Inisitituti
Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Tausiaina o Fanau i le Alofa


“Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: Tausiaina o Fanau i le Alofa,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Ata
o se aiga o loo faaalu se taimi e faatasitasi ai

Lesona 21 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega

Tausiaina o Fanau i le Alofa

O le avea ma se matua e le faigofie. Ae peitai, e le o tuua na o i tatou. A o avea o se tasi o le Au Fitugafulu, na aoao mai ai e Elder Bradley D. Foster, “E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia tatou manuia aua, o le mea moni lava, o i latou o Ana fanau a o lei avea o ni o tatou” (“E Lei Vave Tele ma E Lei Tuai Tele Foi,” Liahona, Nov. 2015, 51). Aʻo e suesue i le lesona lenei, mafaufau pe mafai faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga a lo tatou Tama Faalelagi i le ala e tausia ai au fanau o i ai nei pe i le lumanai.

Vaega 1

E faapefea ona ou tausia la’u fanau i le alofa?

Ua tautino mai e perofeta o Aso e Gata Ai, “Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org). Sa fautuaina mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o i ai i le Au Peresitene Sili, se tasi o auala e mafai e matua ona faataunuu lenei tiutetauave.

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

I sootaga faaleaiga o le alofa o lona sipelaina moni lava o le t-a-i-m-i, taimi. O le faaavanoa o le taimi mo le tasi ma le isi o le ki lea i le nofo lelei o le aiga. (“Mo Mea e Sili Ona Taua,” Liahona, Nov. 2010, 22)

E mafai ona faaalu e matua ma fanau se taimi ’anoa faatasi i le tele o ala. A o galue ai i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, sa aoao mai e Peresitene Susan W. Tanner:

Ata
Peresitene Susan W. Tanner

O se sootaga alofa e manaomia ai le talanoa, taaalo, talie, ma taimi e galulue ai e le aunoa. Ou te … talitonu e manaomia e matua ma fanau ona tofu sao i aafiaga masani o le tasi ma le isi i aso uma. (“Pe Na Ou Fai Atu ia te Oe … ?,” Liahona, Me 2003, 75)

Tusa lava pe faigofie atu mo matua ona faia se galuega e i latou lava, o “taimi e galulue ai” e mafai ona maua ai avanoa sili mo matua ma fanau e talanoa faatasi ai. O le galulue faatasi foi e mafai ona fesoasoani i matua e aoao atu a latou fanau i le taua o le galue ma le taumamao mai le paie (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:31).

Ata
tamaiti o loo fesoasoani e fufulu ipu

Na faasoa mai e Peresitene Uchtdorf isi auala e mafai e matua ona faaalu lo latou taimi ma a latou fanau.

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

Talu ai “e leai se isi faamanuiaina e mafai ona suitulaga mo le toilalo” [J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42] [i totonu o o tatou aiga], ua tatau ai ona tatou tuu le faamuamua maualuga i o tatou aiga. Tatou te fausia ni sootaga loloto ma le agalelei faaleaiga i le faia faatasi o mea faigofie, e pei o taumafataga faaleaiga, ma afiafi faaleaiga, ma le tau lava o le faia o ni gaoioiga malie. (“Mo Mea e Sili Ona Taua,” 21– 22)

E pei ona matauina e Peresitene Uchtdorf, o le faia o gaoioiga lelei faafiafia e mafai ona saofaga i sootaga faaleaiga manuia (tagai foi i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”). E mafai ona fesoasoani nei aafiaga e “fatuina ni noataga ’anoa faaleaiga lea e maua ai e fanau … se faasinomaga malosi atu nai lo le mea e mafai ona latou maua ia latou taaga faavaega po o le aoga po o se isi lava nofoaga” (M. Russell Ballard, “What Matters Most Is What Lasts Longest,” Liahona, Nov. 2005, 43).

Ata
o se tamā ma se tamaitiiti o loo taotooto i luga o le mutia

Sa aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili ia mataupu faavae e mafai ona taialaina ai matua i le filifilia o gaoioiga e fai ma a latou fanau.

Ata
Peresitene Dallin H. Oaks

I le filifili pe faapefea ona tatou faaaluina le taimi o se aiga, e tatau ona tatou faaeteete ina ia aua nei alu uma lo tatou taimi avanoa i mea e lelei, ae laitiiti ai se taimi mo mea e lelei tele pe sili ona lelei. Na ave e se uo lona aiga talavou i ni malaga tafafao i le taumafanafana, e aofia ai le asiasi atu i nisi o nofoaga lauiloa. I le faaiuga o le taumafanafana sa ia fesili atu ai i lona atalii talavou po o fea o nei gaoioiga o le taumafanafana sa sili ona ia fiafia i ai. Sa aoaoina e le tamā mai le tali, e faapea foi i latou sa ia ta’uina atu i ai. “O le mea sa sili ona ou fiafia i ai i lenei taumafanafana,” sa tali atu ai le tamaitiiti, “o le po lea sa ta taotooto ai i luga o le mutia ma vaavaai i fetu ma talatalanoa.” O gaoioiga maoae faaleaiga e mafai ona lelei mo le fanau, ae le sili atu ona lelei i taimi uma nai lo le taimi e feiloai taitoatasi ai ma se matua alofa. (“Lelei, Lelei Tele, Lelei Silisii,” Liahona, Nov. 2007, 105)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Tapenaga mo le Vasega

O a nisi o auala ua e vaaia ou matua po o matua e te iloa o tausi ai a latou fanau i le alofa? O a ituaiga o gaoioiga e te manao e fai ma lau fanau i le lumanai?

Vaega 2

E faapefea ona ou aoai la’u fanau i se ala alofa?

O se vaega faigata e tasi o le tulaga faamatua o le aoaiina o lau fanau. I le vaega lenei, e mafai ona tatou aoao mai le Alii, o lē na faaaoao maia le ala e aoai ai ma le alofa. Mo se faataitaiga, ina ua faatuatuai e uluai tagata o le Ekalesia le fauina o le Malumalu o Katelani, sa Ia aoaiina i latou. (Manatua: Ina ia aoai o lona uiga o le faatonu malosi po o le faasa’o.)

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1, ma vaavaai pe aisea na aoai ai e le Alii Ona soo.

Mafaufau pe mafai faapefea e le fautuaga lenei mai ia Peresitene Tanner ona fesoasoani i matua e aoai a latou fanau i se ala faaKeriso.

Ata
Peresitene Susan W. Tanner

O nisi taimi o le aoaiga, o lona uiga ia “aoao atu,” e fenumiai ma le faitioina. O fanau—e faapea foi i tagata o soo se tupulaga—e mafai ona faaleleia ia amio ona o le alofa ma faamalosiauga nai lo le saili masei. (“Pe Na Ou Fai Atu ia te Oe … ?,” 74)

Sa fautua mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama Aposetolo e Toasefululua i matua e faaeteete i le ala latou te aoai atu ai. Manatua: E ui sa ia saunoa i tamā, ae o lana fautuaga e faatatau foi i tina.)

Ata
Elder D. Todd Christofferson

O le aoai atu e tatau ai i se tamā ona faaeteete lelei nei tei ua oo atu i se tulaga o le saua, lea e le mafai lava ona tauamiotonuina. Pe a tuuina atu e se tamā se faasa’oga, e tatau ona avea le alofa ma ana uunaiga ao le Agaga Paia ma ona taiala:

“E aoai atu i taimi e tatau ai ma le maatiati, pe a uunai ai e le Agaga Paia; ma ona faaali atu ai lea pe a mavae, o se alofa faateleina ia te ia o lē na e aoaiina, ne’i manatu o ia ia te oe o sona fili;

“Ina ia iloa ai e ia e sili atu le malosi o lou faamaoni i lo fusi o le oti” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:43–44].

O le aoai i le mamanu paia e le faatatau tele i le faasalaina ao le fesoasoani atu i se e pele i le ala o le pulea o ia lava. (“Tama,” Liahona, Me 2016, 95).

Ata
o se tamā o loo aoao lona atalii

I le fesoasoani ai i fanau e aoao mai ma faasa’o a latou amio e le tatau ai, e ao i matua ona faavae taunuuga onomea mo taga fai. E tatau i matua ona faaeteete ia le faaauauina faiga e aoai ai e ono taliaina ia latou aganuu po o aiga ae le ogatasi ma aoaoga a le Alii.

Na tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson se fautuaga faaopoopo:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

Pe a manaomia e se tamaitiiti se faasa’oga, e mafai ona e fesili ifo ia te oe lava, “O le a sa’u tala e mafai ona fai pe fai o le a faatauanauina ai o ia e filifili se ala e sili atu?” Pe a tuuina atu le faasa’oga e tatau ai, ia faia lemu, faalilolilo, ma le alofa ae aua le faalauaiteleina. Afai e manaomia se aoaiga, ia vave faaalia se faatelega o le alofa ina ia aua nei tumau le lotoita. Ina ia faatauanau, e tatau ona faamaoni lou alofa ma ia faalagolago au aoaoga i le aoaoga faavae autu paia ma mataupu faavae sa’o. (“Faaolataga ma le Faaeaga,” Liahona, Me 2008, 9–10)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Tapenaga mo le Vasega

Mafaufau i taimi na faasa’o ai oe e le Alii pe na uunaia ai oe e le Agaga Paia ia fai sou suiga. O le a se mea e mafai ona e aoaoina e uiga i le a’oaia o fanau mai na aafiaga?

Vaega 3

E mafai faapefea ona ou aoao la’u fanau ia alolofa ma auauna le tasi i le isi?

Ua faamautinoa mai e taitai o le Ekalesia e faapea, “ua i ai i matua se tiute paia ” e tausia a [latou fanau] ia alolofa ma feauauna ai le tasi ma le isi” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”). A o galue ai i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, na aumaia ai e Peresitene Bonnie L. Oscarson le fautuaga lenei e uiga i le alolofa ma auauna atu i tagata o o tatou aiga:

Ata
Peresitene Bonnie L. Oscarson

Amata lau auaunaga i o outou lava fale ma i totonu o o outou lava aiga. O sootaga nei e mafai ona faavavau. E tusa lava pe afai—ma atonu aemaise lava pe afai—o le tulaga o lou aiga e itiiti ifo ma le atoatoa, e mafai ona e maua auala e auauna ai, siitia, ma faamalolosia. Amata i le mea o e i ai, alofa ia i latou i o latou tulaga o i ai, ma saunia mo le aiga e te fia manao ai i le lumanai. (“O Manaoga i o Tatou Luma,” Liahona, Nov. 2017, 27)

E saili Satani e faalavefau le alofa ma le auaunaga e mafai ona maua e tagata o le aiga i o latou fale. O se tasi auala na te faia ai lenei mea o le faamaite lea o fefinauaiga.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le 3 Nifae 11:29–30, ma mafaufau pe mafai faapefea ona faatatau aoaoga a le Faaola ia sa Nifae i aiga.

Ata
O le Tupu o Peniamina o loo aoao atu mai se ‘olo
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Na aoao atu e le Tupu o Peniamina i ona taimi i le auala e tatau ai ona latou fesoasoani i a latou fanau ia aoao e ola ma fegalegaleai ma tagata o o latou aiga. Faitau le Mosaea 4:14–15, ma vaavaai mo le fautuaga a le Tupu o Peniamina i matua.

Ata
o tamaiti o loo faamamaina faatasi se potu
Ata
aikona, tusi faamaumau

Faamaumau Ou Manatu

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring, “Ua ofo mai e [Iesu] mo i tatou le aiga e avea o se faataitaiga o se faatulagaga lelei e mafai ona tatou aoao ai le ala e alofa ai e faapei ona Ia alofa mai” (“O Lo Tatou Faataitai Atoatoa,” Liahona, Nov. 2009, 71). Mafaufau i se taimi na auauna ai le Faaola ma le alofa i se tasi. Tusi pe mafai faapefea ona e alofa ma auauna i se tagata o le aiga i lenei ala po o se isi ala faaKeriso. Ia saunia e faasoa atu ou mafaufauga i le vasega.