lesona, mafaufau pe mafai faapefea e le faatuatua i le Alii ona fesoasoani ia te oe a o e saili, filifili, ma alofa i lau soa e faavavau.

Manatua: O le tafao faamasani e eseese mea e aafia ai i aganuu eseese. Mo faamoemoega o lenei lesona, o tafaoga faamasani e faatatau i le faaaluina o le taimi ma se tasi o le isi itupa, a o mulimuli i tulaga faatonuina o le talalelei ma le faamoemoega o le atiina ae o se sootaga lea e iu lava ina taitai atu ai i le faaipoipoga.

Vaega 1

E mafai faapefea e le faatinoina o le faatuatua i le Alii ona fesoasoani ia te au e atiina ae se sootaga e mafai ona taitai atu ai i le faaipoipoga?

O tafaoga faamasani e mafai ona matagofie ma luitauina. E tuuina mai ai ia i tatou avanoa e faamasani ai i isi, maua ni aafiaga fou, ma aoao ni lesona taua e uiga ia i tatou lava ma sootaga. Ona o le taua o le faaipoipoga, e le tatau ona faateia ai lo tatou ono feagai ma mea faafeagai a o tatou tafafao faamasani ma saunia mo le faaipoipoga. Pe ua e oo ea, pe na oo se tasi e te iloa, i soo se mea o nei mea e mafai ona faatuai pe taofia ai le alualu i luma agai i se faaipoipoga e faavavau?

  • Fefe i le teenaina

  • Popolega i faatulagaga faaagafesootai

  • Leai se avanoa po o ni faamoemoega

  • O le vaivai faalelagona ona o sootaga le manuia

  • Le mautonu i le tamaoaiga

  • Taulai atu pitotasi i aoaoga po o galuega

  • Fefe i tautinoga

  • Leai o se talitonuga i le faaipoipoga

A o galue ai i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, sa matauina ai e Peresitene Julie B. Beck e faapea, o le toatele o tagata talavou ua tuu “itiitia le taua o le fausiaina o se aiga e faavavau. E toatele e le vaai i le fausiaina o aiga o se galuega e faavae i le faatuatua” (”Aoaoina Atu o Aoaoga Faavae o le Aiga,” Ensign, Mat. 2011, 14; faaopoopo le faamamafa).

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Faataoto 3:5–6; 2 Nifae 22:2, ma mafaufau loloto pe mafai faapefea e le faatuatua i le Alii ona fesoasoani ia te oe a o e saili atu ma filifili se soa e faavavau.

E popole tele le Alii i ou aafiaga i le sailia ma le filifilia o se soa e faavavau. O le a Ia fesoasoani ia te oe a o e faatinoina le faatuatua ia te Ia. Na faamamafa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e mafai ai e lo tatou faatuatua i le Faaola ona faatosinaina tafaoga faamasani ma faaipoipoga:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

Ia talitonu o lou faatuatua o mea uma e faia i lou alofa, aua o lena lava. E lamatia oe i le tuueseeseina o le tafao faamasani mai le avea ma soo. O Iesu Keriso, o le Malamalama o le Lalolagi, e na o le pau lea o le malamalama e mafai ai ona manuia lou vaai i le ala o le alofa ma le fiafia. (“How Do I Love Thee?,” New Era, Oct. 2003, 8)

Ata
o se tamaitai ma se alii o loo talanoa i luga o se nofoaumi

O le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso e aofia ai le faia o faatinoga amiotonu. A o aoao atu e le Alii se o tasi vaega o uluai Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa fia iloa Lona finagalo mo i latou, ua Ia faamoemoeina i tatou e faaaoga lo tatou faitalia e faatino ai i le faatuatua.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Suesue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:26–28, ma mafaufau pe mafai faapefea ona e faaaogaina faatonuga a le Alii i au taumafaiga e saili se soa e faavavau.

Sa talanoa Peresitene Dieter F. Uchtdorf, ao i ai i le Au Peresitene Sili, e uiga i le auala e mafai ai ona tatou agai i luma ma le faatuatua ma le onosai:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

Ae faapefea i latou o e faanoanoa lava i le tau sailia o se soa e faavavau? Muamua, aua le fiu. Alu i gaoioiga, feiloai atu i tagata, ma fai mea uma e te mafaia. Ou te iloa o tafaoga faamasani e mafai foi ona faigata. O le teenaina o se tasi lea o mea aupito tiga e mafai ona tatou oo i ai. …

… Sue ni auala faigofie e faatasitasi ai. … O le sini o le faamasani lea i se tagata se toatasi ma aoao le ala e atiina ae ai se mafutaga anoa ma se tagata o le isi itupa. (“The Reflection in the Water” [Church Educational System fireside for young adults, Nov. 1, 2009], ChurchofJesusChrist.org)

E le o taimi uma e vave faataunuuina ai folafolaga a le Atua po o le ala foi atonu tatou te faamoemoe i ai; ae e oo mai e tusa ai ma Lana lava taimi ma i Lana lava ala. … [Ae] o folafolaga a le Alii, pe afai e le vave i taimi uma, e mautinoa lava i taimi uma. (“Continue in Patience,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 58)

A o avea ai o se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, na aoao mai ai Elder Marlin K. Jensen e uiga i se vaega taua o le sootaga e tatau i alii ma tamaitai ona atiina ae i tafaoga faamasani:

Ata
Elder Marlin K. Jensen

O le faauooga o … se vaega taua ma matagofie o le aumoega ma le faaipoipoga. O se sootaga i le va o se alii ma se tamaitai e amata i se faauoga ona matua ai lea i le alofa ma iu ai ina avea le faaipoipoga ma se faigauo tumau e faavavau. (“Faauooga: O Se Mataupu Faavae o le Talalelei,” Ensign, Me 1999, 64)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

O le a se mea e mafai ona e faia pe faaauau ona fai e faaaoga atili ai le faatuatua i le Alii i au taumafaiga e tafafao faamasani ma faaipoipo? Afai ua e faaipoipo, na faapefea ona e faatinoina le faatuatua i le Alii i au taumafaiga e saili lau soa e faavavau?

Vaega 2

O a uiga auaumama e tatau ona ou sailia ma atiina ae e sauniuni ai mo le faaipoipoga?

Pe na e faia ea se lisi o uiga auaumama e te faamoemoe i ai i se toalua? A o tafafao faamasani, e taua le faaaluina faatasi e se alii ma se tamaitai o le tele o taimi e faamasani ai i uiga auaumama, uiga, ma tulaga faatauaina o le tasi ma le isi. Sa fautua mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

A e tafao faamasani, aoao uma mea e te mafaia e uiga i le tasi ma le isi. Ia faamasani atu i aiga o le tasi ma le isi pe a mafai ai. Pe e tutusa a oulua sini? Pe tutusa o oulua lagona e uiga i poloaiga, le Faaola, le perisitua, le malumalu, tulaga faamatua, valaauga i le Ekalesia, ma le auauna atu i isi? Na lua matauina le tasi ma le isi i taimi o le atuatuvale, tali atu i tulaga manuia ma toilalo, tetee atu i le ita, ma le taulimaina o faafitauli? Pe o le tagata o lua tafafao faamasani e faaleaga tagata pe faamalosiau? Pe o ona uiga, gagana, ma amio, o le ituaiga tagata lea e te fia mafuta ai i aso uma? (“Meeting the Challenges of Today’s World,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 45–46)

E sili atu foi ona taua nai lo uiga auaumama e te faamoemoe i ai i lou toalua, o uiga auau mama ia o loo e atiina ae ia te oe lava. E faatatau i lea tulaga, na aoao mai ai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea:

Ata
Elder David A. Bednar

“O nisi o tagata talavou e foliga mai e i ai se lisi o le faatau o uiga latou te mananao ia maua e se soa ma fuaina lo latou malosiaga: “Pe o ia te oe mea uma ou te manaomia?” Afai e te faamoemoe ia maua se soa e faavavau o loo i ai ni uiga faaleagaga faapitoa, ona tatau lea ona e tauivi e atiina ae na uiga faaleagaga ia te oe lava ia. Ona tosina atu lea o se tasi e i ai na uiga auaumama ia te oe. (I le “Malamalama i le Fuafuaga a le Tama Faalelagi,” ChurchofJesusChrist.org; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:40)

A o auauna ai i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, sa faapena foi ona aoao mai Sister Carole M. Stephens:

Ata
Sister Carole M. Stephens

Suesue i le soifuaga o le Faaola ma taumafai ia avea atili e faapei o Ia. Afai e mafai ona e atiina ae na uiga faaKeriso i lou olaga ma saili ia avea atili e faapei o le Faaola, o le a sili atu ona e saunia e avea ma se toalua. (Faafesagaiga ma Elder Holland, Sister Stephens, ma Elder Hallstrom [faasalalauga mo talavou matutua nonofofua i le lalolagi atoa, Mar. 8, 2016], facetoface.ChurchofJesusChrist.org)

Ata
o se ulugalii o loo tutu mo le puega o le ata i luma o se afu

E ui e taua mo i tatou le atiina ae o uiga faaKeriso ma vaavaai mo na uiga i se toalua i le lumanai, e manaomia ona tatou faaeteete ia aua nei o tatou atiina ae ni faamoemoega le talafeagai o i tatou lava ma isi. E pei ona aoao mai Elder Hales, “E leai se tasi o i tatou e faaipoipo i le atoatoa; tatou te faaipoipo i gafatia” (“Fetaiai ma Luitau o le Lalolagi i Lenei Vaitaimi,” 46).

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

O le a sau tala, o a ni uiga auaumama aupito taua faaKeriso e te manao e maua i se toalua? O le a sau mea o fai e atiina ae ai na uiga auaumama ia te oe lava?

Vaega 3

E mafai faapefea ona ou filifili po o ai e faaipoipo i ai?

O le filifili po o ai e faaipoipo i ai e tatau ona avea ma se faaiuga faaeteete ma musuia. Sa faasoa mai e Peresitene Thomas S. Monson se fasi fautuaga sa ia vaaia o faavaa i le fale o se tamaitai ma se alii o lona aiga: “Filifili lou alofa; alofa i lau filifiliga” (“Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 68).

Atonu e fesoasoani le iloa tatou te le o sailia se alofa na muai fuafuaina mo le tasi ma le isi. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball, “‘O paaga fetaui’ o ni talafatu ma o se mea faafoliga” (“Oneness in Marriage,” Ensign, Oke. 2002, 42). Sa faamalamalama mai e Elder Hales e faapea, pe a tatou faia ni faaiuga taua o le olaga, e aofia ai le faaipoipoga, “Ua faamoemoe mai le Tama Faalelagi ia i tatou e faaaoga lo tatou faitalia, suesue le tulaga i o tatou mafaufau e tusa ai ma mataupu faavae o le talalelei, ma aumai se faaiuga ia te Ia i le tatalo” (“O Le Agaga Paia,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 105).

E finagalo le Alii i tagata taitoatasi e teu faafaigaluega a latou taumafaiga silisili ma mafaufau i le filifiliga po o ai e faaipoipo i ai ma saili e faamaonia faaaliga e uiga i le faaiuga. O nei mataupu faavae ma isi mataupu faavae o le mauaina o faaaliga sa aoaoina ia Oliva Kaotui i le amataga o le Toefuataiga.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23 ma le 9:7–9. A o e faitau, vaavaai mo mataupu faavae o le mauaina o faaaliga e mafai ona fesoasoani i se tasi e filifili ai pe faaipoipo i se tagata faapitoa. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3; 11:12–14.)

Ata
o se fafine o loo tootuli e tatalo
Ata
aikona, tusi faamaumau

Faamaumau Ou Manatu

Tusi se faamatalaga e aotele ai mea sa e aoaoina mai nei fuaitau e uiga i le mauaina o faaaliga mai le Alii.