Inisitituti
Lesona 7 Anomea mo sauniuniga o le Vasega: O Le Natura e Faavavau ma le Faamoemoega o le Itupa


“Lesona 7 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Natura e Faavavau ma le Faamoemoega o le Itupa,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 7 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Ata
o se vaega o talavou matutua i le matafaga

Lesona 7 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

O Le Natura e Faavavau ma le Faamoemoega o le Itupa

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o lo tatou itupa, o loo faaaogaina i lenei lesona ma lesona o loo mulimuli mai e faauigaina o lo tatou itupa na fanau mai ai (sei vagana nisi faamatalaga faapitoa e ta‘ua), “i se fuataga tele lava o le faamatalaina po o ai i tatou, aisea ua tatou i ai iinei i luga o le fogaeleele, ma le mea e tatau ona tatou faia ma avea ai” (“Marriage Is Essential to His Eternal Plan,” Ensign, June 2006, 83). A o e suesue i anomea mo lenei lesona, mafaufau pe mafai faapefea e le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi ona fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai i le taua o lou faasinomaga e faavavau ma le faamoemoega o se atalii po o se afafine o ni matua faalelagi.

Manatua: O le itupa o se mataupu maaleale mo le toatele o tagata. O nei anomea ua faamoemoe e fesoasoani ia e malamalama ai i aoaoga faavae a le Tama Faalelagi e faatatau i itupa ma saili pe faapefea ona faatatau i tulaga eseese i lo tatou lalolagi i aso nei. Saili le fesoasoani a le Agaga ia malamalama i savali ua faamoemoeina e le Atua mo oe a o e suesue.

Vaega 1

E mafai faapefea ona faamalosia lou malamalama i le itupa a o ou malamalama lelei atu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

O loo taua i le folafolaga i le aiga “O tagata uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai ma se natura paia ma se taunuuga. O le tulaga tane po o le fafine [o le tagata] o se vaega taua lea o le mua’i olaga, olaga faitino, ma le faasinomaga e faavavau ma le faamoemoega” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org).

O le faaupuga itupa e mafai ona eseese ona uiga mo tagata eseese. E pei ona faamalamalama mai i le tusitaulima a le Ekalesia, “O le uiga faamoemoeina o le itupa i le folafolaga i le aiga o le itupa na fanau mai ai” (Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.6.23).

Na saunoa mai Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lo tatou foafoaga:

Ata
Elder Richard G. Scott

O lenei [foafoaga o le alii ma le tamaitai] sa faia faaleagaga i lou muai olaga a o e nofo ai i le afioaga o lou Tama oi le Lagi. Sa i ai lou itupa ae e te lei sau i le lalolagi. (“The Joy of Living the Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1996, 73)

Na aoao atili mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili e faapea o le “foafoaga o vaega e lua [o le alii ma le tamaitai] e taua i le ata o le faaolataga” (i le “General Conference Leadership Meetings Begin,” Oct. 2, 2019, newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

Ata
alii ma le tamaitai o loo savalivali

O le malamalama i o tatou matua faalelagi e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama atili ai i le fuafuaga a le Atua mo i tatou ma fesoasoani tatou te iloa lelei ai le taua o lo tatou itupa i lena fuafuaga.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Kenese 1:26–27, ma mafaufau po o le a le uiga o le foafoaina i le faatusa o o tatou matua faalelagi.

Mafaufau pe aisea e taua ai le itupa i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. O nisi nei o upumoni e mafai ona e manatunatu i ai:

O le faaipoipoga e faavavau o se alii ma se tamaitai e taua i le avea e faapei o o tatou matua faalelagi. O le natura o le ola e faavavau, po o le faaeaga, o le faaauauina lea o aiga mo le faavavau. O lenei gafatia e faatoa mafai ona ausia “e ala i mana foafoa i le tuufaatasiga o le alii ma le tamaitai ua tuufaatasia i se faaipoipoga e faavavau (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19)“ (Dallin H. Oaks, i le “General Conference Leadership Meetings Begin“).

“O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau” (“Marriage Is Essential to His Eternal Plan,” Ensign, June 2006, 83; tagai foi i le Kenese 1:28).

E faaee mai e le Tama Faalelagi i alii ma tamaitai ni tomai faapitoa e fesoasoani ai ia i latou e faataunuu nei tiutetauave ma isi tiutetauave paia i Lana fuafuaga. E manaomia e alii ma tamaitai le tasi ma le isi ina ia alualu ai i luma ma ausia o latou gafatia atoatoa e faavavau. E pei ona aoao mai Elder Bednar:

Ata
Elder David A. Bednar

O natura o le agaga tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea, ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia aga’i faatasi atu i luma i le faaeaga. …

Mo faamoemoega paia, o agaga tane ma fafine e eseese, e tulaga ese, ma felagolagomai.

… Sa manaomia le tuufaatasiga tulaga ese o mana faaleagaga, faaletino, mafaufau, ma lagona o le tane ma le fafine ina ia faataunuuina ai le fuafuaga o le fiafia. E le mafai e le tane na o ia pe na o le fafine foi, ona faataunuu ia faamoemoega o lona foafoaga. …

… E pei lava o uiga tulaga ese e saofaga ai alii ma tamaitai i le faaatoatoaina o se mafutaga faalefaaipoipoga, e faapena foi ona taua na uiga i le tausiaina, faafaileleina ma le aoaoina o fanau. (“Marriage Is Essential to His Eternal Plan,” 83–84)

Na aoao mai foi Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Sister Ruth L. Renlund:

Ata
Elder Dale G. Renlund ma Sister Ruta L. Renlund

Sa foafoaina ni agaga tane ma fafine e faaatoatoa e le tasi le isi. O le mafuaaga lena e le vaia ai le itupa i le faavavau—aua o loo maua ai le faavae mo le meaalofa tupito e mafai ona tuuina mai e le Tama Faalelagi, o Lona ituaiga olaga. (“The Divine Purposes of Sexual Intimacy,” Ensign, Aug. 2020, 16)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

Mafaufau i le matafaioi o le itupa mai se vaaiga e faavavau. E mafai faapefea e le ata o le faaolataga ona fesoasoani ia te oe ia malamalama ai o le “itupa o se uiga taua lea o le muai olaga, olaga faitino, ma le faasinomaga ma le faamoemoega e faavavau o tagata taitoatasi”? (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”).

Vaega 2

E faapefea ona ou malamalama atili i fesili e faatatau i le itupa?

Ata
tamaitai talavou matutua e toalua o loo talatalanoa

Atonu na e matauina i o tatou aso e tele ni manatu eseese e uiga i itupa ma faasinomaga. O nisi tagata e tuueseeseina le faaupuga itupa mai le itupa na fanau mai ai. Atonu latou te talanoa e uiga i lo latou faasinomaga faaleitupa, lea e mafai ona faatatau i lagona i totonu o se tagata o lo latou itupa tusa lava pe o se mea e ese mai lo latou itupa na fanau mai ai. (Ia manatua e ese lenei mea mai mataupu faalefeusuaiga, lea e aofia ai le tosina atu faaletino, faalelagona, ma faalefeusuaiga i isi. O le a talanoaina le mataupu faalefeusuaiga i le lesona e sosoo ai.)

O le malamalama o se tagata i le avea ma se alii po o se tamaitai e mafai ona faatosinaina e aganuu, tulaga masani faaagafesootai, ma le tulaga e ola ae ai. Mo nei mafuaaga ma isi, o manatu maaa o itupa e mafai ona mafua ai le fenumiai mo nisi o tagata ma e ono afaina ai. Mo se faataitaiga, atonu e popole nisi tagata e faapea o mea latou te fiafia i ai ma tomai e le tutusa ma nisi o faamoemoega faaleaganuu ma faaleagafesootai mo o latou itupa na fanau mai ai. E le faapea ai la o loo i ai le le talafeagai i le va o lo latou itupa na fanau mai ai ma lo latou faasinomaga faaleitupa. E taua le manatua o le tele o elemene e maua ai lo tatou faasinomaga atoa faaletagata lava ia, e aofia ai lo tatou faasinomaga paia, itupa na fanau mai ai, meaalofa, talitonuga, manaoga, ma filifiliga.

E tusa lava pe tatou te malamalama i upumoni e faavavau e uiga i le itupa, o mea moni faigata i o tatou olaga e mafai ona taunuu i fesili po o tulaga luitauina. Mafaufau i manatu nei:

  • Mo mafuaaga e le o malamalama atoatoa i ai, o nisi tagata i nisi taimi i o latou olaga, “e oo i lagona o le le ogatasi i le va o o latou itupa na fanau mai ai ma lo latou faasinomaga faaleitupa. O se taunuuga la, e ono faailoaina i latou o tagata e faafoliga i le itupa faafeagai. E leai se tulaga o le Ekalesia e faasaga i mafuaaga a tagata ua faailoaina i latou lava o tagata ua faafoliga i le itupa faafeagai” (Tusitaulima Aoao38.6.23).

  • Atonu e lagona e nisi tagata le le lagolelei po o le le fiafia i faamoemoega faaleaganuu ma faaleagafesootai e fesootai ma o latou itupa na fananau mai ai.

  • E pei ona ta‘ua i le Tusitaulima Aoao, “I tulaga e matuai tulaga ese lava, e fanau mai ai se pepe ma ni itutinosa e le manino lelei pe o se tane po o se mafine” (38.7.7). O lenei mea e masani ona ta‘ua o le faafesagai itupa. O lenei tulaga, ma le auala e taulimaina ai e matua po o faufautua faafomai, e mafai pe le mafai foi ona aafia ai le faasinomaga faaleitupa o le tagata.

E pei ona tusia i se tasi o lomiga a le Ekalesia e uiga i le autu o faamatalaga o le faafoliga i le itupa faafeagai, o tagata ua faailoa mai o ni tagata e faafoliga i le itupa faafeagai e “feagai ma luitau faigata.” E “tutusa lava lo latou manaomia o le alofa faaKeriso e pei o soo se tasi o fanau a le Atua ma e tatau ona taulimaina ma le faaeteete, agalelei, ma le agaalofa” (“Transgender: Do I Belong as a Member of the Church?,” ChurchofJesusChrist.org). Nai lo le faatagaina o le leai o se malamalama po o se faamasinoga amioletonu e faatonu ai le ala tatou te fegalegaleai ai ma isi, e mafai ona tatou “taumafai e vaai atu i isi e ala i mata FaaKeriso” (“Transgender: What Can I Do to Show Christlike Love?,” ChurchofJesusChrist.org).

Ata
autalavou matutua o loo talatalanoa faatasi
Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

E faapefea ona ou magafagafa ma nofouta atili pe a talanoaina le itupa ma isi ma pe a mafaufau i mea moni faigata o isi ou te iloa pe fesootai i ai?

Vaega 3

Ae faapefea pe afai e i ai ni a‘u fesili e uiga i lo’u faasinomaga faaleitupa?

Afai e i ai ni au fesili e uiga i lou itupa po o faalogoina ni lagona uiga ese faaleitupa, ia iloa e alofagia oe e lou Tama Faalelagi ma lou Faaola. O loo i ai pea i Laua iina mo oe. Mafaufau i le auala e mafai ai e Iesu Keriso ma Lana talalelei ona fesoasoani ma faamalosia oe. O punaoa o le Faafoliga i le Itupa Faafeagai na lolomiina e le Ekalesia ua faasoa mai ai nei upumoni taua ma faamanatu:

Ua i ai i le Faaola se malamalamaaga atoatoa i o tatou tulaga iloga. I le avea ai ma tagata faaletino, ua tapulaa ai lo tatou malamalama. E mafai ona tatou tautino faatasi atu ma Nifae ua tatou “iloa e alofa [le Atua] i ana fanau; e ui i lea, [tatou] te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17). (“Transgender: Does the Savior Really Understand What I’m Going Through?,” ChurchofJesusChrist.org)

E le o tagata uma o loo siomia oe o le a atoatoa i le faaali atu o le alofa, agaalofa, po o le faaeteete. I le lalolagi i ona po nei, e faigofie ona maua le ita ma faapogai ai le faatiga. O luitau ogaoga e mafai ai ona faavaivaia i tatou i faatiga e lei faamoemoeina ona o faaupuga ua mao po o faamatalaga soona lafo. I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o loo tatou taufai tuputupu a’e ma aoaoina. (“Transgender: Do I Belong as a Member of the Church?,” ChurchofJesusChrist.org)

Na aoao mai foi Sister Michelle D. Craig, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

Ata
Sister Michelle D. Craig

O tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e oo mai i le tele o siepi ma lapopoa, ae “ua tutusa tagata uma i le Atua” [2 Nifae 26:33]. … E tusa lava po o ai oe, po o a mea o loo e feagai ai, ua valaaulia oe i le la’o’ai a le Alii. (“Gafatia Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 21)

Ia faamautinoa atu o loo avanoa faamanuiaga uma o le talalelei i soo se tasi e filifili e usitai i poloaiga a le Atua. E mafai ona e “osia ma tausia folafolaga i le Atua” ma “savali i Lona malamalama ma auai i Lana Ekalesia” pe e te lagonaina pe leai ni lagona uiga ese faaleitupa (“Transgender: How Can I Contribute to the Lord’s Kingdom?,” ChurchofJesusChrist.org).

O loo ta’ua i le tusitaulima a le Ekalesia e faapea o “tagata e faafoliga i le itupa faafeagai latou te le’i sailia ni faiga faafomai, taotoga, po o se fesuiaiga faaagafesootai i le itupa faafeagai ma o loo agavaa, e mafai ona maua ni valaauga faale-Ekalesia, pepa faataga o le malumalu, ma sauniga o le malumalu” (Tusitaulima Aoao, 38.6.23). (Manatua: “O se fesuiaiga faaagafesootai ua aofia ai le suia o le faiga o lavalava po o teuga, pe suia se igoa po o suinauna, e faailoa atu ai se tagata e ese mai le itupa na fanau mai ai.” [Tusitaulima Aoao, 38.6.23].) Afai e te fia malamalama atili, talanoa i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi.

E ui e le tetee i aiaiga faavae po o aoaoga faavae a le Ekalesia, ae o le faailogaina faalauaitele o oe lava o se tagata e faafoliga i le itupa faafeagai e mafai ona faatapulaaina ai lou gafatia e ausia ai au sini e faavavau. Na lapatai mai Peresitene Oaks:

Ata
Peresitene Dallin H. Oaks

Ia faaeteete i le ala e te faauiga ai oe lava. … Na pau lava le uiga auaumama e tasi e tatau ona faamatalaina ai i tatou o le, o i tatou o se atalii po o se afafine o le Atua. O lena mea moni e sili atu nai lo isi uiga uma. (“How to Define Yourself,” New Era, June 2013, 48)

O i tatou taitoatasi o se atalii/afafine o le Atua faatasi ma se taunuuga faamoemoeina o le ola e faavavau. O isi faailoga uma … e le tumau pe faatauvaa i faaupuga e faavavau. Aua ne’i filifili e faailoga outou lava pe manatu ia te outou lava i tuutuuga e tuuina se tapulaa i se sini e te ono taumafai i ai. (“Where Will This Lead?Ensign, May 2019, 62)

Sa tuuina mai foi e Elder D. Todd Christofferson o le Korama Aposetolo e Toasefululua le faamautinoaga lenei:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

E tofu tagata uma ma meaalofa; e tofu tagata uma ma taleni; e mafai e tagata uma ona saofaga i le tatalaina mai o le fuafuaga paia i tupuaga taitasi. … Ua toatele naua outou o loo faia le mea silisili tou te mafaia. Ma a outou amoina avega aupito mamafatu o le olaga nei, ia outou gagana mai e puipuia le fuafuaga a le Atua ia faaeaina Lana fanau, ua tatou saunia uma lava e lagolagoina outou. Faatasi ai ma le mautinoa tatou te molimau atu o le Togiola a Iesu Keriso ua faamoemoeina, ma, i le iuga, o le a tauia ai mea uma na le’i mauaina, ma le toilalo o i latou na liliu atu ia te Ia. E leai se tasi na muai fuafuaina faapea e itiiti mea na te maua nai lo mea uma o i le Tama mo Ana fanau. (“Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Liahona, Me 2015, 52.)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

E faapefea e aoaoga o i lenei lesona ma le faatuatua ia Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe po o se tasi e te iloa e talanoaina fesili e uiga i le itupa?